Zagađenje mora i oceana

Zagađenje mora i oceana postalo je gorući svjetski problem te uvelike utječe na floru i faunu, ali i zdravlje ljudi. Vodene površine čine 70,8 % ukupne površine Zemlje, od kojih čak 97 % čine oceani i mora. Česta predodžba je da onečišćenje mora i oceana uzrokuju brodovi i tankeri, industrija ribolova te izlijevanje ulja i goriva, međutim statistike pokazuju kako je čak 80 % onečišćenja prouzrokovano ljudskim djelovanjem s kopna, odnosno posljedica je industrije, kućnog otpada i kanalizacijskih voda.

Prisutnost kemikalija, štetne čestice, različite vrste otpada, zagađenje bukom i širenje invazivnih organizama u moru uzrokuju velike posljedice za gospodarstvo i javno zdravstvo okolnih zemalja te negativne posljedice na bioraznolikost i sveukupnost živih bića vodenih ekosustava.

Otoci smeća

U morima i oceanima najveću ugrozu za zdravlje živih bića čini upravo plastika. U oceanima je posljednjih godina identificirano pet otoka smeća – velikih nakupina otpada koje plutaju po oceanima. Najveći otok smeća, pod nazivom Veliki tihooceanski otok smeća, nalazi se 2.000 km zapadno od Kalifornije. Otkriven je 1997. godine i uzrokovao je veliku zabrinutost u znanstvenoj zajednici. Naime, navedeni otok prostire se na 1,6 milijuna km², što je 11 puta veće od Jadranskog mora (površina Jadranskog mora je 138.600 km²). Prema mjerenjima iz 2018. godine, na otoku se akumuliralo oko 80.000 tona plastike ili 1.800 milijardi komada plastike, što je 16 puta više od inicijalnih procjena.

Drugi po veličini je nešto manji Zapadni pacifički otok smeća, koji je bliže Japanu. Uz njih još su tri slična otoka smeća površine približne osam Jadranskih mora, a neki znanstvenici im pribrajaju i šesti otok koji se nalazi unutar Arktičkog kruga u Barentsovom moru. Plutajući po oceanima, godišnje izazivaju smrt više od 100 tisuća kitova, dupina i tuljana, a svakim se danom otkriva sve više mrtvih ptica i ostalih životinja kojima je u utrobi pronađeno puno malih komada plastike koje su pojele misleći da je to hrana.

Morske struje, vjetrovi, oluje i valovi raznose otpad po oceanu dok ne stigne u stabilno područje na kojem se može taložiti na površini ili u dubinama. Oko 46 posto krhotina stara je ribolovna oprema koja je izuzetno opasna, osobito za tuljane i druge sisavce koji se u njih zapliću. U konačnici oko 70 posto morskog otpada tone na dno, čime blokiraju dolazak sunčeve svjetlosti do algi i planktona te onemogućavaju rast i život biljkama i životinjama.

Međutim, otoke većinom čini mikroplastika koja se raspada pod utjecajem sunca, soli i valova. Iako se područja nazivaju otocima, nije riječ o čvrstoj tvorbi već su više nalik na gustu želatinastu juhu pomiješanu s većim predmetima. Prema istraživanjima UN-a, u morima se nalazi 51 trilijun čestica mikroplastike, što je 500 puta više nego što je zvijezda u našoj galaksiji.

Jadransko more među najzagađenijima u Europi

Jadransko more male je površine te je vrlo zatvoreno i zagrađeno, što pospješuje onečišćenje i taloženje otpada u njemu. Prema podacima iz 2019. godine, Jadran se našao na vrhu Europe po zagađenju mikroplastikom. Istraživanje iz projekta DeFishGear dokazalo je kako je Jadransko more treće najzagađenije more u Europi – odmah iza Keltskog i sjeveroistočnog dijela Sredozemnog mora. Međutim, mikroplastika ne predstavlja problem samo za morsku floru i faunu – čestice ulaze u utrobe morskih životinja od kojih većinu konzumiraju ljudi i ostala bića koja žive na kopnu. Time se utječe na sveukupni hranidbeni lanac područja oko Jadrana.

Izvor fotografije: Unsplash

Mikroplastika ne dolazi samo iz oku vidljivih plastičnih predmeta, već se nalazi u brojnim higijenskim potrepštinama poput paste za zube, šampona i krema. Porastom turizma i povećanjem broja ljudi na obali raste i količina nastalog otpada, čime vjerojatnost zagađenja mikroplastikom postaje sve veća.

U akcijama monitoriranja Jadranskog mora pokazali su se vrlo zabrinjavajući rezultati. Naime, na samo 100 metara dužine pored Paklenih otoka, sakupljeno je 200 kilograma otpada. Ozbiljnost ovog problema očituje se i na globalnoj razini, budući da su u travnju prošle godine ronioci u Marijanskoj brazdi, najdubljoj brazdi na svijetu koja se nalazi u Tihom oceanu, na 11 km ispod površine oceana pronašli plastičnu vrećicu i omot od slatkiša. To dokazuje da su ljudi najveći krivac zagađenja, budući da su nekontroliranim odlaganjem otpada prouzročili nesagledive ekološke posljedice za morsku floru i faunu.

Kako pomoći Jadranu?

Svi pojedinci u svojim zajednicama moraju prevenirati nastanak otpada s ciljem izbjegavanja mogućnosti nastanka otoka smeća u Jadranskom moru. Kako bi došlo do pozitivne promjene, potrebno je educirati javnost o pravilnom gospodarenju otpadom. Stoga je Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa objavila je deset savjeta za smanjenje nastanka otpada i onečišćenje mora:

1. Djelujte lokalno i sudjelujte u čišćenju plaža u svom naselju
2. Smanjite količinu otpada koji se proizvodi – individualno pa u široj zajednici
3. Izbjegavajte korištenja jednokratnih proizvoda
4. Reciklirajte što je više moguće
5. Ponovno upotrijebite sve što možete
6. Smanjite korištenje plastike (koristite staklene boce, u kupnju ponesite platnene vrećice)
7. Educirajte se o prostornom planu u svojoj sredini i obratite pozornost na blizinu odlagališta otpadnih voda moru ili izvoru vode
8. Podržite razvoj električnih plovila
9. Zalažite se za pročišćavanje oštećenih voda
10. Zalažite se za kloniranje voda u svrhu smanjenja nastanka bakterija i virusa

Svi savjeti su u skladu s redom prvenstva gospodarenja otpadom, koji je usvojen s ciljem ostvarenja stabilnog sustava održivog gospodarenja otpadom. Za smanjenje plastike bitna je primarna selekcija otpada, koja nalaže da se sve proizvedeno od plastike odloži u za to odgovarajuće spremnike, kako bi se proizvodi mogli reciklirati. Međutim, red prvenstva gospodarenja otpadom nalaže da je na prvom mjestu gospodarenja smanjenje nastanka otpada. Smanjenje otpada i primarna selekcija ključni su i za smanjenje vjerojatnosti zagađenja,, ali i za učinkovit rad budućeg Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (CGO u SDŽ), koji će tada moći pravilno funkcionirati u skladu sa svojim kapacitetima. U Centru za gospodarenje otpadom sav sakupljeni miješani komunalni otpad obradit će se na način da postane neutralan za okoliš, stoga čestice plastike i ostalog nereciklabilnog otpada više neće moći prouzročiti veću ekološku štetu.

Hrvatska je vrlo popularna turistička destinacija, a Splitsko-Dalmatinska županija od ljetnih mjeseci zarađuje većinu prihoda za cijelu godinu. S obzirom na to da smo ovisni o Jadranskom moru, čija čistoća neminovno utječe na zdravlje nas i svih živih organizama u okolini, moramo smanjiti količinu nastanka otpada i kolektivno utjecati na uspostavu održivog sustava gospodarenja otpadom.

Izvor naslovne fotografije: Unsplash

Objavljeno: 21. srpnja 2022.