ODRŽIVI GODIŠNJI ODMOR

Plaža, priroda, opuštanje – često brojimo dane do godišnjeg odmora kako bi uživali u slobodnom vremenu. Planira se put, traže se destinacije i smještaj te se u putne torbe pakira odjeća i obuća koja će nam trebati. Međutim, u planove se rijetko uvrštava hrana pa se zbog toga često događa da ponesemo premalo ili previše, a onda ostatke usputno odbacimo u spremnike koje nađemo po putu te u kante u apartmanima ili sobama.

Prema podacima koje je objavio Zavod za zaštitu okoliša i prirode, svaki Hrvat prošle je godine bacio čak 71 kg hrane, što je ukupno ekvivalent 363.140 štruca kruha. Rezultati su pokazali da oko 76 % otpada od hrane nastaje u kućanstvima, a ostatak dolazi iz industrija poput ugostiteljstva, prerade i slično. U Dalmaciji se godišnje baca 57 kg hrane, najviše zbog neiskorištavanja ostataka obroka za pripremu novog i isteka roka trajanja namirnica. Nažalost, ta brojka se u ljetnoj sezoni poveća zbog većeg broja ljudi koji borave na obali.

Za smanjenje nastanka otpada od hrane potrebno je samo malo volje i dobre organizacije. U nastavku donosimo korisne savjete kako se pripremiti za godišnji odmor i maksimalno iskoristiti sve namirnice, a pritom i uštediti novac te utjecati na smanjenje CO² u zraku.

Prije polaska na godišnji odmor

U kućanstvima često imamo namirnice koje su dužeg i kraćeg vijeka trajanja. Prije polaska, osim ormara, potrebno je očistiti i frižider te namirnice pravilno skladištiti ili ponijeti kako ne bi završile u spremniku za otpad.

• Ostatke od ručka, voće i namirnice kratkog trajanja stavite u posudu ili vrećicu i zamrznite. Hrana će vas dočekati kad se vratite s godišnjeg odmora te nećete odmah morati u supermarket. Ono što ne može čekati vaš povratak ponesite sa sobom i konzumirajte na odmoru ili ostavite rodbini ili susjedima. Naravno, višak hrane uvijek možete i donirati.
• U slučaju da ćete boraviti u iznajmljenom apartmanu ili kući ili planirate kampirati, ponesite hranu u prijenosnom hladnjaku ili u izolir/termo torbama koje se mogu nabaviti u svim većim supermarketima.
• Ponesite nekoliko plastičnih ili staklenih posuda za skladištenje ostataka hrane koju planirate jesti i kupovati tijekom putovanja.
• Ako vam je u frižideru ostalo namirnica koje se više ne mogu upotrijebiti, pravilno ih odložite u spremnike – namirnice u biootpad, a pakiranje i ambalažu u spremnike za plastiku ili u miješani komunalni otpad u slučaju da su na njima ostatci hrane.

Na godišnjem odmoru

Tijekom godišnjeg odmora uživajte u lokalnim blagodatima, no vodite računa o otpadu koji ostavljate za sobom.

• Planirajte obroke i kupovinu namirnica.
• Sastavite popis za kupovinu.
• Kupujte od lokalnih proizvođača i na tržnicama.
• Voće i međuobroke narežite na komadiće, stavite u spremnik i ponesite sa sobom.
• Raspitajte se u koji spremnik se što odlaže. Neki gradovi imaju različit sustav od onoga na koji ste navikli.
• Pazite kako i gdje odlažete otpad; ako ste u prirodi, ponesite plastičnu ili staklenu posudu te u nju odložite sve što planirate baciti. Kada pronađete spremnike za otpad, pravilno u njih odložite sve što ste sakupili.
• Razmislite možete li predmete ponovno upotrijebiti prije nego ih odbacite.
• Više o održivom gospodarenju otpadom u ljetnoj sezoni pročitajte na poveznici: https://rcco.hr/kako-smanjiti-otpad-u-turistickoj-sezoni/

Na plaži

Kada odete na plažu, savjesno postupajte s otpadom kojeg proizvodite. Fond za zaštitu okoliša je za nošenje hrane i pića na plažu objavio sljedeće savjete, kako bi nakon kupanja i sunčanja iza vas ostali samo kamenčići i pijesak:

• Voće ponesite u višekratnoj posudi umjesto u jednokratnoj vrećici.
• Hranu zamotajte u foliju od pčelinjeg voska umjesto u plastičnu ili aluminijsku.
• Osvježite se pićem iz boce za višekratnu upotrebu. Ne zaboravite oprati bocu svaki dan.

U slučaju nastanka otpada od hrane, dok ste na plaži skladištite ih u višekratnoj posudi, a potom otpad odložite u odgovarajuće spremnike.

Osim hrane, na plažama najčešće vidimo opuške cigareta, stoga se pušačima preporuča da ponesu male metalne kutijice u koje mogu ubaciti pepeo i opuške te ih nakon kupanja baciti u kantu za miješani komunalni otpad ili posebne kante namijenjene upravo za opuške.

Dodatan problem na plažama i u moru znaju biti i prekomjerne količine plastike. Ako u moru pronađete plastičnu vrećicu ili čep, pokupite ih te ponesite na obalu i odložite u za to predviđeni spremnik.

Godišnji odmor iskoristite za dodatnu brigu o okolišu

Osim savjeta iznad koji su primjenjivi na sve, stanovnici priobalnih županija koji tijekom ljeta ne putuju svoje godišnje odmore mogu iskoristiti za dodatnu brigu o okolišu – s jedne strane kako bi svojim aktivnostima bili dobar domaćim i primjer drugima, a s druge kako bi zaštitili okoliš u kojem borave tijekom cijele godine.

Stoga ako popodneva provodite na plaži, pridržavajte se preporuka, a slobodna jutra iskoristite za nešto od navedenog:

• Pokrenite akciju čišćenja okoliša i plaža u vašoj sredini; angažirajte djecu koja su na ljetnim praznicima, ali i turiste koji borave u vašem mjestu. Na taj ćete se način pokazati kao odgovorni domaćini, ali i pridonijeti širenju svijesti o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom, jer samo zajedničkim djelovanjem možemo ostvariti postavljene ciljeve
• Vrijeme godišnjeg iskoristite za organizaciju ormara – odvojite odjeću koju ćete nositi, a ono što vam više ne treba poklonite, donirajte ili odložite u spremnike za tekstil
• Ljeto je idealno vrijeme za rad u vrtu, ali i za uspostavu kompostera. Odredite dio vrta (ili balkona), napravite komposter i u njega za početak odložite sve ostatke od obrezivanja cvijeća, voća i povrća. Na ovaj ćete način dobiti kvalitetan kompost kojim možete prihranjivati cvijeće, voćke ili povrće
• Ljeto je i idealno vrijeme za zabavne aktivnosti s najmlađima. Ovog ih ljeta podučite kako smanjiti količinu otpada koju proizvode, kako proizvode ponovno koristiti ili kako od jedne stvari napraviti neku sasvim novu, npr. brodić za plažu od tetrapaka za mlijeko ili sok.

Poštujte red prvenstva gospodarenja otpadom!

Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom, primarna zadaća svakog pojedinca je da smanji količinu nastanka otpada, a otpad koji proizvede pravilno odložiti. To se pogotovo odnosi na vrste otpada koje se mogu reciklirati, poput papira, plastike i stakla, ali i biootpada od hrane.

Nakon izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dio prikupljenog biootpada će se dovesti u kompostanu u kojoj će se otpad razgraditi kako bi se potom proizveo kompost visoke kvalitete. Kompostiranjem se, također, smanjuju volumen otpada, troškovi odlaganja otpada, onečišćenja tla, vode i zraka te se time povećava kakvoća tla i okoliša. Na taj način uspostavit će se kružno gospodarstvo i uspostaviti jedan od temelja sustava održivog gospodarenja otpadom u županiji.

Izvor fotografija: Unsplash

Objavljeno: 1. kolovoza 2022.