OSTACI JESENSKE BERBE – OTPAD ILI SIROVINA?

26. listopada 2022.

Prošla je turistička sezona, a time je i započela jesenska berba te priprema za hladniji, zimski period pred nama. Brojni stanovnici naše županije u krugu svojih obitelji tradicionalno se okupljaju povodom berbe agruma i badema, ali i vinove loze te maslina s ciljem proizvodnje domaćeg vina i ulja. Vrtovi ispred kuća lagano poprimaju jesenske boje, lišće žuti te se sastav zemlje mijenja, stoga ih je potrebno pripremiti za zimu te opskrbiti zemlju hranjivim tvarima i mineralima.

Prema istraživanjima, biorazgradivi otpad čini preko 30% ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima. U biorazgradivi otpad ubrajaju se kuhinjski otpad, tj. ostaci od pripreme hrane te vrtni otpad koji jednostavnom obradom postaju vrijedna sirovina za proizvodnju okolišno prihvatljivog komposta ili sirovina za proizvodnju energije. Osim usluge prikupljanja i obrade biorazgradivog otpada koju pružaju ovlaštene komunalne tvrtke jedinica lokalne samouprave, kompostirati mogu i svi građani u svom domu.   Uspostavom kompostane u vrtu ili na balkonu mogu se ostvariti značajne uštede za kupnju gnojiva, a ostaci od berbe i pripreme hrane više neće predstavljati problem.

Pravilno kompostiranje

Svi ostaci s polja i iz vrta mogu se pretvoriti u kvalitetno gnojivo za zemlju, a mala kompostana može se uspostaviti i u kućanstvima. Kompostna hrpa treba biti  polegnuta na grančice i u dodiru s travom ili zemljom, a povremeno ga je potrebno rahliti radi prozračivanja i postizanja optimalne vlažnosti. Poželjno je da je u sjeni, pored stabla ili grma, a za dozrijevanje komposta najvažnija je vlaga. Iz navedenog razloga jesen je optimalno godišnje doba za početak kompostiranja budući da temperature nisu previsoke da suše kompost te je visok postotak vlage u zraku.

Za ona domaćinstva koja nemaju vrt ili dvorište u kojima bi mogli napraviti kompostnu hrpu, rješenje su manji kućni komposteri koji mogu biti postavljeni na balkonu ili čak u domu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: Unsplash

Što duže sazrijeva, kompost je kvalitetniji te se može iskoristiti kao prirodno gnojivo. Kompost sazrijeva od 3 do 12 mjeseci te se, ovisno o količini mjeseci dozrijevanja, dijeli na dvije skupine: svježi i zreli kompost. Svježi kompost star je od 2 do 6 mjeseci. U njemu se nalazi mnogo raspoloživih biljnih tvari te može služiti kao kompletno gnojivo i pokrivač tla kod uzgoja, posebice kod zahtjevnijih biljaka kojima je za rast potrebna velika količina hranjivih sastojaka. Zreli kompost sazrijeva u periodu od 6 do 12 mjeseci, a koristi se za uzgoj osjetljivijih kultura: kao dugoročno gnojivo i sredstvo za poboljšanje kvalitete tla, prihranu sobnog cvijeća i pripremanje supstrata za uzgoj presadnica.

Pripremom komposta na jesen, gnojivo iz kompostane bit će spremno za upotrebu i poslužiti za razvoj novih biljnih kultura u proljeće. Ako se nakupi dovoljna količina, poželjno je, nakon proljetne sadnje, dio komposta ostaviti da sazrijeva još pola godine kako bi se, nakon jesenske berbe, zemlja mogla nahraniti najkvalitetnijim gnojivom, nastalim iz vrtova, polja i kućanstava.

Pravilno odvajanje biootpada

U skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom, potrebno je omogućiti odvojeno sakupljanje organskog biorazgradivog otpada i njegovu prikladnu obradu umjesto odlaganja na odlagalištu, što su dužni osigurati gradovi i općine u sklopu usluge gospodarenja komunalnim otpadom.

U slučaju da nemate uvjete za izradu kompostane u svom kućanstvu ili vam kompost nije potreban, sav biootpad koji skupite prilikom pripreme hrane potrebno je odložiti u za to predviđeni spremnik. Osim ostataka neobrađenog voća i povrća, u spremnik za biootpad možete odložiti i ljuske od jaja, talog od kave te vrećice od čaja. Sav biootpad nastao u kućanstvima sakupljat će i kompostirati jedinice lokalne samouprave.

Međutim, ako se biorazgradivi otpad ne odvoji na mjestu nastanka u zasebne posude, nego se odbaci u posudu s ostalim otpadom, stvorit će se miješani komunalni otpad s visokim udjelom biorazgradivog otpada koji će biti sakupljen i odvezen u budući Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (CGO). U Centru će se korisne sastavnice otpada, među kojima i onaj biorazgradivi, odvojiti te pravilno obraditi prije odglaganja. Međutim, da bi Centar mogao funkcionirati u predviđenim kapacitetima, potrebno je povećati stopu odvajanja otpada na razini cijele Splitsko-dalmatinske županije, što će u konačnici dovesti to smanjenja komunalne naknade za stanovnike županije.

Objavljeno: 26. listopada 2022.