16. kolovoza 2021.
31. srpnja 2021. na snagu je stupio novi Zakon o gospodarenju otpadom, kojim su propisane mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklata. Navedeno je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije.
Osim toga, Zakonom je uređen sustav gospodarenja otpadom te se njime propisuju uvjeti za rad odlagališta i zahtjevi za otpad koji je dopušteno odlagati kako bi se spriječili ili što više smanjili štetni učinci na okoliš. Osim toga, propisane su mjere u svrhu sprječavanja i smanjenja utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš kao i mjere u svrhu sprječavanja proizvodnje ambalažnog otpada.
Temeljni zahtjevi gospodarenja otpadom (Članak 5.)
Zakonom je tako propisano da se gospodarenje otpadom mora provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a posebno:
- ne uzrokuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti
- ne uzrokuje neugodu zbog buke i neugodnih mirisa
- ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i
- ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.
Načela gospodarenja otpadom (Članak 7.)
Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih propisom koji uređuje zaštitu okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:
- „načelo onečišćivač plaća“ – proizvođač otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad;
- „načelo blizine“ – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš;
- „načelo samodostatnosti“ – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada;
- „načelo sljedivosti“ – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.
Ciljevi za komunalni otpad (Članak 54.)
Ciljevi gospodarenja otpadom propisuju se radi poticanja prelaska na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno i u kojem se što dulje zadržava vrijednost proizvoda, materijala i resursa, a stvaranje otpada se svodi na najmanju moguću mjeru.
U svrhu doprinosa kružnom gospodarstvu Europske unije, Republika Hrvatska treba ostvariti sljedeće ciljeve:
- najmanje 50 % ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu
- najmanje 55 % mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025. godine
- najmanje 60 % mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2030. godine i najmanje 65 % mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2035. godine.
Ciljevi za odlaganje otpada (Članak 55.)
Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada čije odlaganje u kalendarskoj godini se može dopustiti svim dozvolama za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je 264.661 tona, što je 35 % mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini. Količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10 % mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada do 2035. godine.
Novosti koje se uvode novim Zakonom
Obveze jedinica lokalne samouprave
Prema novom Zakonu, gradovi i općine u potpunosti su odgovorni za uspostavu sustava javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na svome području. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno dužno je sklopiti sporazum s trgovačkim društvom koje upravlja centrom za gospodarenje otpadom kojim uređuju odnose u svezi s predajom miješanog komunalnog otpada te osigurati da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar (Članak 13.).
Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada (Članak 64.) podrazumijeva prikupljanje komunalnog otpada na području pružanja javne usluge putem spremnika od pojedinog korisnika i prijevoz i predaju tog otpada ovlaštenoj osobi za obradu takvoga otpada. Preciznije, Javna usluga uključuje sljedeće: uslugu prikupljanja na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge (dakle, po principu „od vrata do vrata“) miješanog komunalnog otpada, biootpada, reciklabilnog komunalnog otpada i glomaznog otpada jednom godišnje te uslugu preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu i uslugu prijevoza i predaje otpada ovlaštenoj osobi. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način.
Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužni su donijeti plan gospodarenja otpadom iz Članka 111. Zakona do 1. siječnja 2024.
Zabrana jednokratne plastike
Člankom 17. ZGO zabranjuje se stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu koji su navedeni u Popisu B Dodatka III. Zakona i proizvoda koji su načinjeni od oksorazgradive plastike.
Osim toga, zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje osim vrlo laganih plastična vrećica za nošenje. Na tržište u Republici Hrvatskoj dopušteno je staviti proizvod naveden Popisom C Dodatka III. Zakona, koji ima čep ili poklopac izrađen od plastike, samo ako taj čep ili poklopac ostaje pričvršćen za spremnik tijekom faze predviđene uporabe proizvoda, pri čemu se ne smatra da je metalni čep ili poklopac s plastičnom brtvom izrađen od plastike.
Potonje dvije odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2022.
Objavljeno: 16. kolovoza 2021.
