O PRIPREMI PROJEKATA CENTARA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Nije nepoznato da je još davno[1] utvrđeno kako je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj pa je 2005. godine u Hrvatskoj usvojena Strategija gospodarenja otpadom (Strategija). Strategijom su definirani ciljevi za uspostavu primjerenog sustava gospodarenja otpadom te predložene mjere za njihovo postupno ostvarivanje do 2025. godine. Nastavno na Strategiju, doneseni su i provedbeni dokumenti same Strategije, dva Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (PGO RH) – prvi za razdoblje od 2007. – 2015. te drugi za razdoblje od 2017. – 2022.

Jedan od najvažnijih strateških ciljeva u gospodarenju komunalnim (neopasnim) otpadom definiranih Strategijom je i razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom koja uključuje izgradnju reciklažnih dvorišta (ili nabavu mobilnih), postrojenja za obradu biootpada (kompostane, bioplinska postrojenja), sortirnica otpada, postrojenja za mehaničko-biološku obradu, izgradnju s propisima uređenih odlagališta te sanaciju i zatvaranje neusklađenih odlagališta. Uz sakupljanje odvojeno odloženog otpada, ponovnu uporabu i smanjenje nastanka otpada sve nabrojano čini cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom, a koji stvara uvjete za razvoj kružnog gospodarstva.

Kakva je zaista „situacija na terenu“

Neosporna je činjenica da, niti nakon 16 godina od usvajanja Strategije, a 14 godina nakon usvajanja prvog PGO RH još ni izdaleka nemamo dovoljan broj reciklažnih dvorišta i sortirnica, kompostana i reciklažnih centara te ne smanjujemo nastanak otpada, već, naprotiv, povećavamo. Od 11 planiranih županijskih/regionalnih centara za gospodarenje otpadom do sada su izgrađena samo dva, u Primorsko-goranskoj županiji te u Istarskoj županiji, dva su centra u izgradnji – u Šibensko-kninskoj županiji i u Zadarskoj županiji, četiri su u fazi javne nabave za izvođača radova – u Karlovačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te za regionalni centar za područje sjeverozapadne Hrvatske, a za tri se centra priprema dokumentacija – istočna (regionalni) i zapadna Slavonija (regionalni) i Grad Zagreb (županijski).

Centri za gospodarenje otpadom

Hrvatska se Europskoj uniji obvezala uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO) do kraja 2023. pa je nemoguće ne zapitati se – gdje je zapelo?

Centri za gospodarenje otpadom (CGO, centar) su jedan od ključnih elemenata za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. To su infrastrukturni investicijski projekti koji će tijekom 25 -30 godina rada ostvarivati vlastite prihode naplatom usluga od korisnika, ali kod kojih korisnici ne sudjeluju u ulaganjima u fazi izgradnje, nego se ona financira javnim ulaganjima: sredstvima Europske unije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Fond) i JLP(R)S. Preduvjet za korištenje tih sredstava je da projekti udovoljavaju svim zahtjevima: pravnim, tehničko-tehnološkim, financijskim i onima zaštite okoliša te ciljevima Operativnih programa Europske unije.

Radnje i aktivnosti koje prethode izgradnji i početku rada centara za gospodarenje otpadom su brojne: čine ih izrada potrebnih dokumenata (projektno-tehničke dokumentacije), provedba istraživanja, provedba administrativnih procedura radi osiguranja prostorno-planskih pretpostavki, ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola i rješenja nadležnih javnih tijela i svih ostalih neizostavnih dokumenata te drugih procedura kontrole kvalitete dokumentacije. U svim tim procesima sudjeluje znatan broj dionika s različitim nadležnostima i ovlaštenjima pa, prema tome, i raznim utjecajima.

Izgradnju svakog centra (kao uostalom svakog drugog projekta koji predstavlja zahvat u okolišu) moguće je provesti jedino u skladu s nacionalnom regulativom, a koja je usklađena sa svim važećim europskim direktivama. Jednako tako, u skladu s Prostornim planovima jedinica lokalne/regionalne samouprave, koji su opet u skladu s regulativom te planovima gospodarenja otpadom.

Neupućenima zvuči jednostavno, no ishođenje bilo kojeg upravnog akta (donošenje prostornog plana, rješenja ministarstva o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ishođenje lokacijske dozvole, građevinske dozvole ili drugog odobrenja) je upravni (administrativni) postupak, koji ima svoje dionike i svoje trajanje i na kojega onaj tko priprema dokumentaciju nema nikakvog utjecaja. Poznati su primjeri (medijski često eksponirani) da je i za puno manje i jednostavnije građevine do građevinske dozvole, odnosno upečatljivije – do „prve lopate“, potrebno izraditi gomilu dokumentacije (da bi bilo zornije, izražava se u kilogramima i metrima).

Priprema projekta CGO-a započinje prvim dokumentom kojim se definira način gospodarenja otpadom u županiji u skladu s nacionalnim odrednicama: u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) to je bilo 2000. godine[2]. Nakon provedene multikriterijalne analize potencijalnih lokacija[3] te provedbe geoistraživanja[4] i provedbe hidrogeoloških i geoloških istraživanja[5] radi utvrđivanja stanja na odabranoj potencijalnoj lokaciji, unošenja potencijalne lokacije u Prostorni plan uređenja županije (PPUŽ) uz obvezu provedbe procjene utjecaja na okoliš[6] te nakon izrade studije o utjecaju na okoliš[7] i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš, u kojem je utvrđena prihvatljivost zahvata (CGO-a) za okoliš i ishođeno rješenje Ministarstva[8][9], potencijalna lokacija je dokazano postala odabrana lokacija jer udovoljava zahtjevima propisa[10] i unesena je u PPU županije[11] (SDŽ 2007.).

Vrijeme: 6 godina, zbog dodatnih istraživanja provedenih na zahtjev udruga, ali koja su potvrdila prihvatljivost zahvata na potencijalnoj lokaciji. Moglo je biti 5 godina.

…preko izrade projektno-tehničke dokumentacije do Studije izvedivosti, prvi put….

Nastavno na rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i definiranje lokacije za izgradnju CGO-a u PPUŽ, a potom i u Prostornom planu uređenja jedinica lokalne samouprave na čijem se području lokacija nalazi (općine, grada), izrađuje se Studija izvedivosti za uspostavu cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom u županiji (Studija izvedivosti), u skladu s propisima i sa strateškom i planskom dokumentacijom.

Studija izvedivosti definira vrste i kapacitete sve potrebne infrastrukture za gospodarenje otpadom u županiji u skladu s planskim dokumentom radi postizanja zadanih ciljeva[12] te definira postupke zbrinjavanja otpada koji se trebaju predvidjeti u CGO-u, kapacitete građevina, broj i kapacitet potrebnih pretovarnih stanica, procjenjuje investicijsku vrijednost potrebnu za uspostavu sustava i sve ostalo. Analiza troškova i koristi, između ostaloga, definira udjele sufinanciranja po izvorima (Europska unija, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, JLP(R)S) te projicira cijenu usluga gospodarenja otpadom za cijeli sustav, kao i priuštivost sustava korisnicima.

Napominjemo da se Studija izvedivosti s Analizom troškova i koristi izrađuje isključivo u suradnji, odnosno pod kontrolom Ministarstva, Fonda i Europske komisije (kroz inicijativu JASPERS) – i to sukcesivno tijekom izrade, tako da je svaki izrađeni segment (ili dokument) projekta na ovaj način kontroliran i potvrđena njegova sukladnost sa svim propisima i Direktivama Europske unije (izrada, kontrola, potvrda ili popravak, kontrola, usvajanje). Kontrola i odobrenje tih dokumenata ima svoje trajanje i u potpunosti su u nadležnosti navedenih tijela. Na primjer, Studija izvedivosti za CGO u SDŽ je bila izrađena 2014./2015. godine, u skladu s PGO RH za razdoblje od 2007.-2015.

Vrijeme: 2 godine (2014., 2015.).

…preko izmjene PGO RH do Studije izvedivosti, drugi put ….

Međutim, ministarstvo tijekom 2015. nije donijelo PGO RH za iduće razdoblje, tako da je 2016. godina bila godina bez planskog dokumenta na kojemu bi se zasnivali i odobravali projekti, a nacrt PGO RH, odnosno sustava gospodarenja otpadom koji je kreiran za iduće plansko razdoblje, bez konzultacija s glavnim dionicima, je bio značajno drugačiji od prethodnoga na kojemu su se zasnivali svi projekti, izrađena dokumentacija i ishođene dozvole (kao i utrošena sredstva). To je značilo da bi sve što je bilo napravljeno u svim županijama od 2000.-2015. godine, bilo poništeno. Odobrenje svih do tada pripremljenih projekata, i to ne samo centara za gospodarenje otpadom, bilo je blokirano sve dok nije izrađen (pod utjecajem Europske komisije) i usvojen novi PGO RH za razdoblje od 2017.-2022., koji je omogućio kontinuitet pripreme projekata. Time je konačno bio omogućen nastavak pripreme projekata CGO-a u započetom smjeru i to je bilo dobro sa svake strane, osim što je novi PGO RH postavio nove ciljeve gospodarenja otpadom, što je iziskivalo reviziju svih izrađenih Studija izvedivosti radi usklađivanja s istim, kao i već izrađenih idejnih projekata, ishodila su se nova rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i sl.

Zastoj u pripremi projekata uzrokovan pokušajem izmjene koncepta gospodarenja otpadom u RH na više su godina usporile razvoj svih projekata CGO-a u RH. Naime, na osnovi Studije izvedivosti izrađuju se svi ostali dokumenti: idejna rješenja, idejni projekti i centra i pretovarnih stanica, provode su upravni postupci do ishođenja rješenja i dozvola. Ne može ranije, nije red. Tako je revidirana Studija izvedivosti za CGO u SDŽ, koja je bila zgotovljena 2015. godine, odobrena i usvojena krajem 2018. godine.

Vrijeme: 3 godine.

…uz utjecaj dionika…

S obzirom na to da su se kapaciteti postrojenja u CGO-u mijenjali (smanjili) zbog novih ciljeva iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2013., provedba postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš izmjene zahvata CGO U SDŽ tijekom 2016./2017. odvijala se 17, umjesto svega 4 mjeseca[13], jer je poništeno već doneseno rješenje i nametnuta provedba dodatnih hidrogeoloških istraživanja u ekstremnim uvjetima, ali kojima se ponovo, i u takvim uvjetima, dokazalo da se lokacija CGO-a u SDŽ nalazi u IV. Zoni sanitarne zaštite izvorišta[14] te da je lokacija prikladna za izgradnju centra za gospodarenje otpadom, uz primjenu svih propisanih mjera zaštite[15]. Dakle, nije uspio pokušaj „rušenja“ projekta, a koje je nastojanje bilo ruku pod ruku s dugogodišnjim pokušajima raznih udruga u postupcima koji su provođeni u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61,14, 3/17), ali je nepotrebno i neopravdano produljeno vrijeme pripreme projekta.

Vrijeme: 3 godine ( 2016., 2017., 2018.).

…preko projektne prijave (aplikacije) do Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava….

Sredstva potrebna za građenje CGO-a i pretovarnih stanica, potrebnu opremu te usluge neophodne za provedbu projekta – nadzor radova, odnose s javnošću i za tehničku pomoć i upravljanje projektom, osiguravaju se kroz ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Preduvjet za sklapanje ovog ugovora je donošenje odluke nadležnog ministarstva o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju centra. A preduvjeti za donošenje te odluke leže u „minulom radu“, od prapočetka do zaključno s ishođenim lokacijskim dozvolama za CGO i sve pretovarne stanice, rješenjima o prihvatljivosti zahvata za okoliš, potvrdama nadležnih tijela da je projekt izrađen u skladu s odnosnim Direktivama[16], da proizlazi iz Studije izvedivosti s Analizom troškova i koristi[17] i dr. Dakle, mora se dokazati pripremljenost, „zrelost“ projekta za provedbu prihvatljivog za sufinanciranje, za kojega se u postupku podnošenja prijave prilaže sva tražena dokumentacija.

S obzirom na to da je revidirana Studija izvedivosti za projekt CGO u SDŽ konačno usvojena u studenom 2018., na temelju nje je izrađena projektna prijava, izvršena je prijava projekta kada je objavljen Postupak izravne dodjele bespovratnih sredstava za CGO u SDŽ i 31.12.2018. je donesena odluka Ministarstva o dodjeli bespovratnih sredstava[18], a 25.01.2019. je sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava[19].

…kroz postupke javne nabave…

Sve tvrtke koje pripremaju projekte CGO-a su trgovačka društva s ograničenom odgovornošću u javnom vlasništvu i obveznice su provedbe postupaka javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. U svrhu nabave usluga izrade projektno-tehničke dokumentacije ili provedbe istraživanja ili projektiranja i građenja ili drugih potreba, jer te poslove obavljaju ovlaštene tvrtke, a ne sami naručitelji, izrađuje se dokumentacija o nabavi, ali ne može se izraditi dok prethodno nije okončana priprema projektno-tehničke dokumentacije. Centar za gospodarenje otpadom nije reciklažno dvorište pa se projektiranje CGO-a ne može podvesti pod „neš ti projektiranja“, nego se sastoji od složenih industrijskih postrojenja čija puna funkcionalnost obrade otpada mora proizvoditi tražene rezultate, u skladu s propisima i svom projektno-tehničko dokumentacijom. Definiranje tih zahtjeva leži na naručitelju, javnoj tvrtki koja vodi pripremu i provedbu ovoga projekta, a na tim poslovima radi niz kompetentnih stručnjaka raznih profila koji su u potpunosti svjesni složenosti ovoga zadatka.

Zakon o javnoj nabavi i podzakonski akti omogućuju svim zainteresiranim gospodarskim subjektima da mogu od naručitelja tijekom roka za dostavu ponuda zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi, kao i da se mogu žaliti na bilo koji dio postupka javne nabave (kao i središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave i nadležno državno odvjetništvo). O žalbama odlučuje Državna komisija za provedbu postupaka javne nabave u upravnom postupku.

Posebnost koja je pratila javnu nabavu u 2020. godini je rasplamsavanje pandemije uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, zbog čega su gospodarski subjekti u postupku nabave izvođača radova za CGO u SDŽ maksimalno koristili mogućnosti koje pruža Zakon o javnoj nabavi i tražili produljenje roka za dostavu ponuda, ali i ulagali neosnovane žalbe ne bi li dobili na vremenu[20]. Tako su, nakon 10-mjesečnog trajanja, ponude otvorene 07.12.2020., umjesto 1.4.2020.

Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da naručitelj na duljinu i tijek postupka javne nabave nema ama baš nikakav utjecaj.

Vrijeme: 2019./2020.

….do sklapanja ugovora o projektiranju i građenju….

I kada se povede postupak javne nabave, CGO još nije na dohvat ruke. Naime, otvaranje ponuda donosi sliku o stvarnom stanju na tržištu u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave. Tako se u slučaju centara za gospodarenje otpadom, zbog vremenskog raspona između procjene vrijednosti (Studija izvedivosti) i otvaranja ponuda, zadnjih godina redovito događa da cijene ponuda značajno nadilaze procijenjene vrijednosti nabave (CGO Biljane Donje, CGO Bikarac, CGO Babina gora, CGO u SDŽ), ali i mnogi drugi projekti, posebno iz vodno-komunalnog sektora (izgradnja vodoopskrbnih sustava i odvodnje, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda). Ta okolnost nalaže čitav niz dodatnih postupaka koji u konačnici dovode do osiguranja ukupno potrebne količine sredstava i ugovaranje izvođača radova.

Vrijeme: 2021.

Sumirajmo „gdje je zapelo“ i tko je sve kriv za proteklo vrijeme, potrošena sredstva i to što do danas nisu izgrađeni svi centri, a i ostala infrastruktura za gospodarenje otpadom?

Mnogi.

• Pogrešne politika (npr. Studije izvedivosti u okviru kojih su procijenjene vrijednosti projekata za npr. CGO Babina gora i CGO u SDŽ dovršene su 2015. godine, a usvojene su tek krajem 2018.)
• Brojnost procedura i njihovo trajanje.
• Nesuglasice s projektantima, prekid suradnje, ponavljanje izrade dokumentacije radi postizanja kvalitete.
• Izmjene propisa, revidiranje već izrađenih dokumenata radi usklađivanja s novim propisima, strateškim i planskim dokumentima.
• Ponavljanje istraživanja. Sudjelovanje zainteresirane javnosti u administrativnim postupcima odobravanja zahvata u okolišu. Nije sporno sudjelovanje javnosti, nego je dobrodošlo, baš zbog toga da se javnosti kroz dijalog objasne sve okolnosti zahvata, njegovog mogućeg utjecaja na okoliš i mjera sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš. Sporno je to što se stvarne činjenice o zahvatu (koje se iščitavaju iz službenih, javno dostupnih dokumenta) izvrću ne bi li se nametnulo nečije poimanje o utjecaju zahvata. Može se razumjeti da na samom početku, 2000. godine, nije bilo podataka što je to centar za gospodarenje otpadom pa su se ljudi prepali da je to odlagalište kakvo danas poznaju, bez mjera zaštite okoliša i sa značajnim dugogodišnjim utjecajem na okoliš. Od onda do danas su provedena brojna istraživanja šire i užeg područja lokacije CGO-a, izrađeni mnogi dokumenti koji su detaljno, sa svih aspekata, opisali taj zahvat i njegove utjecaje na okoliš, a brojna su tijela na te projekte dala suglasnosti i izdala dozvole, tako da nema realne osnove da se o istom projektu tvrdoglavo misli jednako kao prije 20 godina. No pod raznim utjecajima bili smo primorani ponoviti istraživanja kako bi se dokazalo već dokazano.
• Općenita nezrelost društva u cjelini za organizirano gospodarenje otpadom. Dugogodišnji nedostatak političke volje za uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (ignoriranje propisanih obveza), tromost jedinica lokalne samouprave u rješavanju pitanja iz njihove nadležnosti i očekivanje da će cijeli problem otpada riješiti županija izgradnjom centra, rezultiraju mizernim rezultatima odvajanja otpada na mjestu nastanka, izgradnji reciklažnih dvorišta, kompostana, sortirnica. I ponosnim začeljem u Europskoj uniji.

Zbrojimo

Kada zbrojimo, do danas su za CGO u SDŽ (ne zaostaju ni ostali centri) izrađena 142 dokumenta[21] ( studije, elaborati, projekti,…) i provedene brojne upravne procedure, provedena istraživanja, od čega 122 u razdoblju od 2014. do kraja 2020. i brojne kontrole kvalitete dokumentacije od strane raznih hijerarhijskih razina (koje ne potpadaju u administrativne postupke). I, ovo su samo najvažniji dokumenti, koji djelomičnu pokazuju što znači pripremiti jedan ovakav projekt te da „prva lopata“ ne bi smjela biti jedino mjerilo rada

I da ne zaboravimo spomenuti, brojne su druge tvrtke uključene u infrastrukturno opremanje lokacija za centre i pretovarne stanice: vodoopskrbu, odvodnju, telekomunikacije, prometne priključke, elektroenergetske priključke, a za što sve je, također, potrebno izraditi opsežnu dokumentaciju i ishođenje dozvola prije početka građenja.

Kao i da treba riješiti imovinskopravne poslove na svim lokacijama, uključujući infrastrukturu.

Kada zbrojimo vrijeme izrade svih dokumenata (u nadležnosti tvrtki koje pripremaju projekte CGO-a to je bar lako – od početka nabave do isporuke dokumenta), ono je značajno kraće od procedura kontrole njihove kvalitete, odobravanja, ishođenja dozvola i sl. od strane nadležnih tijela.

Posao rade ljudi, u skladu s propisima

Tvrtke nadležne za pripremu projekata centara za gospodarenje otpadom[22] zapošljavaju stručnjake zadužene za projekt iz mnogih područja (građevina, strojarstvo, arhitektura, ekonomija, zaštita okoliša, pravo, elektrotehnika i mnogih drugih), a pored toga što stručno vode pripremu i provedbu projekata, odgovaraju i za poslovanje trgovačkog društva u skladu sa svima propisima – od Zakona o trgovačkim društvima, propisima iz područja graditeljstva, prostornog uređenja, javne nabave, gospodarenja otpadom, energetike, poslovanja i financijskog upravljanja do izvještavanja, radnopravnih odnosa, zaštite na radu itd.

„Od projekta nema ništa“?

Tako su govorili i za Marišćinu, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje. Pa bi trebalo biti jasno da se, nakon svega navedenoga, ne može zaustaviti gradnja bilo kojeg od navedenih centara.. Centri za gospodarenje otpadom ne grade se protuzakonito, prema tome niti protiv okoliša niti protiv zdravlja.

Zaključno

Očito je da je put do realizacije ovih strateških, regionalnih i županijskih projekata dug i izazovan, ima tu i lutanja i dobrih namjera i onih koje nisu ni dobre, ali ni razumne. Da košta vremena i novaca, košta, i ne uvijek opravdano.

Važno je shvatiti da, uz dobru suradnju svih dionika te velik trud i upornost, taj put ima jedan zajednički cilj – održavanje čistog i zdravog okoliša naše zemlje. Zato ustrajemo.

Objavljeno: 30. travnja 2021.

[1] Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/2002) – https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_46_924.html i Nacionalni plan djelovanja na okoliš iz 2002 (NN 46/2002) – https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_04_46_925.html .

[2] Program gospodarenja otpadom (SDŽ, 2000.)

[3] Analiza potencijalnih lokacija za izgradnju Centra za gospodarenje komunalnim i tehnološkim otpadom sa pripadajućim odlagalištem na području Splitsko-dalmatinske županije (ECOINA Zaštita okoliša d.o.o., 2001.)

[4] Elaborat o kompleksnim geoistraživanjima lokacije Kladnjice Lećevica, Knjiga I i II, (Ecoina d.o.o., 2004.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/elaborat-o-kompleksnim-geoistrazivanjima-lokacije-Kladnjice-lecevica-Knjiga-i-i-ii-2004.zip

[5] Geološka i hidrogeološka istraživanja na području predložene lokacije Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije kod Lećevice (Hrvatski geološki institut, lipanj 2006.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/geoloska-i-hidrogeoloska-istrazivanja-na-podrucju-predlozene-lokacije-centra-za-gospodarenje-otpadom-splitsko-dalmatinske-zupanije-kod-lecevice-2006.pdf i Geološka i hidrogeološka istraživanja na području predložene lokacije Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije kod Lećevice – dopunsko izvješće – rezultati trasiranja jame na lokaciji Centra (Hrvatski geološki institut, kolovoz 2006.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2019/02/Geolo%C5%A1ka-i-hidrogeolo%C5%A1ka-istra%C5%BEivanja-dopunsko-izvje%C5%A1%C4%87e-rezultati-trasiranja-jame-na-lokaciji-Centra-HGI-2006.pdf

[6] Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije – Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije”, broj 1/03               (Predložene 3 potencijalne lokacije Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji: Općina Prgomet, Općina Lećevica i Grad Vrlika, 2003. godine) http://zzpu-sdz.hr/images/PDF/PPSDZ/TEKST/1_03.pdf

[7] Studija o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., 2006.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/studija-o-utjecaju-na-okolis-centra-za-gospodarenje-otpadom-splitsko-dalmatinske-zupanije-u-lecevici-2006.pdf

[8] Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nakon provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u Općini Lećevica (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 2006.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/rjesenje-ministarstva-zastite-okolisa-prostornog-uredenja-i-graditeljstva-o-provedenom-postupku-procjene-utjecaja-na-okolis-centra-za-gospodarenje-otpadom-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji-2006.pdf

[9] Ministarstvo: danas Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

[10] Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/2002) https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_05_55_1031.html

[11] Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije – Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije”, broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07 (po izvršenim analizama usvojena lokacija za Centar za gospodarenje otpadom u Kladnjicama, Općina Lećevica 2007. godine) http://zzpu-sdz.hr/images/PDF/PPSDZ/TEKST/13_07.pdf

[12] Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017.-2022. godine (NN 3/2017) https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_120.html

[13] Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike o provedenom postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja izmjene izgradnje Centra za gospodarenje otpadom na lokaciji u Kladnjicama u Općini Lećevica na okoliš (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2017.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/rjesenje-ministarstva-zastite-okolisa-i-energetike-o-provednom-postupku-ocjene-o-potrebi-procjene-utjeca-izmjene-zahvata-na-okolis-2017.pdf

[14] Trasiranje tokova podzemnih voda iz jame na lokaciji Šilovića Doci u Kladnjicama, Općina Lećevica (Hrvatski geološki institut, 2017.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2018/11/Trasiranje-tokova-podzemnih-voda-iz-jame-na-lokaciji-%C5%A0ilovi%C4%87a-Doci-u-Kladnjicama-Op%C4%87ina-Le%C4%87evica-Hrvatski-geolo%C5%A1ki-institut-2017..pdf

[15] Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) http://www.propisi.hr/print.php?id=3947

[16] Izjava tijela nadležnog za praćenje područja Natura 2000, Dodatak 1.

Izjava nadležnog tijela odgovornog za gospodarenje vodama, Dodatak 2.

Mišljenje nadležnog tijela o ispravnoj primjeni zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliša za PS

Mišljenje o ispravnoj primjeni zahtjeva Direktive 201192EU u svezi s provedenim postupkom procjene utjecaja na okoliš CGO

[17] Studija izvedivosti za uspostavu cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Brodarski institut d.o.o., Procurator Vastitatis d.o.o., Enviroplan S.A., 2018., https://rcco.hr/wp-content/uploads/2019/08/Studija%20izvedivosti%20(2018.g.).rar

[18] Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava za projektni prijedlog Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, prosinac 2018.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2019/09/Odluka-o-dodjeli-bespovratnih-sredstava-MZOE-prosinac-2018.g..pdf

[19] Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz EU fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020., Referentni broj Ugovora: KK.06.3.1.10.0001, Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, potpisan 25. siječnja 2019. godine između Ministarstva zaštite okoliša i energetike kao Posredničkog tijela 1, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao Posredničkog tijela 2 i Korisnika bespovratnih sredstava, Regionalni centar čistog okoliša d.o.o. (naš urbroj Ugovora: 8/2019) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2019/09/Ugovor-o-dodjeli-bespovratnih-sredstava-sa-prilozima-MZOE-FZOEU-RC%C4%8CO-2019..pdf

[20] Tijek postupka javne nabave na projektiranje i građenje Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji https://rcco.hr/wp-content/uploads/2020/11/Tijek-postupka-JN.pdf

[21] Dio dokumentacija vezana za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom i pretovarnih stanica dostupna je na mrežnim stranicama REGIONALNOG CENTRA ČISTOG OKOLIŠA. www.rcco.hr

[22] Članak 84.a (4) Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13,73/17, 14/19, 98/19) https://www.zakon.hr/z/657/Zakon-o-odr%C5%BEivom-gospodarenju-otpadom