5. srpnja 2021.
PRIHVATLJIVOST LOKACIJE ZA IZGRADNJU CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI
Prema definiciji iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), centar za gospodarenje otpadom je sklop međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Prihvatljivost lokacije za izgradnju građevine u kojoj se obavlja postupak gospodarenja otpadom s aspekta zaštite okoliša određuje istovremeno više kriterija (dakle, kumulativno), koji su utvrđeni posebnim propisima.
CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI
Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (CGO, Centar) gradit će se na lokaciji Kladnjice u Općini Lećevica, na površini od 25 ha. Navedena lokacija zadovoljava osnove morfološke, geološke, prometne i urbanističke uvjete, a teren na kojem je predviđena gradnja nema veće bonitetno značenje, jer je neobradiv te je pokriven gustom vegetacijom.
Nakon što je izabrana u multikriterijalnom selekcijskom postupku kao potencijalna lokacija između više njih[1], proveden je niz kompleksnih istraživanja, a na temelju njih je izrađena Studija o utjecaju na okoliš (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., 2006.)[2] te je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Na temelju svih spoznaja prikupljenih istraživanjima i provedenog postupka procjene doneseno je rješenje da je zahvat Centra, na odabranoj lokaciji, prihvatljiv za izgradnju Centra[3], a što je potvrđeno i u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja izmjene zahvata na okoliš iz 2017. godine[4].
Tablica 1. Planirani objekti u sklopu Centra[5]
UVJETI ODREĐIVANJA LOKACIJE ODLAGALIŠTA
Budući da je odlagalište neopasnog otpada sastavni dio sadržaja Centra za gospodarenje otpadom, opći uvjeti za njegovu prihvatljivost definirani su u Prilogu I. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18 i 56/19):
|
_____________________________________________________________________________________________ PRILOG I. OPĆI UVJETI ZA SVE KATEGORIJE ODLAGALIŠTA OTPADA 1. Lokacija odlagališta 1.1. Prilikom određivanja lokacije odlagališta uzimaju se u obzir sljedeći uvjeti koji se odnose na: – prisutnost podzemnih voda, obalnih voda ili zaštićenih prirodnih područja na širem području od onog koji obuhvaća lokaciju odlagališta – geološke i hidrogeološke uvjete na širem području od onog koji obuhvaća lokaciju odlagališta – rizik od poplava, slijeganja terena, klizanja tla ili lavina na lokaciji odlagališta – zaštitu prirode ili kulturne baštine na širem području od onog koji obuhvaća lokaciju odlagališta – središnja točka tijela odlagališta mora biti udaljena najmanje 500 m od naseljenog područja uključujući gradska područja gdje stalno borave ljudi, područja za odmor, vodnih puteva, vodnih tijela i poljoprivrednih područja prilikom određivanja nove lokacije odlagališta 1.2. Odlagalište otpada je dozvoljeno samo u slučaju kada lokacija u odnosu na uvjete iz točke 1.1. ili potrebne korektivne mjere koje treba poduzeti u odnosu na točku 1.1. sukladno posebnim propisima pokazuje da odlagalište ne predstavlja opasnost za okoliš. (…)“ _____________________________________________________________________________________________ |
Lokacija planiranog zahvata Centra je u skladu s prethodno navedenim Pravilnikom, jer se nalazi u nenaseljenom području, udaljenom više od 500 m od naseljenog područja, uključujući gradska područja gdje stalno borave ljudi, područja za odmor, vodnih puteva, vodnih tijela i poljoprivrednih područja (Slika 1.).
Slika 1. Udaljenost od lokacije Centra do najbližih naselja u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, izvor: DGU, 2020.
Najbliža su naselja Kladnjice, Miškovići i Šilovići te Baričevići i Vickovića staje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja se nalaze cca 1 km od lokacije Centra. Izvan granica SDŽ najbliže naselje je Mandarići na području Šibensko-kninske županije, također udaljeno cca 1 km. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Lećevica ima 583 stanovnika, dok je prvim popisom 1857. godine zabilježeno 2.031 stanovnika. Od popisa stanovništva 1931. godine Općina bilježi pad broj stanovnika.
S obzirom da su sva naselja udaljena više od 500 metara, izgradnja Centra moguća je na odabranoj lokaciji.
|
_____________________________________________________________________________________________ Primjer: Regionalni centar RCERO u Ljubljani Centri za gospodarenje otpadom predstavljaju ključan korak u uspostavljanju kružne ekonomije, a to su svakako prepoznali i naši susjedi pa se tako u Ljubljani nalazi Regionalni centar – RCERO, u kojem se obrađuje 1/3 otpada cjelokupne Republike Slovenije. Ovaj Centar se nalazi unutar obuhvata Grada Ljubljane, na udaljenosti od oko 2 kilometra zračne linije od centra Ljubljane. RCERO je opremljen najsuvremenijom tehnologijom za obradu otpada u Republici Sloveniji[6], ali i Europi te se u ovom Centru preradi gotovo cjelokupan otpad, pri čemu manje od 5% otpada završi na odlagalištu. Na ovaj način Centar osigurava do 60.000 tona goriva, 7.000 tona komposta, 35.000 tona digestata, 6.000 tona drvne mase te 17.000 MWh električne i 36.000 MWh toplinske energije. Osim što se na ovaj način zadovoljavaju preuzete obveze Europske unije vezane uz gospodarenje otpadom, u Centru su otvorena mnoga „zelena“ radna mjesta te je postao primjer dobre prakse. _____________________________________________________________________________________________ |
Kako bi se preciznije utvrdili hidrogeološki i hidrološki uvjeti na području lokacije Centra, provode se posebni vodoistražni radovi koji, između ostalog, obuhvaćaju istraživanja trasiranjem podzemnih tokova[7]. Opis ove metode, kao i provedena trasiranja podzemnih tokova na širem i užem području lokacije Centra, detaljno su opisana na poveznici.
Iz rezultata provedenih istraživanja (kako u vrijeme prije izrade Studije o utjecaju na okoliša, tako i kasnije provedenih istraživanja) konstatirano je kako se lokacija Centra prema oba postavljena kriterija (vrijeme zadržavanja i maksimalna prividna brzina podzemnog tečenja), sukladno Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13), nalazi unutar IV. zone sanitarne zaštite izvorišta.
Zabrane u IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta
Obuhvat IV. zone sanitarne zaštite izvorišta definiran je Člankom 18. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13), dok su Člankom 19. definirane zabrane u ovoj zoni.
|
____________________________________________________________________________________________ Obuhvat IV. zone Članak 18. IV. zona sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti obuhvaća sliv izvorišta izvan III. zone s mogućim tečenjem kroz pukotinsko i pukotinsko-kavernozno podzemlje u uvjetima velikih voda, do vodozahvata u razdoblju od: – 10 do 20 dana za izvorišta iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika, – 20 do 40 dana za izvorišta iz članka 8. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika i – 40 do 50 dana za izvorišta iz članka 8. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika. Iznimno od stavka 1. ovoga članka IV. zona sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti može se odrediti tako da obuhvati sliv izvorišta izvan III. zone, na kojem su utvrđene prividne brzine podzemnog tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno područje koje sudjeluje u obnavljanju voda pripadajućeg izvorišta. Zabrane u IV. zoni Članak 19. U IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuje se: – ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, – građenje postrojenja za proizvodnju opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš, – građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada, – uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari, izuzev uskladištenja količina lož ulja dovoljnih za potrebe domaćinstva, pogonskog goriva i maziva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu, – građenje benzinskih postaja bez zaštitnih građevina za spremnike naftnih derivata (tankvana), – izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta, – skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ovoga Pravilnika, – građenje prometnica, parkirališta i aerodroma bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda i – upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega“. ____________________________________________________________________________________________ |
Kako je vidljivo iz teksta iznad, izgradnja Centra za gospodarenje otpadom nije navedena zasebno na popisu zabrana u IV. zoni (Članak 19.), dok se u Članku 21. istog Pravilnika u III. zoni izrijekom dopušta njegova izgradnja. Prema tome, u obje prethodno navedene zone gradnja je dopuštena, i to u skladu s posebnim propisima o otpadu.
LOKACIJA ZAHVATA CENTRA U ODNOSU NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA I PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000
ZAŠTIĆENA PODRUČJA
Lokacija zahvata se ne nalazi na području zaštićenom Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), kao niti na području predloženom za zaštitu.
Zaštićeno područje koje se nalazi najbliže lokaciji zahvata je Spomenik prirode – Maslina u Kaštel Štafiliću, koja je zaštićena u potkategoriji rijetki primjerak drveća te je na udaljenosti od oko 15,6 kilometara od lokacije zahvata. Na udaljenosti od oko 15,7 kilometara od lokacije se nalazi Spomenik parkovne arhitekture u Kaštel Starom. Druga zaštićena područja se nalaze na udaljenostima većim od 17 kilometara od lokacije zahvata (Slika 2.).
Slika 2. Odnos udaljenosti zaštićenih područja i lokacije zahvata, izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“, 2021.
EKOLOŠKA MREŽA
U skladu s Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19), lokacija Centra se ne nalazi na području ekološke mreže Natura 2000.
Područje ekološke mreže koje se nalazi najbliže samoj lokaciji je Područje očuvanja značajno za vrste i staništa (POVS) HR2001363 – Zaleđe Trogira, koje se nalazi na udaljenosti od oko 6,3 kilometara te područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000027 – Mosor, Kozjak i Trogirska zagora, koje se nalazi na istoj udaljenosti (Slika 3.).
Slika 3. Lokacija zahvata u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000, izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“, 2021.
U krugu od 15 km od lokacije Centra se nalazi ukupno 9 POVS područja i 2 POP područja.
OPĆI UVJETI KOJIMA MORA UDOVOLJITI LOKACIJA GOSPODARENJA OTPADOM I GRAĐEVINA ILI DIO GRAĐEVINE U KOJOJ SE OBAVLJA POSTUPAK GOSPODARENJA OTPADOM
Opći uvjeti kojima mora udovoljiti lokacija gospodarenja otpadom i građevina ili dio građevine u kojoj se obavlja postupak gospodarenja otpadom, sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 81/20), regulirani su na sljedeći način:
|
_______________________________________________________________________________________ „Opći uvjeti gospodarenja otpadom” Članak 6. (1) Opći uvjeti kojima mora udovoljiti lokacija gospodarenja otpadom i građevina ili dio građevine u kojoj se obavlja postupak gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: građevina) su: 1. da je onemogućeno istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more 2. da je onemogućeno raznošenje otpada u okoliš, odnosno da je onemogućeno njegovo razlijevanje i ispuštanje u okoliš 3. da građevina ima podnu površinu otpornu na djelovanje otpada 4. da je neovlaštenim osobama onemogućen pristup otpadu 5. da su na vidljivom i pristupačnom mjestu obavljanja tehnološkog procesa postavljene upute za rad 6. da je mjesto obavljanja tehnološkog procesa opremljeno rasvjetom 7. da je lokacija gospodarenja otpadom označena sukladno članku 29. ovoga Pravilnika 8. da je do lokacije gospodarenja otpadom omogućen nesmetan pristup vozilu i 9. da je lokacija gospodarenja otpadom opremljena s opremom i sredstvima za čišćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima otpada. (…)“ _______________________________________________________________________________________ |
Sve navedeno iz Članka 6. osigurava se projektiranjem i građenjem u skladu s propisima, koje prati izdavanje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole te svih ostalih odobrenja za građenje i rad Centra, što je opisano na poveznici.
Zaključno
S obzirom na to da lokacija Centra kumulativno udovoljava uvjetima iz navedenih propisa koji reguliraju pitanje prihvatljivosti lokacije te da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo dva Rješenja[8],[9] u kojima su propisane mjere zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša, sadržaji navedeni u Tablici 1. projektirat će se i izgraditi u skladu s Općim uvjetima iz Članka 6. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 81/20), Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18 i 56/19), posebno Prilogom III, odnosno svim propisima Republike Hrvatske, kako bi se ishodile dozvole za izgradnju i rad Centra.
###
[1] Analiza potencijalnih lokacija za izgradnju Centra za gospodarenje komunalnim i tehnološkim otpadom sa pripadajućim odlagalištem na području Splitsko-dalmatinske županije (ECOINA Zaštita okoliša d.o.o., 2001.)
[2] Studija o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici (IPZ Uniprojekt MCF d.o.o., 2006.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/studija-o-utjecaju-na-okolis-centra-za-gospodarenje-otpadom-splitsko-dalmatinske-zupanije-u-lecevici-2006.pdf
[3] Klasa: UP/I 351-03/05-02/12; Ur.broj:531-08/3-1-JM-06-10 od 27. studenog 2006.g
[4] Klasa: UP/I 351-03/16-08/07; Ur.broj:517-06-2-1-1-16-58 od 14. lipnja 2017. godine
[5] Preuzeto iz Idejnog projekta Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji – Revizija kolovoz 2017. (Geoprojekt d.d.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2020/07/CGO%20SDZ%20FINALNO%20Idejni-Revizija%20kolovoz%202017.rar
[6] Tehnologije obrade otpada gotovo identične s onima u Centru za gospodarenje otpadom u SDŽ http://www.rcero-ljubljana.eu/
[7] Vodoistražni radovi su radovi i ispitivanja iz članka 91. stavka 2. Zakona o vodama, koji uključuju geološka, hidrogeološka, hidrološka, hidrogeokemijska i kemijska istraživanja, a osobito se odnose na utvrđivanje sljedećih značajki
[8] Klasa: UP/I 351-03/05-02/12; Ur.broj:531-08/3-1-JM-06-10 od 27. studenog 2006.g
[9] Klasa: UP/I 351-03/16-08/07; Ur.broj:517-06-2-1-1-16-58 od 14. lipnja 2017. godine
Objavljeno: 5. srpnja 2021.
