24. svibnja 2023.
Nužnost prelaska na kružno gospodarenje otpadom
Kako bi sustav kružnog gospodarenja otpadom bio primjenjiv i održiv, potrebno je redefinirati stav koji u teoriji, ali i u praksi razdvaja otpad od smeća. Iako se recikliranju posvećuje više pažnje no ranije, zbog nemara i zbog neznanja, količina miješanog komunalnog otpada na odlagalištima i dalje je vrlo visoka te predstavlja višeslojni problem.
Smanjenjem otpada smanjuje se količina miješanog komunalnog otpada kojeg više nije moguće iskoristiti, a koji je veliki zagađivač tla, vode i zraka. Sve što završi u zemlji, vodi ili zraku, kad-tad završi ponovno i u ljudskom organizmu – u vodi koju pijemo, hrani koju jedemo, zraku koji dišemo.
Konačni cilj novog sustava gospodarenja otpadom je postotak odvajanja otpada dovesti na minimalno 50%. Moramo smanjiti količinu otpada koju proizvodimo, unaprijediti kapacitete za recikliranje, ali i razviti inovativne tehnologije za tretiranje dijela otpada koji nije reciklabilan kako bi se otpad koji završava na odlagalištu smanjio na najmanju moguću mjeru. Naime, sukladno ciljevima EU, do 2035. godine će se samo 10 posto komunalnog otpada moći deponirati na odlagalištima.
Ono što je postalo nepoželjno je i odlaganje otpada pod zemljom. Tu su također primjetne osjetne disproporcije između pojedinih zemalja, uglavnom između slabije i bolje razvijenih pa dok je, primjerice, sjeverozapadna Europa gotovo u potpunosti raskrstila s tom praksom, u zemljama jugoistočne Europe to je još uvijek vrlo popularno. Hrvatska i dalje odlaže više od 60 posto komunalnog otpada pod zemlju, čime stoji uz bok Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj.
Novim Planom gospodarenja otpada (2023.-2028.), kao i prethodnim planovima, predviđeni su alati i strategije kojima je cilj smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada. Za razliku od članica Unije koje pitanje gospodarenja otpada izjednačavaju s pitanjem strateškog iskorištavanja sirovina, naše je društvo još uvijek suočeno s određenim izazovima. Suprotno dosadašnjoj praksi koja je uglavnom počivala na ad hoc rješenjima, trenutno smo na pragu sustavnih promjena jer regulative nalažu sveobuhvatne infrastrukturne prilagodbe. Do danas više od 60% jedinica lokalne samouprave nema uspostavljen adekvatan sustav odvojenog prikupljanja otpada. Kružno gospodarenje otpadom uvod je u cjelovitu priču, koja bi tek u narednim godinama trebala razviti svoj potencijal.
Što je komunalni, a što miješani komunalni otpad?
Komunalni otpad je otpad kojeg proizvodimo u kućanstvu, odnosno otpad koji je po prirodi i sastavu njemu sličan, a koji ne uključuje frakcije proizvodnje, poljoprivrede, ribarstva i kanalizacije te građevinski i druge vrste krupnog/glomaznog otpada. Drugim riječima, komunalni otpad je sav onaj otpad koji nema reciklažnu vrijednost i iz kojeg su takvi materijali izdvojeni. Tako u kategoriju komunalnog otpada možemo svrstati:
U miješani komunalni otpad ubrajamo otpad iz kućanstva, ali i otpad iz industrije, trgovine i ustanova koji je po sastavu njemu sličan, a iz kojeg nisu izdvojeni oporabljivi materijali. Zbog propadanja iskoristivih sirovina, koje u kombinaciji s ostalim komunalnim otpadom gube na vrijednosti, prelazak s „uzmi-iskoristi-baci“ društva na okolišno održivo društvo od vitalne je važnosti. Primjera radi, papir se može reciklirati čak do šest puta.
Miješani komunalni otpad odlaže se u metalni/sivi spremnik ili crni polupodzemni spremnik:ili u smeđu kantu kod skupljanja otpada od vrata do vrata i u njega mogu ići:
- ostaci termički obrađene hrane, kosti
- kuhinjske i higijenske spužve
- plastificirani papir, papir s ostacima hrane (zauljeni, prljavi)
- korištene papirnate čaše i pribor za jelo
- vrećice iz usisavača
- fotografije i foto papir
- pelene, higijenski papir, higijenski ulošci, vlažne maramice, četkice za zube
- izmet životinja i pijesak za kućne ljubimce
- opušci cigareta, pepeo
- britvice za brijanje
- ljepljive i samoljepljive trake, naljepnice
Biootpad, papir, plastika i tekstil nikako ne bi smjeli biti pomiješani s komunalnim otpadom te su za njih predviđeni posebni spremnici i kontejneri:
smeđi za biootpad
plavi za papir
žuti polupodzemni spremnik za plastiku i metal
žuti spremnik za plastiku
crni spremnik za tetrapak
zeleni za staklo
Međutim, unatoč jasno naznačenim kantama opreza prilikom sortiranja nikada ne manjka jer što se boje tiče, različita pravila mogu vrijediti za Grad Split i za ostale gradove i općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ipak, ove boje predstavljaju neki manje-više općenit normativ.
Spremnici za tekstil nemaju unificiranu boju zbog čega se pojavljuju u sivoj, bijeloj, narančastoj i smeđoj varijanti. Iz takve podjele proizlazi i dužnost građana da u svome domu ispunjava obveze odvajanja otpada po vrsti i svojstvima.
S druge strane i zbrinjavanje glomaznog otpada, a posebno građevinskog, postalo je gorućim problemom s kojim se bori sve više jedinica lokalne samouprave, ali taj dio otpada ćemo podrobnije obraditi u sljedećem blogu. Prikupljanje glomaznog otpada u nadležnosti je reciklažnih dvorišta koja su na raspolaganju privatnim i pravnim osobama, a prikupljaju sav onaj otpad s kojim je teško ili opasno manipulirati:
Skupine otpada koje možete odložiti u reciklažna dvorišta:
- tekstil
- građevinski otpad
- papir i karton
- plastičnu i metalnu ambalažu
- stakleni otpad
- električnu i elektroničku opremu, stare baterije i akumulatore
- jestiva ulja i masti
- glomazni (krupni) otpad
- otpadne gume
- stare lijekove
- tonere, boje i tinte
- ljepila, smole, otapala, kiseline i lužine, kemikalije i pesticide
Što možemo učiniti da se promjene počnu događati na našem pragu?
Teško je reći utječe li konzumerizam na proizvodnju ili hiperprodukcija svega na često iracionalnu potrebu za kupovinom. Koji god da je odgovor u pitanju, činjenica je da proizvodnja ubrzano napreduje i da se proizvodi brzo iskoriste i još brže bace. Kao REGIONALNI CENTAR ČISTOG OKOLIŠA d.o.o. osjećamo dužnost naglasiti da problem miješanog komunalnog otpada predstavlja prvorazredno ekološko i životno pitanje. Edukacija sadašnjih i budućih potrošača ključni je faktor koji bi trebao pomoći u razjašnjavanju terminološke i praktične razlike između otpada i smeća.
Jednako kao što oporaba donosi višestruke koristi, tako i nerazvrstavanje komunalnog otpada donosi višestruke probleme – nerazvrstani otpad osim operativne infrastrukture iziskuje i veliki utrošak vremena, energije i financija. Odvajanje otpada na kućnom pragu minimizira ove troškove, a zauzvrat traži malo više dobre volje u zajednici.
Kako bismo smanjili količinu otpada, što je ujedno i jedan od prioritetnijih ciljeva prema hijerarhiji gospodarenja otpadom, važno je da kao potrošači revidiramo svoje navike kako bi odgovornim ponašanjem doprinijeli smanjenju količine miješanog komunalnog otpada. Također je bitno i apelirati na usvajanje znanja i edukaciju najmlađih generacija kako bi od malih nogu usvojili ekološku svijest i ponašanje.
REGIONALNI CENTAR ČISTOG OKOLIŠA d.o.o. upravo iz tog razloga u sljedećim tjednima planira niz ekoloških radionica za djecu vrtićke i školske dobi u Splitsko-dalmatinskoj županiji kako bi im od malih nogu ukazao na važnost brige o okolišu na njima prihvatljiv način te im pokazao kako i oni sami na dnevnoj bazi mogu odvajati otpad. Pravilnim odlaganjem otpada čuvamo naše prirodne resurse i podržavamo održivo gospodarenje otpadom.
Izvor naslovne fotografije: Unsplash
Izvori fotografija u tekstu: Europski parlament
Objavljeno: 24. svibnja 2023.
