5. siječnja 2022.
Plastične vrećice vrlo su popularan način prenošenja ili pohranjivanja proizvoda i svi ih u velikoj mjeri koriste za razne namjene, često bez razmišljanja o posljedicama koje one ostavljaju iza sebe, posebno ako nisu pravilno odložene kad nam više ne trebaju. Prosječan građanin troši oko 1.000 plastičnih vrećica godišnje, što na svjetskoj razini znači da se potroši čak milijun vrećica po minuti.
Najveće probleme vrećice stvaraju pri svojoj razgradnji. Potrebno im je, naime, više od 100 godina za taj proces, tijekom kojega su prijetnja okolišu i živim bićima koja u njemu žive. Plastične vrećice u moru ozbiljna su opasnost za morske životinje, koje često pogibaju upravo radi toga jer se u plastičnu vrećicu omotaju ili ju greškom pojedu, misleći da se radi o drugoj životinjskoj ili biljnoj vrsti. Poteškoće stvara i mikroplastika koja se godinama taloži u organizmima riba i drugih morskih, ali i šumskih stvorenja, a s obzirom na ljudsku konzumaciju istih, mikroplastika se vrlo brzo nađe i u našem prehrambenom lancu. Mikroplastika se u moru i drugim prirodnim staništima nađe kad se veći komadi plastike usitne, ali ne i do kraja unište, već ostave nevidljive, za život pogubne, ostatke u prirodi.
Plastične vrećice izgrađene su od materijala koji se zove polietilen. S obzirom na njegov dobar izolacijski karakter, malu masu i veliku kemijsku postojanost, polietilen je često korišten materijal u industrijskoj proizvodnji. Plastične vrećice s ručkama načinjene su od polietilena niske (PE-LD) ili visoke gustoće (PE-HD).
Pravilno odlaganje plastičnog otpada i plastičnih vrećica
U kućanstvu svakako moramo predvidjeti dio namijenjen razvrstavanju svog otpada pa tako i plastičnog. Otpad od plastike, pa tako i plastične vrećice, trebamo odvojiti od ostalog u kućanstvu te ga pravilno odložiti u žuti spremnik ili na reciklažno dvorište. Pritom je potrebno voditi računa da plastični otpad ne sadrži ostatke boja, kemikalija, motornih ulja i sličnih proizvoda.
izvor slike: Čistoća Split
U većini jedinica lokalne samouprave se u žute spremnike osim polietilenskih, plastičnih vrećica treba odlagati:
- folije, filmove
- boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje
- čaše i posude od jogurta, sira i sl.
- ambalažu za razne prehrambene proizvode od stiropora
- višeslojnu ambalažu (tetrapak),
- konzerve od hrane i limenke od pića.
Također se u njih mogu odložiti i ostali proizvodi od plastike, npr. boce za napitke, čepovi, plastični tanjuri, pribor za jelo, TetraPak ambalaža i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.
Zabrana plastičnih vrećica
Međunarodni dan bez plastičnih vrećica održava se svake godine 3. srpnja, no čini se da ćemo ga od ove godine trajno obilježiti s obzirom da je, temeljem novog Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021), 1. siječnja 2022. godine na snagu stupila zabrana stavljanja plastičnih vrećica na tržište u Republici Hrvatskoj.
Prema članku 167. Zakona o gospodarenju otpadom predviđene su i visoke kazne za osobe koje na tržište stavljaju plastične proizvode ili vrećice:
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
- je stavila na tržište u Republici Hrvatskoj plastični proizvod za jednokratnu uporabu koji je naveden u Popisu B Dodatka III. ovoga Zakona i proizvod koji su načinjeni od oksorazgradive plastike (članak 17. stavak 1.)
- je stavila na tržište lagane plastične vrećice za nošenje osim vrlo laganih plastična vrećica za nošenje (članak 17. stavak 2.)
Zabrana se ipak ne odnosi na sve plastične vrećice, već samo na one s debljinom stjenke do 50 mikrometara. Razlog je taj što se vrećice debljine do 50 mikrometara ne mogu ponovno upotrijebiti i s time u značajnoj mjeri povećavaju količinu otpada, dok se one deblje od 50 mikrometara mogu više puta koristiti. Vrećice tanje od 15 mikrometara i dalje će biti dozvoljene u dućanima u kojima se prodaju prvenstveno prehrambeni artikli.
Jedan od razloga je i velika energetska neefikasnost korištenja polietilenskih vrećica, za čiju proizvodnju i transport se koristi enormna količina fosilnih goriva. Čak 20% svih emisija stakleničkih plinova otpada na proizvodnju i distribuciju plastike, a zbog koronakrize i pada gospodarske aktivnosti u 2020. je u jeku pandemije došlo i do smanjenja cijene nafte i naftnih derivata pa je mnogima bilo isplativije proizvoditi plastiku iz fosilnih goriva nego iz recikliranih materijala.
Također, vrećice koje uzmemo u dućanu koristimo u prosjeku manje od 25 minuta, što govori dovoljno o njihovoj dugoročnoj korisnosti za kućanstvo, dok je istovremeno njihova šteta za okoliš trajna i proteže se na nekoliko stotina godina.
izvor slike: Europska agencija za okoliš
Pametnija zamjena za plastične vrećice
Iako je svijest o korištenju plastike porasla u zadnjih nekoliko godina, pojavom koronavirusa ona se u značajnoj mjeri vratila u uporabu. Maske, testovi, rukavice i brojni drugi medicinski proizvodi koriste upravo plastiku i plastične vrećice za sigurnu zaštitu osjetljivog sadržaja.
Za razliku od zdravstvenih djelatnika, većina nas u svakodnevnom životu plastične vrećice zapravo i ne mora koristiti jer danas na tržištu postoje brojne praktične zamjene za njih koje su dugoročno isplativije i zdravije za naš okoliš.
Neke od alternativnih zamjena za plastične vrećice načinjene su od:
- recikliranog papira
- biorazgradivog materijala
- jute ili drugog platna
- polipropilenskog tkanja
- kukuruzne komušine
Tako umjesto polietilenskih vrećica, u dućan možemo ponijeti platnene torbe koje su čvršće i koje možemo višekratno koristiti, a ujedno i lijepo izgledaju. Danas se na tržištu može naći velik izbor ovakvih torbi koje prodaju gotovo svi dućani s odjećom ili prehrambenim artiklima, stoga si svatko može naći odgovarajući primjerak za sebe – skrojen prema vlastitim interesima i stilu odijevanja. Osim platnenih, možete koristiti i posebne mrežaste vrećice koje se sada mogu naći i unutar shopping centara ili pletene košare i cekere načinjene od kukuruzne komušine koje mogu poslužiti i kao zanimljiv modni dodatak.
Objavljeno: 5. siječnja 2021.
