22. ožujka 2023.
Problem gospodarenja otpadom – biootpad kao sirovina
Kao odgovor na sve dublju krizu društva, gospodarstva i okoliša, koja se javlja kao jedan od nusprodukata neracionalnog postupanja s ograničenim resursima, traži se implementacija novih rješenja u zadovoljavanju ravnoteže između ekonomskih, socijalnih i ekoloških ciljeva. Ono što danas posebno zabrinjava jest količina proizvedenog otpada s jedne strane, ali i nedovoljna edukacija o razumnom ili racionalnom gospodarenju otpada s druge strane. Međutim, pogrešna je pretpostavka kako je sav otpad – otpad. U pogledu kružnog gospodarstva, dugoročno gledajući i pod pretpostavkom da se iskoristi na pravilan način, otpad zapravo predstavlja vrijednu sirovinu. Premda cijeli proces recikliranja podliježe nizu vlastitih zakonitosti, bez puno mudrosti, ali uz malo volje i interesa, svatko od nas može pridonijeti podizanju kvalitete sustava.
Ono od čega se, za početak, može krenuti je izdvajanje biorazgradivog otpada koje prema procjeni iznosi jednu trećinu, odnosno nešto više od 30% ukupnog otpada jednoga domaćinstva. Upravo ta masa predstavlja glavni resurs u postupku proizvodnje komposta, vrijednoga dodatka koje obogaćuje tlo. Posljednjih desetljeća svjedočimo sve štetnijem utjecaju čovjeka na prirodu zbog čega se i na pitanje očuvanja okoliša stavlja sve veći fokus. U tom kontekstu, kompostiranje se nameće kao „best buy“ rješenje – jeftino i unosno.
Pristup biorazgradivom otpadu u Republici Hrvatskoj
Količina proizvedenog otpada varira iz godine u godinu. Procjenjuje se kako se u Republici Hrvatskoj godišnje proizvede oko 1,8 milijuna tona otpada od čega tek desetak posto činio odvojeni biootpad. Iako je kompostiranje biootpada zaživjelo još 70-ih godina prošloga stoljeća, čini se kako razvoj situacije u Hrvatskoj i ne ide baš u korak s globalno zastupljenim pozitivnim praksama. Prema podacima iz Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. količine proizvedenog biootpada nisu se bitno mijenjale od 2012. Uzimajući u obzir količine odloženog miješanog komunalnog otpada, podaci pokazuju da uslijed lošeg gospodarenja godišnje propadne oko 500.000 tona biootpada. U odnosu prema tome, količina odvojenog biootpada iznosi tek minornih 55.000 tona, od čega se tek polovica iskorištava za daljnju uporabu, odnosno kompostiranje. Umjesto da ga se iskoristi kao resurs koji može donijeti višestruke benefite, ponajviše zahvaljujući nedovoljno razvijenoj infrastrukturi, pri čemu ne smijemo zanemariti ni faktor ljudske, građanske inercije, komocije i manjkave edukacije, biootpad donosi višestruke gubitke. U tom slučaju, biootpad koji se u formi pukog smeća baca na odlagališta zajedno s miješanim komunalnim otpadom, u konačnici će se pretvoriti u smjesu metana i ugljičnog dioksida sa znatnim utjecajem na emisiju stakleničkih plinova. Paralelno s time, više od 60% jedinica lokalne samouprave nema uspostavljen adekvatan sustav odvojenog prikupljanja otpada.
Što se pravnog okvira tiče, reguliranje djelatnosti kompostiranja propisano je Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/21) i Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/2014) i spada u dijeljenu nadležnost između Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva poljoprivrede, što pored nedovoljne edukacije dodatno komplicira stvari u administrativnom smislu. Kako bi se dijelom rasteretila odgovornost državnih institucija, potrebno je naglasiti kako dvije trećine političkih instrumenata na razini EU nije usmjereno samo na „formalni“ ekonomski sektor, već u najvećem dijelu apelira na podizanje svijesti kućanstava.
Izvor: Unsplash
Zašto kompostirati?
Kompostiranje je prirodan, biološki proces pretvaranja organskih ostataka u stabilnu smjesu nalik humusu. Sam naziv potječe od latinske riječi „compostium“, a odnosi se na mješavinu supstrata koji u aerobnim uvjetima pretvaraju mikroorganizme u kompost.
Kompostirati se mogu svi organski ostaci, uglavnom kuhinjski, vrtni ili zeleni otpad. Na uspješnost procesa, između ostalog, utječe optimalan omjer ugljika i dušika. „Zeleni sastojci“ biootpada sadrže velike udjele dušika, pospješuju razgradnju i održavaju optimalnu vlažnost mase; „smeđi sastojci“ bogati su ugljikom i usporavaju truljenje.
Osim što se može kompostirati tijekom cijele godine, kompostiranjem se ostvaruju pozitivni rezultati za ekonomiju i ekologiju:
- smanjuje se količina otpada za jednu trećinu
- ublažava se utjecaj opasnih svojstava otpada
- moguće je sanirati onečišćeni okoliš i povećati njegovu kakvoću
- produkti mogu biti iskorišteni u energetske i komercijalne svrhe
- maksimizira se eko-efikasnost
- smanjuje se korištenje umjetnih gnojiva
- povećava se kvaliteta zemljine flore i podzemnih voda
Što se smije kompostirati:
Otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, stara zemlja iz lonaca za cvijeće, usitnjeno granje, božićno drvce nasječeno na komade,
Kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća i voća, kora krumpira, usitnjene ljuske jaja, talog kave, ostaci čaja, životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo drvenog ugljena ili drva.
Neki se organski otpaci teško razgrađuju pa ih se ne preporučuje kompostirati u većim količinama, primjerice čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri.
Papirnati ubrusi/salvete/maramice također se mogu kompostirati jer su često već napravljeni od recikliranog papira gdje je sami papir već nekoliko puta prošao kroz postupak reciklaže i vlakna su postala prekratka da bi se mogla opet ponovno reciklirati.
Što se ne smije kompostirati:
Otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, bolesne biljke.
Kuhinjski otpaci: ostaci kuhanih jela ,meso, riba, kosti…
Ostalo: velike količine novinskog papira, časopisi u boji, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala), stiropor, staklo, tetrapak, lakirano drvo, kamenje, lijekovi, pelene, citrusno voće, borove iglice.
Kako ispravno odvojiti biootpad od ostalog otpada
Smeđi kontejneri predviđeni su za odlaganje biootpada i u njih ide: kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća), ljuske jaja, talog od kave, filter vrećice, ostaci kruha; vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće i granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica; male količine ostalog biootpada: kora drveta, kosa i dlake, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci.
Bitno je napomenuti da umašćeni papir spada u kategoriju komunalnog otpada. Također, zbog sanitarnih i higijenskih razloga, biootpad bi prije odlaganja u zato predviđeni kontejner trebalo staviti u biorazgradive ili papirnate vrećice.
U smeđe spremnike ne smije se odlagati: ostatke termički obrađene hrane, meso, ribu, kosti, kožu, mliječne proizvode, ulja i masti. To su proizvodi čija prerada zahtijeva drukčije mikroorganizme i dulje se razgrađuju. Preporuča se izbjegavati i ostatke crnogorice koji sadržavaju smolu, citruse, kao i lišće oraha i hrasta jer zaustavljaju proces razgradnje.
Mali vodič za kućno kompostiranje
Ako imate mogućnost kompostiranja u vrtu ili na balkonu u specijalnim spremnicima, komposterima, možete proizvoditi vlastiti kompost. Zabavno je, poučno i korisno! Kada već govorimo o recikliranju, komposter nije nužno kupiti, već je za njegovu izradu moguće iskoristiti i staru drvenu građu i žice. Jedino na što treba obratiti pažnju je da komposter bude dovoljno prozračan, ali da ne propušta vodu.
S obzirom da je vlaga jedan od ključnih elemenata u izradi komposta, poželjno je kompostište ili komposter smjestiti u djelu vrta ili balkona koji nije direktno izložen suncu kako bi se, tijekom visokih temperatura, spriječilo isušivanje hrpe. S druge strane, nije poželjno niti previše vlage koja može uzrokovati truljenje.
Materijal za pripremu komposta potrebno je dobro pomiješati i usitniti kako bi mikroorganizmi dobili što veću podlogu po kojoj mogu djelovati. Kompostna hrpa formira se do metar visine. U tako pripremljeni biootpad pospemo vrtnom zemljom ili već gotovim kompostom koji će u prvo vrijeme potaknuti razgradnju. Već dva dana po slaganju hrpe temperatura se kreće između 45-50 Celzijevih stupnjeva, a u narednih godinu dana može doseći i 65 stupnjeva.
Što i kako možemo bolje
Pod agendom ispunjavanja EU obaveza, utjecaja na redukciju troškova i općeg poboljšanja kvalitete života i životnog prostora, činjenica je da postojeći sustav gospodarenja otpadom mora biti unaprijeđen. Uspostava efikasnijeg sustava gospodarenja biootpadom trebala bi biti proporcionalna današnjim potrebama. Uvijek kada je posrijedi rasprava o onome što se uobičajeno smatra velikim, logistički zahtjevnim i kompleksnim projektima, zanemaruje se značaj i uloga koju imamo i možemo ostvariti kao pojedinci. Kao budući Centar za gospodarenje otpadom osjećamo dužnost podsjetiti i educirati da, unatoč svim pozitivnim pomacima, kompostiranje u Hrvatskoj još uvijek predstavlja iznimku, a ne pravilo. Dakako, hvalevrijedan je svaki napor uložen na svim razinama – osobnoj, lokalnoj ili nacionalnoj – koji, odbacujući onu zastarjelu paradigmu „uzmi-iskoristi-baci“, zapravo vodi u smjeru pronalaženja bržeg i kvalitetnijeg puta prema odgovornijem i održivijem društvu.
Izvor naslovne fotografije: Unsplash.
Objavljeno: 22. ožujka 2023.
