19. svibnja 2021.
U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom aktivnu i važnu ulogu imaju jedinice lokalne samouprave i sveukupno stanovništvo, stalno i privremeno nastanjeno na određenom području.
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (Članak 28., NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19) detaljno su precizirane obveze, odgovornosti i, posebno važno, rokovi vezani za postizanje ciljeva odvajanja otpada radi pripreme za ponovnu uporabu i reciklažu: obveza izdvajanja na mjestu nastanka najmanje 50% količine proizvedenog otpada za ponovnu uporabu i reciklažu do siječnja 2021., a 60% do 2023. godine. Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području, između ostalog, putem lokalnih komunalnih društava osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, a uspostavom potrebne infrastrukture u gradovima i općinama, stanovništvu stvoriti uvjete za odvajanje (primarnu selekciju) otpada na mjestu ili što bliže mjestu njegovog nastanka.
Dakle, jedinice lokalne samouprave dužne su, prema Zakonu, omogućiti svakom građaninu ispunjavanje obveze primarne selekcije postavljanjem odgovarajućih spremnika, kanti ili kontejnera (ili podjelom vreća), odnosno komunalne opreme, u blizini stambenog objekta građanina te osigurati odvojeno sakupljanje i odvoz, a prema Planu gospodarenja otpadom pojedine jedinice lokalne samouprave.
S druge strane, svaki građanin je dužan u svome domu odvajati otpad po vrsti i svojstvima te svaku vrstu odložiti u pripadajući spremnik, ako mu je jedinca lokalne samouprave, u skladu sa Zakonom, to i omogućila.
Primarna selekcija iznimno je važna u slučaju biootpada i otpada od hrane. Kućanstva bi biootpad trebala odvajati od ostalog kućnog (komunalnog) otpada odlaganjem u zasebne spremnike iz kojih će biootpad biti odvezen u kompostanu (alternativa je bioplinsko postrojenje) ili ga kompostirati u vlastitim komposterima ili vrtu kako bi dobili kvalitetnu sirovinu za prirodno gnojenje, a usput smanjili ukupnu količinu proizvedenog otpada za zbrinjavanje.
Kako to izgleda u praksi?
U studenom 2020. Regionalni centar čistog okoliša d.o.o proveo je istraživanje tržišta čiji je cilj bio utvrditi zadovoljstvo stanovnika Splitsko-dalmatinske županije uslugom gospodarenja otpadom te njihovim navikama vezanim uz odvajanje otpada, odnosno razloga zbog kojih ne odvajaju otpad.
Više od polovice ispitanika izrazilo je zabrinutost količinom otpada koja se proizvodi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, osobito za vrijeme trajanja turističke sezone. Stanovnici-ispitanici su u velikoj mjeri svjesni važnosti odvajanja i pravilnog odlaganja otpada te željni dodatnih informacija i mogućnosti koje će im olakšati odvajanje.
Preko polovice ispitanika (58,1%) odvaja otpad u kućanstvu, a najveći dio ih odvaja plastični otpad, papir i staklo. Što je s preostalih 40-ak posto građana? Najvažniji razlog za neodvajanje otpada je nepostojanje mjesta gdje se otpad može odložiti u blizini mjesta stanovanja i to kod 73,1% ispitanika. Gotovo 30% ispitanika nema povjerenja u komunalne službe, jer smatraju da se sav odvojeni otpad izmiješa te da stoga nema smisla otpad odvajati. Dio ispitanika nema prostora u kućanstvu za dodatne kante, a dio njih nema vremena za odvajanje otpada. Malo je i onih koji odvajaju tekstil i metal, što su po Zakonu dužni, a razlog je nepostojanje potrebnih spremnika.
Gotovo 90% ispitanika odvajalo bi otpad na mjestu nastanka kad bi spremnike imali na kućnom pragu ili u neposrednoj blizini. Dodatno, informiranje o pravilnom odvajanju otpada ili kazne za neodvajanje otpada također bi ih potaknuli na odvajanje otpada na kućnom pragu, a samo 2% ispitanika baš ništa ne bi moglo motivirati na odvajanje otpada.
Ovo je istraživanje još jedan od dokaza da su građani u velikoj mjeri svjesni potrebe odvajanja i pravilnog odlaganja otpada u odgovarajuće spremnike, željni dodatnih informacija o gospodarenju otpadom i uključivanja u različite aktivnosti vezane za zaštitu okoliša, ali im je potrebno osigurati infrastrukturu koja će im olakšati odvajanje. To je definitivno zadatak jedinica lokalne samouprave.
Kako učinkovitost primarne selekcije utječe na rad centara za gospodarenje otpadom?
Maksimalna količina miješanog komunalnog otpada koja može nastati kada se primijene propisane stope izdvajanja otpada za ponovnu uporabu i recikliranje u svakoj jedinici lokalne samouprave (najmanje 50% količine proizvedenog otpada za ponovnu uporabu i reciklažu do siječnja 2021., a 60% do 2023. godine) temelj je za izračun kapaciteta svih postrojenja određenog centra u kojima će se otpad obrađivati. Primjerice, u slučaju Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kapaciteti postrojenja iznose ukupno 109.973 tona godišnje za mehaničku obradu otpada te 45.778 tona godišnje za biološku obradu otpada, a ukupna površina za odlaganje obrađenog otpada u Centru iznosi 10 ha kroz 25 godina rada. Isto tako, određen je kapacitet svake pretovarne stanice. Sve to znači da je prihvatljiva količina miješanog komunalnog otpada iz svake jedinice lokalne samouprave – ograničena. Prilikom svakog preuzimanja otpada njegovo porijeklo i količina će biti utvrđeni vaganjem i evidentirani.
S obzirom na to da će se s početkom rada centara za gospodarenje otpadom sanirati i zatvoriti postojeća odlagališta otpada te da će se sakupljeni otpad dnevno morati prevoziti u centre na obradu u postrojenja čiji su kapaciteti, nakon što se definiraju, konačni i obvezujući i za Centar i za pretovarne stanice, jedinice lokalne samouprave nemaju drugog izbora nego osigurati postizanje najmanje Planom gospodarenja otpadom RH zacrtane stope izdvajanja otpada. Budući da pretovarna stanica pojedinačno, a Centar za gospodarenje otpadom ukupno, ne smiju zaprimiti veću količinu otpada nego je propisano dokumentima kojima se odobrava njihov rad (jer će se otpad vagati), problem možebitne nedovoljne učinkovitosti primarne selekcije isključivo će biti (jer to po Zakonu i jest) problem jedinica lokalne samouprave. Njega će morati rješavati izvan Centra za gospodarenje otpadom.
Dovoljno je razloga (i malo vremena) zašto je ključno čim prije uspostaviti učinkovit sustav primarne selekcije na područjima svih jedinica lokalne samouprave (podsjetimo, stopa odvojeno prikupljenog otpada u Splitu je 2019. bila svega 3,74%, a situacija i u ostatku županije, uz određene iznimke, nije puno bolja), jer o njemu ovisi mogućnost zbrinjavanja cjelokupne preostale količine otpada kada se zatvore sva odlagališta u županiji.
Objavljeno: 19. svibnja 2021.
