5. srpnja 2021.
Područje izgradnje planiranog Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko–dalmatinskoj županiji (CGO, Centar) smješteno je u središnjem dijelu Zagore, na krškom terenu izgrađenom od karbonatnih stijena različitog stupnja propusnosti. Šire područje zaobalja obuhvaća rubne dijelove tri značajna krška sliva: zapadni dio sliva Jadra i Žrnovnice, istočni dio sliva rijeke Krke te dio sliva priobalnih izvora od Pantana do Marine. Već u prvim hidrogeološkim studijama (Fritz, 1970.; 1979.), a potom i pri određivanju zona sanitarne zaštite (Fritz i dr., 1988.) istaknut je problem razgraničenja slivova Krke, Pantana i Jadra.
S obzirom na to da je krško podzemlje „šupljikavo“, tj. isprepleteno je podzemnim šupljinama, dubina vodonosnika, smjer kretanja te prividna brzina tečenja podzemne vode često su nepoznati. Premda je više puta planirano, na širem području tromeđe ovih slivova dugi niz godina nije bilo izvedeno niti jedno trasiranje podzemnih tokova, jer nisu bile detektirane povoljne lokacije za ubačaj trasera.
Što je trasiranje podzemnih tokova?
U svrhu stjecanja boljeg uvida u hidrogeološke i hidrološke uvjete područja, provode se posebni vodoistražni radovi, između ostaloga i trasiranje podzemnih tokova[1]Radi se o metodi koja uključuje ubacivanje neopasne boje, tj. trasera (npr. Na-fluoresceina (uranina)) u kontroliranim uvjetima na odabranoj lokaciji u prirodni objekt (ponor, jamu, ponikvu ili pukotinu) ili se, u nedostatku takvih objekata, izvode bušotine određene dubine te u njih ubacuje traser. Traser po ubacivanju u podzemlje migrira prema nižim dijelovima gdje, u određenim uvjetima, dolazi (ili ne dolazi) u kontakt s podzemnom vodom. Pojava boje se prati istovremeno na više unaprijed određenih mjesta (opažana mjesta) u smjeru pretpostavljenom nizvodno od mjesta ubacivanja, a većinom su to izvorišta pitke vode (vodozahvati). Kroz određeno vrijeme uzimaju se uzorci vode i utvrđuje prisutnost trasera. Sve pripremne radnje, kao i provedba istraživanja provode se uz suglasnost, prema uvjetima i uz nadzor Hrvatskih voda, a rezultati istraživanja predstavljaju službene podatke koji se, kao referentni, tumače i prenose u odgovarajuće dokumente te potom koriste kao službeni podaci za odgovarajuće svrhe.
Traser prolazi put kroz šupljikav teren do podzemne vode i nošen njome migrira kroz podzemlje te kada se na nekom od opažanih mjesta konstatira njegova pojava, izmjeri se koncentracija, prati vrijeme istjecanja itd. Pojavom boje, trasiranje se smatra uspješnim, jer se smatra da takav rezultat utvrđuje postojanje podzemne veze između dviju promatranih točaka u uvjetima u kojima je ispitivanje provedeno. Također, iz omjera udaljenosti između dviju točaka (ubačaja trasera i opažanog mjesta) i vremena proteklog od ubacivanja boje do njene pojave, izračunava se prividna brzina podzemnog tečenja koja se izražava u cm/s te se prema tome lokacija ubacivanja trasera svrstava u zonu sanitarne zaštite izvorišta u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13).
Prilikom trasiranja, također, postoji mogućnost i da se boja ne pojavi ni na jednom od opažanih mjesta. U takvom slučaju se trasiranje ne smatra uspješnim u smislu utvrđivanja podzemne veze između dviju lokacija (ubačaja trasera i opažanog mjesta) u okolnostima provedenog trasiranja. S obzirom da je i ovakav negativan rezultat rezultat, on se stručno tumači i koristi u stručnoj literaturi. Negativan rezultat nipošto ne znači da je trasiranje nepravilno izvedeno. Priprema postupka i samo istraživanje te tumačenje rezultata se izvode pod nadzorom nadležnog tijela, odnosno Hrvatskih voda.
Od 1978. do 2017. godine na širem području Zagore provedeno je šest trasiranja, tri s lokacija na širem području Zagore kao i tri „mikrozoniranja“ lokacije Centra za gospodarenje otpadom.
- Trasiranja podzemnih tokova provedena na širem području Zagore i njihovi rezultati
1.1. Trasiranje ponora Jablan u Mućkom polju (14. 01. 1978.) .[2]
U ponor je ubačeno 120 kg Na-fluoresceina pri dotoku vode od približno 300 l/s. Pojava boje registrirana je već dva dana kasnije na izvorima Jadra i Žrnovnice s prividnim brzinama od 10,58 cm/s (Jadro) i 12,18 cm/s (Žrnovnica), što su vrlo velike prividne brzine (Slika 1, 1 Muć).
1.2. Trasiranje ponora Čulina mlinica na području Kljaka kod Petrovog polja (24. 10. 1990.)[3]
Trasiranje je provedeno u razdoblju hidrološki niskih voda. Ubačeno je 100 kg Na-fluoresceina pri dotoku u ponor od 5 l/s. Opažanja su vršena na izvorištima Torak, Jaruga, Ribnik, Pantan, Jadro i Žrnovnica. Pojava boje registrirana je 01. 12. na izvoru Torak, a 10. 12. i na izvorištu Jaruga. Prividne brzine toka bile su vrlo niske i iznosile su 0,77 cm/s (Torak), odnosno 0,71 cm/s (Jaruga). Premda se, prema prethodnim tumačenjima hidrogeoloških odnosa, traser prvenstveno očekivao na izvoru Pantan kod Trogira, pojava boje na njemu nije registrirana. Izvedeno trasiranje podzemnih voda znatno je promijenilo ranije poglede na slivove Jaruge, Torka i Pantana (Fritz, Renić i Pavičić, 1993.) i pokazalo da se ponori u dolini Vrbe dreniraju prema rijeci Krki (Slika 1, 2 Kljake).
1.3. Trasiranje ponora u Postinju (08. 02. 2008.)[4]
U ponor je ubačeno 100 kg Na fluoresceina koji je potom kroz naredna 24 sata potisnut (ispran) s 520 m3 vode iz vodovodne mreže. Opažanje, odnosno uzimanje uzoraka podzemne vode uspostavljeno je na crpilištima javnog vodovoda Žrnovnica, Jadro, Jaruga, Čikola i Torak te na priobalnim izvorištima Pantan, Mandrača, Grebaštica i Ribnik. Traser se nakon 19 dana prvo pojavio na izvorištu Ribnik u Jadrtovcu, pri čemu je registrirana prividna brzina podzemnog tečenja od 2,18 cm/s. Sljedeća pojava registrirana je 23. 03. 2008. na izvorištu Jadro, s prividnom brzinom podzemnog tečenja od 0,53 cm/s. Četiri dana kasnije (27. 03. 2008.) pojava trasera registrirana je na izvorištu Mandrača u Marini, s prividnom brzinom podzemnog tečenja od 0,76 cm/s. Na ostalim opažanim mjestima nije zabilježena pojava trasera (Slika 1).
Rezultati dobiveni provedenim trasiranjima u širem području Zagore u razdoblju od 1979.-2017. godine koji uključuju prikaz utvrđenih podzemnih vodnih veza i maksimalne brzine toka podzemnih voda (cm/s) prikazani su na Slici 1.
Slika 1. Podzemne vodne veze i maksimalne brzine toka podzemnih voda (cm/s) ustanovljene tijekom dosadašnjih regionalnih trasiranja (1979.-2017.) na širem području izgradnje Centra, izvor: HGI, 2016.[5]
- Trasiranja podzemnih tokova provedena s užeg područja lokacije Centra (mikrozoniranje) i njihovi rezultati
Prema Članku 3. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13) mikrozoniranjem se provode detaljni vodoistražni radovi kojima se ispituje utjecaj užega prostora zone sanitarne zaštite u kojem se namjerava izvesti zahvat u prostoru odnosno obavljati određena djelatnost (mikrozona) na vodonosnik.
S lokacije namjeravanog zahvata Centra za gospodarenje otpadom u razdoblju od 2004.-2017. godine izvršena su tri mikrozoniranja.
2.1. Prvo „mikrozoniranje“: trasiranje iz bušotine B-2 (ECOINA, 16. 8. 2004.)
Na temelju prethodno provedene analize potencijalnih lokacija[6] i odabrane potencijalne lokacije u Kladnjicama (Općina Lećevica), Člancima 206. i 207. Prostornog plana uređenja Splitsko-dalmatinske županije iz 2003. godine[7] je utvrđena obveza provođenja istražnih radova na potencijalnoj lokaciji i provedba procjene utjecaja na okoliš. Istražni radovi su uključili foto-geološko tektonsko snimanje građe terena, geofizička istraživanja, izvedbu istražno – opažačkih bušotina, karotažna mjerenja i ispitivanje zaglinjenosti pukotina i mjerenja hidraulične provodljivosti u istražnim bušotinama, ispitivanje kakvoće vode predmetne lokacije i trasiranje podzemne vode područja istražnih radova. Istraživanja su, također, uz ispitivanje tla i mikrozoniranje, uključivala ispitivanje kakvoće zraka i razine buke kao i praćenje flore i drugo (ECOINA, 2004.[8]).
U izvedenu bušotinu B-2 (prikazana crvenom točkom na Slici 2.), dubine 400 m, u kojoj je vodno lice zabilježeno na 312 m od točke bušenja, u mikrozoni Centra je ubačeno 80 kg Na-fluoresceina. Cijeli postupak pripreme i trasiranja izveden je uz nadzor Hrvatskih voda iz Splita te u nazočnosti predstavnika udruga. Pojava boje praćena je na izvorima Žrnovnica, Jadro, Rupotina, Tupinolom, Radun i Pantan (Slika 3.). Premda su opažanja trajala preko 4 mjeseca, pojava boje nigdje nije registrirana. Treba uzeti u obzir da je trasiranje podzemnih voda iz bušotina specifičan zahvat s uvijek neizvjesnim rezultatom. Kao umjetno izveden rad u krškom podzemlju, bušotina može, ali i ne mora „presjeći“ značajnije zone cirkulacije podzemnih voda, premda se iz podataka bušenja i ispitivanja vidi da je stijenska masa u gornjim dijelovima probušenog intervala znatno raspucana i okršena, a da s dubinom postaje sve kompaktnija, te da je u nju nakon ubacivanja trasera uspješno utisnuto 50 m3 vode.
Slika 2. Lokacije bušotina (Elaborat o kompleksnim geoistraživanjima lokacije Kladnjice Lećevica, Knjiga 1, ECOINA 2004.)
Slika 3. Bušotina B2 (lokacija ubacivanja trasera) i lokacije opažanja trasera (Elaborat o kompleksnim geoistraživanjima lokacije Kladnjice Lećevica, Knjiga 1, ECOINA 2004.)
2.2. Drugo „mikrozoniranje“: trasiranje iz Jame br. 5 (HGI, 16. 5. 2006.)
Rezultati istraživanja prikazanih u Elaboratu o kompleksnim geoistraživanjima lokacije Kladnjice Lećevica, Knjiga I i II, (Ecoina d.o.o., 2004.) korišteni su prilikom izrade Studije o utjecaju na okoliš[9] iz 2006. godine, uključujući i rezultate trasiranja. Tijekom postupka procjene utjecaja na okoliš, od strane udruga je zatraženo ponovno trasiranje te su 2006. provedena dodatna geološka i hidrogeološka istraživanja. Ova istraživanja su uključivala i speleološko rekognosciranje s ciljem pronalaska jame pogodne za ubacivanje trasera u bližem i širem području planirane lokacije Centra[10], [11]. Nakon pregleda speleoloških objekata odlučeno je da se trasiranje izvede iz Jame br. 5 koja se nalazi na užem području planiranog zahvata Centra:
Slike 4. i 5. Lokacija i topografski nacrt trasirane Jame br. 5, izvor: HGI, 2006.[12]
Slika 6. Položaj jame na lokaciji (mjesto ubacivanja trasera) i lokacije opažanja trasera (Geološka i hidrogeološka istraživanja na području predložene lokacije Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije kod Lećevice (Hrvatski geološki institut, lipanj 2006.)
Jama je duboka 32 m, a traser je utiskivan u proširenu tektonsku pukotinu na dubini od približno 23 m. Kanal koji se na suprotnoj strani spušta još 9 m niže nije odabran zbog znatne količine gline na njegovom dnu i vrlo slabe upojnosti.
Mjesta opažanja uzoraka podzemne vode odabrana su na temelju analize rezultata do tada izvedenih hidrogeoloških istraživanja i usuglašena s predstavnicima Hrvatskih voda. Odabrana su sljedeća vodocrpilišta: Žrnovnica, Jadro, Tupinolom, Fuležina, Pantan, Marina (Mandrača), Ribnik, Jaruga I i II, Torak te Gospa Stomorija. Ovdje treba istaknuti da su izvori u zaleđu Kaštela (Tupinolom, Fuležina i Gospa Stomorija) uključeni u opažačku mrežu zbog pritiska javnosti, premda je s hidrogeološkog aspekta jasno da se oni napajaju iz lokalnih slivova formiranih u fliškim naslagama priobalnog područja ili njihovom neposrednom zaleđu.
Trasiranje je izvedeno 2006. godine sa 60 kg Na-fluoresceina (uranin). Prije ulijevanja trasera u odabranu pukotinu je utisnuta voda radi njenog ispiranja te je potom ubačen traser i potisnut ulijevanjem vode iz vodovodne mreže (dovezene cisternama). Cijeli postupak pripreme i trasiranja izveden je uz nadzor Hrvatskih voda iz Splita te u nazočnosti predstavnika udruga.
U razdoblju opažanja koje je trajalo 90 dana, pojava trasera registrirana je jedino na izvoru Jadra. Prva pojava boje i to ujedno s najvećom koncentracijom od 0,0062 mg/L, konstatirana je na uzorku uzetom u 8 sati 22. 07. 2006. Istjecanje boje ukupno je trajalo četiri dana. S obzirom na to da je izvor Jadra od mjesta ubacivanja boje udaljen oko 25,15 km te da je od trenutka ubacivanja trasera do njegove prve registracije proteklo približno 66 dana i 20 sati, proizlazi da je prividna brzina toka podzemne vode iznosila 0,44 cm/s (Slika 1., CGO). S obzirom na zabilježene koncentracije trasera, distribuciju i ukupno trajanje njegovog istjecanja, konstatirana podzemna vodna veza između područja planirane izgradnje Centra i izvora Jadra može se smatrati pouzdano potvrđenom[13].
Zaključeno je da bi se, prema tim dobivenim podacima te u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02), razmatrana lokacija trebala nalaziti unutar IV zone zaštite izvora Jadra i Žrnovnice. Zanimljiva je sličnost dobivene prividne brzine s onima određenim pri trasiranju ponora Čulina mlinica na području Kljaka kod Petrovog polja provedenom u razdoblju hidrološki niskih voda. Tada su prividne brzine toka prema Torku bile 0,77 cm/s, a prema izvorištu Jaruga 0,71 cm/s.
Na brzinu tečenja velik utjecaj imaju hidrološki uvjeti u kojima je trasiranje izvedeno. U tom smislu konstatirano je da su u vrijeme ubacivanja trasera vladali prosječni hidrološki uvjeti, a da su prema kraju razdoblja opažanja postupno prevladavali uvjeti niskih voda.
Budući da se smatra da su prosječne prividne brzine tečenja u našem kršu oko 3,55 cm/s (Kuhta i Brkić, 2008.), evidentno je da dobivena prividna brzina spada u kategoriju sporijih (Slika 1, CGO).
2.2.1. Granice slivova i područja važećih zaštitnih zona Jadra i Žrnovnice
Lokacija Centra se, s obzirom na provedena hidrogeološka istraživanja (trasiranje jame na lokaciji Šilovića doci 2006., Postinje 2008.), nalazi na području sliva Jadra.
Provedeno trasiranje iz Jame br. 5. 2006. godine može smatrati jednim od najznačajnijih trasiranja izvedenih na području sliva Jadra i Žrnovnice, jer pojava boje na izvoru Jadra ubačene u Jamu br. 5 ima i velik značaj za tumačenje regionalnih hidrogeoloških odnosa, a trasiranje je doprinijelo i boljem definiranju vodozaštitnih područja izvorišta Jadra i Žrnovnice.
Svim uspješno provedenim trasiranjima na širem području Zagore: trasiranjem iz ponora Jablan u Mućkom polju, ponora Čulina mlinica na području Kljaka kod Petrovog polja, ponora u Postinju te Jame br. 5 na mikrolokaciji Centra u Kladnjicama prikupljeni su dragocjeni podaci koji imaju velik značaj za tumačenje regionalnih hidrogeoloških odnosa, a što je doprinijelo boljem definiranju vodozaštitnih područja izvorišta Jadra i Žrnovnice. Istraživanjima je reinterpretirana zapadna granica sliva Jadra i Žrnovnice te su nove granice slivova i zona sanitarne zaštite definirane u Elaboratu o zonama sanitarne zaštite izvorišta Jadra i Žrnovnice (GEO-CAD d.o.o., 2010.).Uz pozitivno mišljenje Hrvatskih voda, ove je granice usvojila Županijska skupština Splitsko–dalmatinske županije te je donesena Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta javne vodoopskrbe izvora Jadra i Žrnovnice (Klasa: 021-04/14-02/277; Ur.br.: 2181/1-01-14-1, od 18.12.2014.).
Sukladno prethodno navedenom Elaboratu i donesenoj Odluci, lokacija Centra u Općini Lećevica se nalazi u IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta Jadra i Žrnovnice.
2.3. Treće mikrozoniranje: trasiranje iz Jame br. 5 (HGI, 10.3.2017.)[16]
Kada je 2017. godine pokrenut postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš izmjene zahvata Centra, na temelju Elaborata zaštite okoliša iz 2016.[17], Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (danas Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja) je na zahtjev udruga, koje su kao javnost i zainteresirana javnost sudjelovale u postupku, zatražilo izvođenje još jednog mikrozoniranja Centra, iz Jame br. 5 u uvjetima visokih voda kako bi se otklonila iskazana sumnja.
Osnovni cilj ponavljanja trasiranja podzemnih tokova bio je utvrditi smjerove i prividne brzine tečenja podzemnih voda s područja planirane izgradnje CGO u hidrološkim uvjetima visokih voda, koje se smatraju mjerodavnim za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta zahvaćenih za javnu vodoopskrbu. U hidrogeološkoj praksi smatra se da su upravo to uvjeti najbržeg tečenja podzemnih voda. Trasiranje u vrijeme velikih voda se, kao dio detaljnih vodoistražnih radova, provodi u okviru mikrozoniranja prema Članku 36. Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13), kada se radi o iznimkama od odredbi Članka 19. navedenog Pravilnika. Iako zahvat, ni njegove izmjene, ne predstavljaju iznimke iz navedenog Članka, jer se aktivnosti zahvata ne nalaze na popisu zabrana za III. i IV. zonu, Hrvatski geološki institut iz Zagreba proveo je tražena hidrogeološka istraživanja trasiranjem podzemnih voda u uvjetima velikih voda.
Trasiranje je izvedeno u skladu s prethodno izdanim Vodopravnim uvjetima (KLASA: UP/1-325-01/17/0000761, URBROJ: 374-24-2-17-2, datum: 15.02.2017.) i Očitovanjem Hrvatskih voda koje su odredile donju granicu visokih voda na vodomjernom profilu Majdan, pri čemu je definirano kako su uvjeti velikih voda u slivu Jadra kada je vodostaj na vodomjernoj postaji Majdan minimalno 90 cm, odnosno protok od 20,3 m3/s. Trasiranje je izvedeno sa 100 kg Na-fluoresceina. Traser je upušten u jamu u vremenu od 14:20 do 14:40 sati (usvojeno srednje vrijeme 14:30). U to vrijeme na vodomjernom profilu Majdan izmjerena je razina vode od 92 cm, odnosno protok je bio 21,4 m3 /s. Navedeni podaci nedvojbeno potvrđuju da je trasiranje izvedeno u skladu s određenim uvjetima.
Potrebno je naglasiti kako je, pored formalnog zadovoljenja zadanog kriterija za trasiranje u stanju visokih voda, provedeno testiranje izvedeno u vrijeme povlačenja izuzetno visokog vodnog vala, što se u hidrogeološkoj praksi smatra uvjetima najbržeg tečenja podzemnih voda. Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13) za izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti određeno je da su za definiranje granica vodozaštitnih područja mjerodavne prividne brzine toka i vrijeme putovanja trasera (vrijeme zadržavanja vode u podzemlju) utvrđeno trasiranjima u uvjetima visokih voda. Ovaj konzervativni pristup je na strani sigurnosti. Naime, smatra se da su, u razdobljima visokih voda, brzine tečenja najveće, odnosno vrijeme zadržavanja vode u vodonosniku najkraće. Opažani su izvori Žrnovnica, Jadro, Fuležina, Pantan, Marina (Mandrača), Rimski bunar, Ribnik, Jaruga I i II te Torak. Na izvorima Jadro, Pantan, Rimski bunar i Jaruga su bili postavljeni „loggeri“ za kontinuirano praćenje pojave trasera.
Trasiranje je izvedeno uz nazočnost predstavnika zainteresiranih udruga, medija te Hrvatskog geološkog instituta, Hrvatskih voda i Splitsko-dalmatinske županije.
Na temelju obavljenih očitanja terenskih mjernih uređaja i laboratorijske analize 847 prikupljenih uzoraka podzemnih voda, kao i 10 uzoraka aktivnog ugljena, nedvojbeno je konstatirano da u razdoblju od upuštanja trasera 10.3.2017. godine do uključujući 10.6.2017. godine, dakle kroz razdoblje opažanja od 92 dana, pojava trasera nije registrirana niti na jednom od opažanih izvora.
Budući da su od ubacivanja trasera (10.3.) do posljednjih prikupljenih i obrađenih uzoraka (10.6.) protekla 92 dana, a s obzirom na udaljenost mjesta opažanja od mjesta ubacivanja, može se konstatirati da će eventualna pojava trasera na nekom od opažanih izvora biti uz prividnu brzinu tečenja znatno manju od 1 cm/s. Slijedom toga, a temeljem uvjeta iz Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/2011 i 47/2013), konstatirano je da se lokacija planiranog CGO prema oba postavljena kriterija (vrijeme zadržavanja i maksimalna prividna brzina) nalazi unutar IV. zone sanitarne zaštite bilo kojeg od opažanih vodozahvata za javnu vodoopskrbu (Jadro, Žrnovnica; Rimski bunar; Jaruga i Torak). Odnosi CGO-a i promatranih izvora iz trećeg mikrozoniranja Centra su prikazani na Slici 7.
Slika 7. Položaj opažanih izvorišta i lokacija trasirane jame kod CGO-a (Izvor: HGI, 2017.[18])
Prema prethodno navedenom Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/2011 i 47/2013), izgradnja centra za gospodarenje otpadom nije zabranjena u III. i IV. vodozaštitnoj zoni sanitarne zaštite izvorišta. Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš iz 2017. je završen donošenjem Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike (danas Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja) (Klasa: UP/I 351-03/16-08/07; Ur. broj: 517-06-2-1-1-16-58 od 14. lipnja 2017. godine) da za namjeravanu izmjenu izgradnje zahvata Centra nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš uz primjenu mjera i programa praćenja stanja okoliša kao niti provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
Zaključno o pozicioniranju mikrolokacije Centra u IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta
Sva navedena istraživanja provedena s mikrolokacije Centra u uvjetima srednje do niskih i u uvjetima visokih voda nisu potvrdila povezanost lokacije Centra s promatranim izvorima (Žrnovnica, Rupotina, Tupinolom, Radun, Pantan, Žrnovnica, Fuležina, Marina (Mandrača), Ribnik, Jaruga I i II, Torak, Gospa Stomorija te Rimski bunar), osim s izvorom Jadra u uvjetima srednje visokih do niskih voda 2006. godine (Slika 1.). Iz rezultata oba neovisno provedena istraživanja u različitim hidrološkim uvjetima (u uvjetima srednje visokih do niskih voda iz 2006. i u uvjetima visokih voda iz 2017.) proizlazi kako se, temeljem uvjeta iz Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13), može konstatirati da se lokacija planiranog Centra, prema oba postavljena kriterija (vrijeme zadržavanja i maksimalna prividna brzina), nalazi unutar IV. zone sanitarne zaštite bilo kojeg od opažanih vodozahvata za javnu vodoopskrbu – Jadro, Žrnovnica, Rimski bunar, Jaruga i Torak.
###
[1] Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13) navodi : „Vodoistražni radovi su radovi i ispitivanja iz Članka 91. stavka 2. Zakona o vodama, koji uključuju geološka, hidrogeološka, hidrološka, hidrogeokemijska i kemijska istraživanja, a osobito se odnose na utvrđivanje sljedećih značajki:“…
http://www.propisi.hr/print.php?id=3947
[2] Trasiranje je provedeno u sklopu izrade Hidrogeološke studije općine Split (Fritz, 1979), a tekst je preuzet iz Dopuna Elaborata zaštite okoliša Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije – Hidrogeologija (HGI, 2016.)
[3] Trasiranje je provedeno u sklopu radova za Osnovnu hidrogeološku kartu list Drniš (Fritz, 1990.), a tekst je preuzet iz Dopuna Elaborata zaštite okoliša Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije – Hidrogeologija (HGI, 2016.)
[4] Trasiranje je provedeno u sklopu Studije upravljanja vodama sliva Jadra i Žrnovnice (Kapelj, S. i dr., 2008.), a tekst je preuzet iz Dopuna Elaborata zaštite okoliša Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije – Hidrogeologija (HGI, 2016.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2019/02/Dopuna-Elaborata-za%C5%A1tite-okoli%C5%A1a-Hidrogeologija-Centra-za-gospodarenje-otpadom-Le%C4%87evica-HGI-2016..zip
[5] Preuzeto iz Dopuna Elaborata zaštite okoliša Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije – Hidrogeologija (HGI, 2016.)
[6] Analiza potencijalnih lokacija za izgradnju Centra za gospodarenje komunalnim i tehnološkim otpadom sa pripadajućim odlagalištem na području Splitsko-dalmatinske županije“ (ECOINA/ZGO, 2001.)
[7] Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije”, broj 1/03)
http://zzpu-sdz.hr/images/PDF/PPSDZ/TEKST/1_03.pdf
[8] Elaborat o kompleksnim geoistraživanjima lokacije Kladnjice Lećevica, Knjiga I i II, (Ecoina d.o.o., 2004.)
[9] Studija o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., 2006.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/studija-o-utjecaju-na-okolis-centra-za-gospodarenje-otpadom-splitsko-dalmatinske-zupanije-u-lecevici-2006.pdf
[10] Geološka i hidrogeološka istraživanja na području predložene lokacije Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije kod Lećevice (Hrvatski geološki institut, lipanj 2006.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/geoloska-i-hidrogeoloska-istrazivanja-na-podrucju-predlozene-lokacije-centra-za-gospodarenje-otpadom-splitsko-dalmatinske-zupanije-kod-lecevice-2006.pdf
[11] Geološka i hidrogeološka istraživanja na području predložene lokacije Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije kod Lećevice – dopunsko izvješće – rezultati trasiranja jame na lokaciji Centra (Hrvatski geološki institut, kolovoz 2006.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2019/02/Geolo%C5%A1ka-i-hidrogeolo%C5%A1ka-istra%C5%BEivanja-dopunsko-izvje%C5%A1%C4%87e-rezultati-trasiranja-jame-na-lokaciji-Centra-HGI-2006.pdf
[12] Geološka i hidrogeološka istraživanja na području predložene lokacije Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije kod Lećevice i dopunsko izvješće – Rezultati trasiranja jame na lokaciji Centra (HGI, 2006.)https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/geoloska-i-hidrogeoloska-istrazivanja-na-podrucju-predlozene-lokacije-centra-za-gospodarenje-otpadom-splitsko-dalmatinske-zupanije-kod-lecevice-2006.pdf
[13] https://rcco.hr/wp-content/uploads/2019/02/Geolo%C5%A1ka-i-hidrogeolo%C5%A1ka-istra%C5%BEivanja-dopunsko-izvje%C5%A1%C4%87e-rezultati-trasiranja-jame-na-lokaciji-Centra-HGI-2006.pdf
[14] Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nakon provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u Općini Lećevica (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 2006.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/rjesenje-ministarstva-zastite-okolisa-prostornog-uredenja-i-graditeljstva-o-provedenom-postupku-procjene-utjecaja-na-okolis-centra-za-gospodarenje-otpadom-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji-2006.pdf
[15] Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije”, broj 13/07)
http://zzpu-sdz.hr/images/PDF/PPSDZ/TEKST/13_07.pdf
[16] Trasiranje tokova podzemnih voda iz jame na lokaciji Šilovića Doci u Kladnjicama, Općina Lećevica (HGI, 2017.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2018/11/Trasiranje-tokova-podzemnih-voda-iz-jame-na-lokaciji-%C5%A0ilovi%C4%87a-Doci-u-Kladnjicama-Op%C4%87ina-Le%C4%87evica-Hrvatski-geolo%C5%A1ki-institut-2017..pdf
[17] Elaborat zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja izmjene zahvata Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji na okoliš (EZO) (Hudec plan d.o.o., 2017.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/elaborat-zastite-okolisa-za-postupak-ocjene-o-potrebi-procjene-utjecaja-izmjene-zahtvata-centra-za-gospodarenje-otpadom-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji-na-okolis-2017.pdf
[18] Trasiranje tokova podzemnih voda iz jame na lokaciji Šilovića Doci u Kladnjicama, Općina Lećevica (HGI, 2017.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2018/11/Trasiranje-tokova-podzemnih-voda-iz-jame-na-lokaciji-%C5%A0ilovi%C4%87a-Doci-u-Kladnjicama-Op%C4%87ina-Le%C4%87evica-Hrvatski-geolo%C5%A1ki-institut-2017..pdf
Objavljeno: 5. srpnja 2021.
