16. rujna – MEĐUNARODNI DAN ZAŠTITE OZONSKOG SLOJA

15. rujna 2014.

Sačuvajmo našu atmosferu za buduće naraštaje’ ovogodišnji je slogan pod kojim se obilježava međunarodni dan zaštite ozonskog sloja 16. rujna. Odlukom Ujedinjenih naroda od 19. prosinca 1994. godine, a s ciljem naglašavanja važnosti provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, 16. rujan je proglašen međunarodnim Danom zaštite ozonskog sloja. Od tada ovaj se dan obilježava na način da se promoviraju nacionalni i globalni napori za zaštitu ozonskog sloja.

Ovogodišnja tema ‘Sačuvajmo našu atmosferu za buduće naraštaje’govori nam da ozonski sloj nije samo naš i nitko ga poslije nas neće trebati te naglašava našu ulogu (obvezu); kako kao pojedinca tako i zajednice u cjelini; da moramo učiniti nešto danas kako bi sačuvali ozonski sloj za one koji će doći poslije nas. Ovo je jedinstvena prilika za sve nas da učinimo nešto za spas ozonskog sloja i smanjimo utjecaj na promjenu klime. Kako bi se postigla dobrobit za ozonski sloj te spriječio negativni utjecaj na klimu, iznimno je važno za zamjenu koristiti nove tehnologije koje su i energetski učinkovitije. Ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj jedinstvena je prilika za države kao i za pojedince da odabirom najnovijih tehnologija za zamjenu tvari koje oštećuju ozonski sloj reduciraju svoje i nacionalne troškove za energiju i povećaju dobrobit za klimu i ozon. Ovogodišnja tema posebno je značajna jer nas upozorava da moramo misliti na budućnost a ne samo na sadašnjost.

Ove se godine obilježava 25. godišnjica Montrealskog protokola, najuspješnijeg međunarodnog sporazuma u zaštiti okoliša kojeg su ratificirale sve države članice UN-a. Danas Montrealski protokol broji 197 zemalja članica, od čega 147 zemalja ima nisku potrošnju tvari koje oštećuju ozonski sloj te zbog toga imaju dulji period za ukidanje potrošnje ovih tvari u odnosu na zemlje s povećanom potrošnjom. Republika Hrvatska spada u ovu skupinu. Diljem svijeta podsjeća se na čvrstu obvezu zemalja članica Monteralskog protokola o poduzimanju mjera za ukidanjem potrošnje ozonu štetnih tvari. Montrealski protokol je učinkovit primjer uspješne međunarodne suradnje i partnerstva razvijenih i država u razvoju u zaštiti globalnih ciljeva.

Do kraja 2010. godine, provedbom Montrealskog protokola smanjena je potrošnja više od 98% tvari koje oštećuju ozonski sloj. Ukinuta je proizvodnja i potrošnja klorofluorougljika (CFC) koji su korišteni najviše u rashladnim i klimatizacijskim uređajima, halona za protupožarne sustave i aparate, ugljiktetraklorida koji se koristio u laboratorijima i drugih potpuno halogeniranih CFC-a. Bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog sloja bilo bi deset puta veće nego što je danas što bi izazvalo dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš. Njegovom provedbom je ujedno postignuto smanjenje učinka globalnog zatopljenja i promjene klime. Zahvaljujući Montrealskom protokolu smanjeno je više od 125 milijardi tona CO2.

Do danas je Izvršni odbor Multilateralnog fonda Montrealskog protokola zemljama s malom potrošnjom odobrio više od 6 875 projekata za ukidanje potrošnje i proizvodnje tvari koje oštećuju ozonski sloj. Za navedene projekte odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 2,8 milijarde američkih dolara. Od 1. siječnja 2010. godine potpuno je zabranjena uporaba CFC-a, halona, ugljiktetraklorida, osim za posebne namjene.

Međutim, obzirom da se radi o postojanim tvarima, smanjenje njihovih koncentracija u stratosferi sporo opada, te stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja tek sredinom ovog stoljeća. Najveće oštećenje ozonskog sloja od kad postoje mjerenja zabilježeno je u periodu od 21. – 30. rujna 2006. godine iznad Antarktike.

Republika Hrvatska stranka je Montrealskog protokola od 1991. godine, te je prihvatila sve izmjene i dopune Protokola, a za provedbu ovog međunarodnog sporazuma nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koje provodi niz aktivnosti vezanih uz zaštitu ozonskog sloja. Postupanje s ovim tvarima uređeno je Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima. Do danas je temeljem Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj odobreno petnaest projekata od kojih je devet uspješno završeno. Tim projektima je ukinuta potrošnja klorofluorougljika (CFC), halona i metil bromida koji se u Hrvatskoj koristio u proizvodnji presadnica duhana. U tijeku je provedba projekta za ubrzano ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika (HCFC-a), čije ukidanje je planirano do ulaska RH u Europsku uniju, 26 godina prije roka određenog Montrealskim protokolom.

Uspostavljeni su Centri za prikupljanje, obnavljanje i oporabu kontroliranih i zamjenskih radnih tvari u Dugopolju, Zagrebu i Rijeci. Vezano za zbrinjavanje halona iz protupožarnih sustava i aparata uspostavljena je banka halona u Varaždinu. Za zbrinjavanje starih rashladnih i klimatizacijskih uređaja uspostavljen je sustav za prikupljanje te građani pozivom na besplatni broj telefona mogu naručiti besplatan odvoz od ovlaštenog skupljača.

Ovom Vas prigodom pozivamo da se aktivno uključite u obilježavanje ovog dana te i na taj način doprinesete zaštiti ozonskog sloja.

Za sva dodatna pitanja i podatke vezane uz ovu temu slobodno se obratite u Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Igra ‘Ozzy Ozone’

Provedba Montrealskog protokola u Republici Hrvatskoj

Općenito o ozonskom sloju

Brošura: Životni grafikon ozona – veza s klimom

IZVOR: MZOIP (http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=9473)