19. rujna 2022.
Ulazak Hrvatske u eurozonu već je mjesecima goruća tema u javnosti o kojoj građani imaju podijeljena mišljenja te procjenjuju njene prednosti i nedostatke. Stručnjaci analiziraju troškove bankarskog sustava, komentiraju mogućnost povećanja cijena te doprinos optimizaciji cjelokupnog financijskog sustava, no rijetko se govori o utjecaju na okoliš uzrokovanom prelaskom iz kune u euro.
Analize bankarskog sustava troškove tehničkog procesa prelaska na euro procjenjuju na između 80 i 100 milijuna eura. Troškovi se prvenstveno odnose na procese predopskrbe te obrade i prijevoza gotovog novca, kao i dodatnog osiguranja gotovine u poslovnicama i ostale predvidive troškove vezane uz promjene u radu platnih sustava. Proces naročito vrijedi za prilagodbe IT sustava, na koje otpada i velik dio troškova.
Troškove povezane sa zamjenom novčanica i kovanica kuna za eure snosit će banke. Međutim, to nisu jedini troškovi koji domaće gospodarstvo očekuju do kraja godine.
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
Od početka rujna poduzetnici su poslovanje morali prilagoditi europskim regulativama i Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji navodi sve rokove dvojnog iskazivanja cijena te početak isključivog korištenja eura kao službene valute.
U skladu sa Zakonom, svi trgovci, ugostitelji i ostali poduzetnici koji posluju s građanima do 5. rujna ove godine morali su prilagoditi svoje cjenike u fizičkom i elektroničkom obliku, izmijeniti brošure i etikete te osigurati softversku prilagodbu blagajni kako bi na računima izdanima od toga datuma iznosi bili iskazani u obje valute.
Takav modus operandi ponovno će se promijeniti 15. siječnja 2023. godine, kada će se, nakon dvotjednog prijelaznog razdoblja, sve transakcije vršiti isključivo u eurima. Međutim, obveza dvojnog iskazivanja cijena na snazi će ostati sve do 31. prosinca 2023., nakon čega kuna odlazi u povijest.
Prijelazno razdoblje iz kune u euro generirat će nastanak značajne količine otpada – od papira (plakati, etikete) do plastificiranih cjenika i samoljepljivih traka (naljepnica s cijenom) i elektroničkih uređaja, čije je količine nemoguće procijeniti.
Osim trgovina koje moraju prilagoditi sve cijene artikala te cjenika u ugostiteljskim objektima, promjenama u navedenim razdobljima morat će se prilagoditi brojne druge industrije. Primjerice, table s cijenama auto-cestarina i javnog parkinga morat će se prepraviti, a svi plakati kazališta, umjetničkih galerija, kina te brojnih drugih poduzeća za usluge ili proizvode na kojima su istaknute cijene ponovno će se printati i postavljati.
Navedene zakonske regulative čine se kao drastična promjena u vrlo kratkom razdoblju, no ovakav prijelazni period iskusile su brojne zemlje koje su prije Hrvatske ušle u eurozonu i time zamijenile svoju dotadašnju valutu eurom. Međutim, ovakva promjena dobar je pokazatelj količine materijala koja se koristi u iskazivanju cijena u nedigitalnom obliku, stoga predstavlja priliku za promjenu načina poslovanja.
Održivi prelazak na euro
Iako trenutno razdoblje konverzije i prilagodbe naizgled donosi brojne jednokratne troškove, a time i povećanje nastanka otpada (posebice papira, plastičnih naljepnica i etiketa), prelazak na euro također je prilika za okretanje ka održivom poslovanju i digitalnoj tranziciji. Ulaganjem u digitalizaciju jednokratno će se povećati troškovi, ali pametnim postupcima prilagodbe opreme dugoročno se može smanjiti nastanak otpada od papira i plastike nastao kao posljedica prikaza i izmjene cijena i cjenika.
U nastavku je nekoliko savjeta za segmente ugostiteljstva i trgovine koji mogu rezultirati smanjenjem nastanka otpada pri prelasku na euro te posljedično brigom za okoliš i financijskim uštedama.
- Digitalizirajte cjenike u ugostiteljskim i turističkim objektima. Na taj način moći ćete ih prilagođavati u bilo kojem trenutku te ih više nećete morati printati i plastificirati.
- Sve papirnate oznake sa cijenama u trgovinama zamijenite novima, ali pripazite da nisu plastificirane i nemojte ih lijepiti. Na taj način sve stare oznake možete odložiti u spremnike za recikliranje papira. Potrudite se koristiti isključivo reciklirani papir.
- Izbjegavajte plastiku! Osim što će vam plastificiranje etiketa i cjenika povećati trošak, takvi se materijali neće moći reciklirati. Umjesto plastičnih vezica za etikete, koristite tkaninu ili vrpcu kako bi se iste mogle ponovno upotrijebiti.
- U slučaju da koristite plakate sa cijenama, razmislite o digitaliziranoj verziji kako ih ne biste morali stalno mijenjati. Umjesto napisane cijene, na plakate i natpise na ulicama stavite QR kod kako bi vaši kupci uvijek imali pristup cjeniku.
- Ulaganjem u digitalne cjenike i web stranice trošit ćete puno manje materijala te će vam troškovi poslovanja dugoročno biti puno manji nego što su bili do sada.
Što ćemo s kunama nakon Nove godine?
Prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, građani će tijekom prva dva tjedna u siječnju još uvijek moći plaćati u kunama, ali će im se ostatak novaca vraćati u eurima. Nakon tog perioda, sve kune bit će van opticaja te se njima neće moći plaćati, a za njihovo skladištenje bit će zaduženo Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH).
Hrvatska je dužna tri godine čuvati sve novčanice te milijardu i 100 milijuna kovanica lipa i kuna u sigurnom prostoru. Nakon isteka navedenog perioda, kovanice će biti adekvatno zbrinute, dok će HNB bez naknade i vremenskog ograničenja biti ovlaštena mijenjati novčanice kuna.
Međutim, zamjena novčanica i kovanica ne događa se samo u slučajevima zamjene nacionalne valute. Primjerice, u Americi se novčanica od jednog dolara mijenja u prosjeku svake 3,7 godine, a novčanica od 100 dolara mijenja se u prosjeku svako 8,9 godina. Međutim, svaka se novčanica u nadležnim institucijama izreže i kao takva šalje u energanu na otpad. Kovanice, pak, imaju značajno duži vijek trajanja, koji se procjenjuje i do 50 godina.
Iako još uvijek ne znamo točan način na koji će HNB zbrinuti povučene novčanice i kovanice kune, primjeri iz drugih država pokazuju kako to može biti napravljeno u skladu s ciljevima kružnog gospodarstva te s minimalnim utjecajem na okoliš. Na tom tragu i Europska unija razmišlja o ukidanju kovanica od jednog i dva euro-centa, jer trošak proizvodnje te dopreme trgovcima premašuje njihovu vrijednosti, a prema istraživanju Eurobarometra, navedeno podržava i 67 posto sudionika otvorenog javnog savjetovanja o pravilima zaokruživanja cijena u eurima.
Izvor fotografija: Unsplash
Objavljeno: 19. rujna 2022.
