17. veljače 2023.
Iako ni ljude ni stvari ne bismo trebali procjenjivati isključivo po izgledu, u svakodnevnom životu ipak puno pažnje pridajemo prvom dojmu i donosimo zaključke na temelju njega. Pa se tako nerijetko dogodi da pri kupnji posegnemo za proizvodom kojim nam je izgledom privlačniji i pritom često zanemarimo usporediti čak i one osnovne stvari – njegovu cijenu, sastav i količinu – s drugim sličnim proizvodom. Stoga se postavlja pitanje koliko tek pažnje posvećujemo ekološkoj prihvatljivosti ambalaže u kojoj proizvod dolazi – od kojeg je materijala napravljena, ima li je previše i kakav je njen utjecaj na okoliš?
Što je to ambalaža?
Prema Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021), ambalaža je svaki proizvod, neovisno o vrsti materijala od kojega je izrađen, koji se koristi za držanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika odnosno potrošača, te se ambalažom smatraju i nepovratni predmeti namijenjeni za izradu ambalaže koja će se koristiti za navedene namjene kao i pomoćna sredstva za pakiranje, koja služe za omatanje ili povezivanje robe, pakiranje, nepropusno zatvaranje, pripremu za otpremu i označavanje robe, a sastoji se od prodajne, skupne te transportne ambalaže.
Iz navedenog je jasno da je ambalaža svuda oko nas, da je ima više nego što mislimo te da zbog nje nastaju velike količine ambalažnog otpada. Zbog toga su Zakonom i Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži propisane mjere u svrhu sprječavanja proizvodnje ambalažnog otpada i potiče se ponovna uporaba ambalaže, recikliranje i drugi oblici oporabe ambalažnog otpada te smanjenje količina konačnog zbrinjavanja takvoga otpada kao doprinos kružnom gospodarstvu.
Što možemo naučiti iz oznaka na ambalaži?
Svaka ambalaža na sebi ima i svoju oznaku koja ima određeno značenje. Kako bismo mogli pravilno odvajati otpad, potrebno je poznavati tri osnovne oznake – Mobiusovu petlju, simbol recikliraj te petlju s brojem i kemijskim spojem ambalaže.
Oznaka za u potpunosti recikliranu ambalažu rPET simbolizira recikliranu PET ambalažu, a najčešće ju možemo pronaći na bocama za vodu i spremnicima za hranu. Čestice rPET mogu se ponovno iskoristiti za nove proizvode, poput vlakna za odjeću i tepihe te plastike za boce i spremnike za hranu.
O označavanju plastične ambalaže već smo pisali pa ćemo se u ovom tekstu fokusirati na označavanje ostalih vrsta ambalaže. Sve one koriste Mobiusovu petlju, a ključni brojevi i skraćenice kemijskog spoja ispod petlje su kako slijedi:
OZNAKE I BROJEVI KARTONSKE I PAPIRNATE AMBALAŽE
20 – Kartonska ambalaža – odnosno kartonske kutije (PAP)
21 – Razne vrste papira – novine, časopisi, katalozi (PAP)
22 – Uredski papir, knjige (PAP)
23 – Karton (ambalaža za nesmrznutu hranu, čestitke, korice knjiga) (PAP)
OZNAKE I SKRAĆENICE ZA METALE
40 – Čelik (FE)
41– Aluminij (ALU)
OZNAKE I SKRAĆENICE ZA DRVENE MATERIJALE
50 – Drvo (FOR)
51 – Pluto (FOR)
OZNAKE I SKRAĆENICE ZA TEKSTILNE MATERIJALE
60 – Pamuk (TEX)
61 – Juta (TEX)
OZNAKE I SKRAĆENICE ZA STAKLO
70 – Bezbojno staklo (GL)
71 – Zeleno staklo (GL)
72 – Smeđe staklo (GL)
Više informacijama o oznakama na ambalaži nalaze se na poveznici, a za one koji žele saznati (još) više predlažemo Priručnik o znakovima na proizvodima i ambalaži u kojem se nalaze hrvatski propisi i europske regulative, definicije oznaka, specifikacije proizvoda, ambalaže te vrsta otpada.
A što mi kao potrošači možemo napraviti po pitanju smanjenja ambalažnog otpada?
Uloga potrošača u lancu proizvodnje ključni je faktor za količinu novonastale ambalaže. Prema podacima Europske komisije od prošle godine, svaki Europljanin godišnje u prosjeku proizvede gotovo 180 kilograma ambalažnog otpada. Samo za proizvodnju ambalaže u Europskoj Uniji koristi se čak 40 posto plastike i 50 posto papira, a u slučaju da se ništa ne poduzme, u EU-u će do 2030. biti 19 posto više ambalažnog otpada te 46 posto više plastičnog ambalažnog otpada. Kako bi se dostigla klimatska neutralnost do 2050. godine i ispunili ciljevi Europskog zelenog plana, Europska komisija predlaže uvođenje novih pravila kako bi potrošači mogli ponovno koristiti ambalažu te kako bi proizvođači i trgovci mogli ukloniti nepotrebnu ambalažu, ograničiti prekomjernu ambalažu i propisati jasne oznake za ispravno recikliranje.
S ciljem smanjenja nastanka otpada, koji je prema hijerarhiji gospodarenja otpadom prioritet, važno je da kao potrošači počnemo razmišljati na način da kupujemo svjesno i razmišljamo o količini ambalaže koja se za nas proizvodi, a najčešće ju bacimo. U nastavku teksta donosimo savjete za smanjenje ambalažnog otpada u vašem kućanstvu:
- U trgovini birajte veća pakiranja proizvoda. Osim što su nerijetko jeftinija, obično u konačnici sadrže i manje ambalaže od koje će nastati i manje otpada.
- Obratite pažnju je li količina sadržaja proporcionalna s veličinom pakiranja. Kako ne biste morali previše razmišljati, savjetujemo kupovinu proizvoda u rinfuzi.
- Kako biste smanjili količinu otpadne plastike, kad god možete oderite proizvode u papirnatoj ili staklenoj ambalaži. I pritom unaprijed razmislite možete li ambalažu, bez obzira od kojeg je materijala napravljena ponovno iskoristiti – bilo za skladištenje nekih drugih stvari ili za kreativno popodne s djecom.
- Kako biste dodatno brinuli o zaštiti okoliša, ali i podržali proizvođače koji to rade, birajte proizvode u recikliranoj ambalaži.
- Online kupovina je praktična te je postala iznimno popularna, ali prema nekim pokazateljima ujedno generira velike količine otpadne ambalaže. Stoga kad god možete kupovinu obavite osobno u trgovini i pritom ne zaboravite na vlastitu vrećicu za višekratnu upotrebu.
- Pripazite koliko gotove hrane naručujete kako biste što manje hrane bacili iz hladnjaka – gotova hrana obično dolazi u papirnatoj ambalaži koja se ne može reciklirati.
Izvor: Unsplash
U slučaju da kupljenu ambalažu ne možete ponovno iskoristiti, vrlo je važno da ju odložite u pravilan spremnik ili odnesete u trgovinu kako biste dobili povrat novaca, što vrijedi za plastične i staklene boce te limenke.
Odgovornim ponašanjem prilikom kupovine možete značajno pridonijeti smanjenju otpada od ambalaže, odnosno smanjenju otpada općenito, što će se u konačnici pozitivno odraziti na uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, ali i na sam okoliš. Kako bi budući Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji radio u predviđenom kapacitetu, nužno je da svi kao pojedinci preuzmemo odgovornost i smanjimo količinu nastanka otpada te postupamo u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom.
Izvor naslovne fotografije: Unsplash
Objavljeno: 17. veljače 2023.
