22. studenoga 2022.
Već u studenom počinje se osjećati Božićna atmosfera. Reklame poprimaju Božićni duh, najavljuju se akcije te trgovine počinju snižavati cijene kako bi potakli kupce da što ranije počnu kupovati darove za Božić, a time i povećali prodaju.
Najpoznatiji dan za kupovinu u svijetu, a proteklih nekoliko godina i kod nas, je zadnji petak u studenom, poznatiji pod nazivom „Crni petak“. Na taj dan sve cijene drastično padaju, a trgovci ga smatraju službenim početkom Božićne kupovine. Stvaraju se redovi u trgovinama, a inventari se prazne velikom brzinom. Kupci kupuju sve što im u tom trenu zapadne za oko, ne razmišljajući o tome treba li kupljeni navedeni artikl njima ili osobi kojoj je namijenjen.
Fenomen masovne kupovine u povodu „Crnog petka“ ostavio je značajne posljedice. Sveučilište u Leedsu i humanitarna udruga Green Alliance proveli su istraživanje 2019. godine o otpadu nastalom nakon „Crnog petka“. Rezultati su pokazali da do 80 posto artikala kupljenih na „Crnom petku“ završe na otpadu nakon što su korišteni samo jednom. Više od polovice potrošača na taj dan kupuje električne i elektroničke (EE) uređaje, a trećina kupuje odjeću. U slučaju da se navedeni predmeti ne odlože pravilno, a potom ne recikliraju ili obrade u svrhu dobivanja energije, nastaje velik problem u gospodarenju otpadom, budući da navedeni artikli nisu biorazgradivi te posjeduju vrlo štetne elemente.
EE uređaji spadaju pod opasan otpad
Elektronički i električni uređaji (EE uređaji) predstavljaju sve proizvode koji su ovisni o električnoj energiji ili o elektromagnetskim poljima te opremu za proizvodnju, prijenos i mjerenje struje ili jakosti elektromagnetskog polja. Navedeno podrazumijeva velike kućanske uređaje kao što su hladnjaci, mašine za pranje i sušilice rublja, mikrovalni uređaji i električni radijatori; male kućanske uređaje poput usisavača, glačala, tostera i satova; opremu informatičke tehnike (IT) i za telekomunikacije poput računala, miša, zaslona, tipkovnica i pisača, kalkulatora, telefona i mobilnih telefona te radija, TV-e, videokamere, audio pojačala, glazbene instrumente i električne i elektroničke alate poput bušilica, pila, alati za lemljena, medicinskih uređaja, termostata i tako dalje.
Izvor: Unsplash
Navedeni uređaji opasni su zbog materijala od kojih su načinjene komponente, radi se o spojevima silicija, kadmija, žive, kroma, olova, arsena, azbesta, berilija, broma i fosfora koji ozbiljno narušavaju zdravlje ljudi i tla.
U slučaju da više nisu potrebni ili se pokvare, navedeni tipovi uređaja spadaju pod opasan otpad te ih je potrebno odložiti u posebne spremnike. U slučaju da takvi ne postoje, svi korisnici su dužni kontaktirati ovlaštenu osobu za sakupljanje EE otpada u blizini. Kontakti ovlaštenih sakupljača EE otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji nalaze se na poveznici.
Utjecaj tekstilne industrije na okoliš
Tekstilna industrija drugi je najveći zagađivač u svijetu te je za okoliš postala štetnija od automobilske industrije, budući da se samo 12 posto tekstila uspijeva reciklirati. Brza moda termin je koji je ušao u kolokvijalnu upotrebu u devedesetim godinama prošlog stoljeća, a stručnjaci su od tada ubrzo počeli ukazivati na negativne posljedice na okoliš. Odjeća, obuća i tekstilni proizvodi za kućanstvo doprinijeli su značajnom onečišćenju voda, emisijama stakleničkih plinova i gomilanju otpada na odlagalištima.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je Izvješće o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom u 2020. godini koje je pokazalo da Hrvati godišnje bace više od 53 tisuća tona tekstilnog otpada, što pokazuje da kupuju više odjeće nego što im zaista treba. Većina tekstilnog otpada, točnije 37.056 tona, završila je u miješanom komunalnom otpadu, 5.301 tona u glomaznom i 702 tone u otpadnim vodama. Od ukupnog iznosa je samo 10.213 tona bilo odvojeno sakupljeno u za to predviđenim spremnicima.
Navedenog problema svjesna je i Europska Unija te je 2021. godine donijela novi akcijski plan za kružno gospodarstvo i uvela stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030. godine.
Osim toga, Europarlamentarci su zatražili nove mjere protiv gubitka mikrovlakana i strože standarde o korištenju vode, budući da je globalna tekstilna i odjevna industrija 2015. potrošila 79 milijardi kubičnih metara vode, dok je ukupna potrošnja cjelokupnoga gospodarstva EU-a 2017. iznosila 266 milijardi kubičnih metara. Primjerice, za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno je 2.700 litara pitke vode, što je jednako količini vode koju jedna osoba popije u dvije i pol godine. Stoga su se brojni brendovi okrenuli održivosti i pozvali na recikliranje materijala te pozvali kupce donaciju odjeće ljudima u potrebi.
Budite održivi – planirajte kupnju Božićnih darova
S ciljem smanjenja nastanka otpada, donosimo vam savjete za planiranje kupnje Božićnih darova za svoje bližnje:
- Prije nego što krenete u kupnju za bliske osobe, raspitajte se što im zaista treba.
- Napravite popis za kupnju povodom „Crnog petka“.
- Razmislite hoćete li djeci kupiti novu odjeću i koliko im je potrebna, budući da djeca svu odjeću i obuću prerastu u nekoliko mjeseci.
- Umjesto proizvoda i artikala, svojim bližnjima pružite nova iskustva. Razmislite o kupovini ulaznica za kino, kazalište, muzej ili zabavni park.
- Bližnjima darujte ukusne kolače i slastice koje ste sami napravili. S takvim je darovima teško pogriješiti, a njima se vesele svi – od najmlađih do najstarijih.
- Neka vam fokus bude na kvaliteti, darujte proizvode koji su trajni i koji će bližnjima koristiti niz godina.
- Obratite pažnju od čega su načinjeni artikli i raspitajte se jesu li napravljeni od recikliranog materijala.
- Koristite reciklirani papir za zamatanje darova.
- Izbjegavajte online kupovinu – pokušajte sve darove kupiti u prodavaonicama kako biste izbjegli troškove prijevoza i nastanak emisija CO2.
- Vodite se principom održive mode i pronađite unikatne odjevne komade u „second hand“ trgovinama.
- Ne zaboravite pakiranje kupljenog artikla pravilno reciklirati – papir i plastiku odložite u za to predviđene spremnike.
- Budite kreativni i izradite svoje darove – reciklirajte staru odjeću i izradite novi odjevni komad ili posadite biljku u staru teglu. Prepustite se mašti na volju.
Ako ste ipak kupili predmete za koje ste onda zaključili da vam ipak ne trebaju, a s ciljem smanjenja nastanka otpada, razmislite o njihovom doniranju humanitarnim udrugama ili članovima zajednice u potrebi, a možete ih i prodati putem online trgovina. Ako kupljenu odjeću ili proizvod ne možete ponovno upotrijebiti, darovati ili prodati, pravilno ih odložite u odgovarajuće spremnike. Ovakvim djelima pridonijet ćete smanjenju nastanka otpada u županiji i povećanju postotka recikliranja, što će uvelike pomoći pravilnom funkcioniranju Centra za gospodarenje otpada u predviđenom kapacitetu. Izgradnjom Centra uspostavit ćemo temelje održivog sustava gospodarenja otpadom i potaknuti razvoj kružnog gospodarstva.
Objavljeno: 22. studenog 2022.
