25. listopada 2021.
Prema Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021), centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada (Čl. 6.). Centrom za gospodarenje otpadom upravlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave i/ili jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba (Čl. 13.). Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je osigurati da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom te sklopiti sporazum s trgovačkim društvom iz stavka 1. ovoga članka kojim uređuju odnose u svezi s predajom miješanog komunalnog otpada.
Osoba koja upravlja centrom za gospodarenje otpadom dužna je primiti sav miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge, te primjenjivati istu cijenu obrade preuzetog miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji su sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dužni predavati miješani komunalni otpad u taj centar za gospodarenje otpadom.
Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 3/2017) za obradu miješanog komunalnog otpada te ostalog otpada kojeg nije moguće prethodno reciklirati predviđena je izgradnja 13 centara za gospodarenje otpadom.
Od njih 13 do danas su izgrađena dva – Kaštijun u Istarskoj te Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, dok su dva u izgradnji – Bikarac u Šibensko-kninskoj te Biljane Donje u Zadarskoj županiji.
Četiri centra – Lučino razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj, Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj, Babina gora u Karlovačkoj i Piškornica u četiri sjeverne županije – su došli do faze postupaka javne nabave za projektiranje i građenje, dok su ostali centri u ranijoj fazi pripreme dokumentacije.
Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje (Dubrovačko-neretvanska županija)
Centar za gospodarenje otpadom „Lučino razdolje“ (CGO) nalazi se u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, na području Općine Dubrovačko primorje, otprilike 1 km zapadno od naselja Trnovica, a njegova gradnja je predviđena županijskim prostornim planom. Obuhvat zahvata CGO-a je cca 34,4 ha, a njegova izgradnja je planirana u svrhu uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom na području županije, odnosno 5 gradova i 17 općina. Kapacitet planiranog postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada je 40.000 tona godišnje, a uz sam Centar gradit će se i 6 pretovarnih stanica (tri na otocima Korčuli, Mljetu i Lastovu, jedna na poluotoku Pelješcu, jedna na području Dubrovnika i jedna na području Metkovića).
Prvi postupak javne nabave za projektirane i građenje Centra pokrenut je u prosincu 2020. godine, a, nakon nekoliko pojašnjenja dokumentacije i jedne žalbe, javno otvaranje ponuda održano je 12. srpnja 2021. Procijenjena vrijednost nabave je bila 246.542.806,80 kuna (bez PDV-a), a sve tri pristigle ponude bile su više od 100% skuplje od procijenjene vrijednosti:
- Kostak: 534.414.045,33 kn (bez PDV-a) – 116,76% iznad procijenjene vrijednosti nabave,
- RIKO: 568.996.176,00 kn (bez PDV-a) – 130,79% iznad procijenjene vrijednosti nabave i
- Control Process: 575.850.000,00 kn (bez PDV-a) – 133,57% iznad procijenjene vrijednosti nabave.
zbog čega je par dana kasnije donesena odluka o poništenju.
Novi postupak je pokrenut u srpnju 2021. Prva žalba na dokumentaciju izjavljena je početkom kolovoza, a druga sredinom listopada, čime je postupak bio kratkoročno obustavljen. DKOM je 19. listopada donio Rješenje kojim se žalba odbacuje kao neuredna i nepravodobna, a novi rok za otvaranje ponuda je 29. listopada 2021.
Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji planirana je otprilike 1 km sjeverozapadno od naselja Kladnjice u općini Lećevica, sjeverno od trase autoceste Zagreb-Split, a u neposrednoj blizini lokalne ceste Lećevica – Unešić. Planirani zahvat je udaljen više od 500 m od naseljenog područja gdje ljudi stalno borave, a obuhvaća površinu od 25 ha. U centru će se prikupljati i obrađivati otpad koji nastaje na području Splitsko-dalmatinske županije (55 gradova i općina). Kapacitet Centra je ukupno 109.973 tona godišnje za mehaničku obradu otpada te 45.778 tona godišnje za biološku obradu otpada, a uz sam Centar planirana je i izgradnja 6 pretovarnih stanica (Vis, Hvar, Brač, Zagvozd, Sinj i Split).
Postupak javne nabave za projektiranje i građenje CGO u SDŽ pokrenut je u veljači 2020. godine, a pristigle ponude su, nakon niza pojašnjenja te četiri žalbe, od kojih je samo jedna bila osnovana, otvorene početkom prosinca. Procijenjena vrijednost nabave bila je 330.143.215,00 kuna (bez PDV-a), a sve četiri pristigle ponude bile su više od navedenog i to:
- Control Process: 486.790.000,00 kn (bez PDV-a) – 47,45% iznad procijenjene vrijednosti nabave,
- Strabag: 506.420.540,59 kn (bez PDV-a) – 53,39% iznad procijenjene vrijednosti nabave,
- Kostak: 643.972.070,00 kn (bez PDV-a) – 95,06% iznad procijenjene vrijednosti nabave i
- GH Holding, VGP Drava Ptuj i KAMGRAD: 784.013.695,61 kn (bez PDV-a) – 137,48% iznad procijenjene vrijednosti nabave.
Zbog činjenice da niti jedna pristigla ponuda nije bila u skladu s Dokumentacijom o nabavi te da Naručiteljau kratkom vremenskom roku s nadležnim institucijama nije uspio osigurati dodatna financijska sredstva potrebna za realizaciju projekta, postupak javne nabave je poništen krajem srpnja 2021. te se radi na osiguravanju svih potrebnih preduvjeta za njegovo ponovno pokretanje.
Centar za gospodarenje otpadom Babina gora u Karlovačkoj županiji
Realizacija Projekta Centar za gospodarenje otpadom Babina gora započela je 2011. godine izradom Studije utjecaja na okoliš za ishođenjem rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. CGO Babina gora ima za cilj služiti potrebama za gospodarenje miješanim komunalnim otpadom Karlovačke županije (5 gradova i 17 općina), sjeveroistočnog dijela Ličko-senjske županije (1 grad i 3 općine) i zapadnog dijela Sisačko-moslavačke županije (1 grad i 2 općine). Projekt uključuje projektiranje i izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Babina gora na području grada Karlovca i izgradnju 4 pretovarne stanice (Ogulin, Karlovac, Otočac i Slunj). Planirani kapacitet obrade je 100.000 tona godišnje, računajući i aktivnosti na izdvojenom skupljanju.
Trenutno je u tijeku treći postupak javne nabave za projektirane i građenje CGO-a Babina gora, s procijenjenom vrijednošću nabave od 179.903.225,00 kuna bez PDV-a.
Prvi je pokrenut u rujnu 2019. godine te, nakon jedne žalbe na dokumentaciju, okončan odlukom o poništenju u ožujku 2020. godine.
Drugi postupak pokrenut je nakon mjesec dana te je u prosincu 2020. godine donesena odluka o odabiru ekonomski najpovoljnije od tri pristigle ponude:
- Kostak: 288.748.060,00 kn (bez PDV-a) – 60,50% iznad procijenjene vrijednosti nabave,
- RIKO: 356.000.050,00 kn (bez PDV-a) – 97,88% iznad procijenjene vrijednosti nabave i
- Strabag: 368.943.351,70 kn (bez PDV-a) – 105,08% iznad procijenjene vrijednosti nabave.
Na odluku je uložena žalba zbog čega je postupak u konačnici i poništen u lipnju 2021. godine.
Treći postupak javne nabave pokrenut je u kolovozu s rokom za dostavu ponuda od 18. listopada 2021., ali je privremeno bio obustavljen žalbom svega tri dana prije navedenog roka. Žalbu je DKOM u međuvremenu odbio te je novi rok za otvaranje ponuda 29. listopada 2021.
Regionalni Centar za gospodarenje otpadom Piškornica
RCGO „Piškornica“ je namijenjen za dobrobit stanovnika iz 110 općina i gradova u 4 županije sjeverozapadne Hrvatske (Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka). Centar je planiran na području općine Koprivnički Ivanec, a projekt obuhvaća i izgradnju i dviju pretovarnih stanica u Zaboku i Varaždinu. Izgradnjom i uspostavom sustava centra za gospodarenje otpadom Piškornica uspostaviti će se integralni sustava gospodarenja otpadom na području sjeverozapadne Hrvatske, koji služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja otpadom s navedenog područja. Ukupni kapacitet postrojenja planiran je na 99.877 t godišnje, od čega 70.602 t/god za miješani komunalni otpad, 28.671 t/god za ostatke nakon sortiranja i 604 t/god za glomazni otpad, dok je kapacitet postrojenja za ostatni građevni otpad planiran na 11.074 t godišnje.
Nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, postupak javne nabave za projektiranje i građenje Centra pokrenut je 25. ožujka 2021. te su, nakon 10-ak odgovora na upite i izmjena dokumentacije te jedne žalbe, ponude otvorene 12. listopada 2021. Procijenjena vrijednost nabave je bila 346.663.831,20 kuna (bez PDV-a), a pristigle su dvije ponude:
- Strabag: 676.782.370,50 kn (bez PDV-a) – 95.23% iznad procijenjene vrijednosti nabave i
- HELECTOR: 716.378.595,30 kn (bez PDV-a) – 106,65% iznad procijenjene vrijednosti nabave.
S obzirom da su obje ponude značajno više od procijenjene vrijednosti nabave, župani četiriju predmetnih županija zatražili su sastanak u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, na kojem bi se razgovaralo o mogućnosti osiguranja dodatnih sredstava.
Struka u Hrvatskoj je suglasna da je ključ uspjeha u segmentu gospodarenja otpadom, kako bi se ostvario cilj od 65% odvojenog prikupljanja i 10 posto odlaganja otpada od 2035. godine, kombinacija edukacije građana, izgradnje kvalitetne infrastrukture te kvalitetno postavljenog sustava odvojenog prikupljanja otpada. Međutim, kako bi se navedeno realiziralo, ključno je ubrzati izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, koji su preduvjet sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta te odlaganja isključivo prethodno obrađenog otpada, što je i zahtjev Europske unije.
Iz gore navedenog statusa projekata izgradnje CGO-a u Hrvatskoj jasno je da je jedan od značajnijih problema i povećanje cijena u građevinskom sektoru, što je dovelo do velikih razlika u procijenjenim vrijednostima javne nabave i pristiglim ponudama u svim aktualnim postupcima. S obzirom da je za sve navedene projekte potpisan ugovor o sufinanciranju bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije kao i iz nacionalnih sredstava putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koju su ograničeni na određene iznose prema procijenjenim vrijednostima nabave, a koji su se, uz sufinanciranje iz lokalnih proračuna, pokazali nedostatnima za provedbu projekata, izazov će u budućnosti biti i osiguravanje dodatnih sredstava za nastavak izgradnje centara.
Objavljeno: 25. listopada 2021.
