26. lipnja 2023.
Krupni otpad, također poznat i kao glomazni ili gabaritni otpad, predstavlja društveni i okolišni izazov u mnogim sredinama. Uzimajući u obzir porast stanovništva i brz razvoj potrošnje, velika količina krupnog otpada postala je problem koji iz dana u dan zahtijeva sve više pozornosti. Ono što osobito zabrinjava je i sve češća pojava neprikladnih, divljih odlagališta – o čemu smo već pisali – na kojima pretežito dominira građevinski i ostali krupni otpad svakakvog profila i formata. Iako Zakon o gospodarenju otpadom zabranjuje njegovo deponiranje na javnim površinama, Hrvatska već desetljećima nastoji izaći na kraj s tim problemom, ali se čini da je domino efekt jači i brži od svijesti koja bi trebala poticati na pravilno zbrinjavanje otpada. Pobuna zdravog razuma postaje tim veća što se takav otpad može dovesti u reciklažno dvorište i predati bez ikakve naknade, a pogotovo uzimajući u obzir brojke koje ukazuju na činjenicu da se više od 70 posto glomaznog otpada može reciklirati i kao sekundarna sirovina iskoristiti u daljnjim proizvodnim procesima.
Iako broj novootvorenih reciklažnih dvorišta diljem zemlje daje optimističan ton priči, čini se da građanski stav prema pravilnom odlaganju glomaznog otpada još uvijek nije došao na zadovoljavajuću razinu. Djelomično se to može pripisati i dugogodišnjoj sustavnoj nesistematičnosti i izostanku jasno definiranih strategija u okviru generalnog gospodarenja otpadom. Međutim, usvajanjem pozitivnih praksi i konsolidacijom sa striktnim europskim normama u pogledu prelaska na kružno gospodarstvo, ipak su vidljivi nacionalni i lokalni napori kojima se u posljednje vrijeme pokušava uspostaviti održivi sustav zbrinjavanja otpada.
Što je glomazni otpad i na koje ga kategorije dijelimo
Krupni otpad obuhvaća predmete koji su zbog svog volumena i/ili mase obično preveliki ili nepraktični za odlaganje putem uobičajenog prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Dakle, krupni otpad zbog svojih gabarita zahtijeva drugačije rukovanje i odlaganje, a prema reciklabilnim svojstvima dijelimo ga na komunalni i ne komunalni otpad. Kako problem otpada često dolazi u paru s problemom neadekvatne edukacije i informiranosti o istom, građani često znaju biti u nedoumici što sve spada u kategoriju glomaznog otpada.
Nekadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode još je u srpnju 2015. godine pripremilo Naputak o glomaznom otpadu, odnosno popis od sedam cjelina u kojem su navedeni predmeti i tvari koji se smatraju krupnim komunalnim otpadom:
- Kupaonska oprema: kade (plastična, fiberstaklena, metalna), saune, kupaonski ormari i police, zavjese ili pregrade za tuš, nosači tuša i zavjesa, crijeva za tuš, stalci za ručnike, ogledala, umivaonici, toalet, bide, slavine za vodu
- Stvari za djecu: dječji kreveti, stolice, hodalice, auto sjedalice i kolica, veće igračke
- Podne obloge: tepisi, laminat, linoleum, parketi, krzno
- Namještaj: ormari, komode, vitrine, police, stalci, stolovi, stolice, klupe, fotelje, naslonjači, taburei, stojeći i zidni satovi, podnice kreveta i uzglavlja, madraci i nadmadraci, sobne pregrade, okviri za slike većih dimenzija, prozorske zaštitne rešetke, grilje
- Kuhinjska oprema: kuhinjski elementi, sudoperi, radne površine, šankovi
- Vrtna oprema: ograde i vrata, namještaj, alat, strojevi za vrt, sjenice i drveni materijali (rastavljeni na dimenzije prikladne za transport), postolja i vate za cvijeće, vrtni ukrasi i klupe, oprema za navodnjavanje i zalijevanje, ljuljačke, suncobrani i nosači, sklopivi bazeni i roštilji
- Ostali glomazni otpad: rolete, žaluzine, tende, ljestve i samostojeće stepenice, zavjese i nosači, vrata, staklo, prozori i prozorski okviri, invalidska kolica, dekorativni predmeti, oprema za kućne ljubimce (akvariji, žičani kavezi), sprave za vježbanje i veća oprema za sport i rekreaciju (bicikli, daske za jedrenje, kanui, pedaline), radijatori, kante većih dimenzija, tapete, daske za glačanje i okviri za sušenje rublja
U krupni otpad ne spada:
- Problematični i opasni otpad: baterije i akumulatori, kemikalije (otpala, kiseline i lužine), fluorescentne cijevi i otpad koji sadrži živu, motorna ulja, ambalažu onečišćenu opasnim tvarima (bojama, kiselinama i uljima), boje, tinte, ljepila, smole
- Građevinski otpad: beton, cigla, opeka, knauf, ploče od salonita (azbesta), izolacijski materijali (metalna vuna, stiropor), materijali na bazi gipsa, crijep, pločice
- Ostali otpad koji se odvojeno prikuplja u spremnicima na javnim površinama ili u spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima
Reciklažna dvorišta – ključna infrastruktura u zbrinjavanju glomaznog otpada
Ormari, kreveti, kauči, kade, wc školjke… Odlučili ste se renovirati stambeni prostor ili jednostavno imate potrebu zamijeniti dotrajali namještaj i kućanske elemente, a ne znate što napraviti s otpadom zbog njegove veličine? Rješenje je zapravo prilično jednostavno – predajte otpad u reciklažno dvorište ili probajte prilagoditi adaptaciju prostora terminu organiziranog odvoza/prikupljanja krupnog otpada.
Međutim, potrebno je napomenuti da na nacionalnoj razini ne postoji unificirana praksa po pitanju prikupljanja glomaznog otpada, već lokalne jedinice imaju vlastite metodologije koje variraju od grada do grada. Primjerice, što se Splita tiče, građanima su na raspolaganju četiri reciklažna dvorišta: Karepovac, Orišac, Pujanke, Kopilica. Odvoz je besplatan, organizira se dvaput mjesečno, a po potrebi se u funkciju mogu staviti i mobilna reciklažna dvorišta.
Reciklažna dvorišta raspoređena su ili organizirana po gradskim četvrtima te korisnicima pružaju jasno određena pravila i smjernice o tome što se može odložiti i kako se pravilno odvaja otpada kako bi proces obrade bio učinkovit i siguran.
Najjednostavnije i laički rečeno, reciklažna dvorišta služe kako bi ublažila problem „glomaznosti“ i kako ta „amorfna“ grupa proizvoda ne bi zauzimala prijeko potreban prostor na standardnim odlagalištima. Zakon o gospodarenju otpadom predviđa obavezu reciklažnih dvorišta da bez naknade zaprime glomazni otpad od korisnika usluge razvrstanih u kategoriju kućanstvo, a obaveza je jedinice lokalne samouprave u kojoj ima više od 100.000 stanovnika, osigurati najmanje četiri reciklažna dvorišta te još po jedno na svakih 30.000 stanovnika. S druge strane, reciklažna dvorišta nisu dužna zaprimiti glomazni otpad pravnih osoba, što je i jedan od potencijalnih razloga zbog kojih otpad u konačnici završi tamo gdje ne bi smio – najčešće na divljem odlagalištu u prirodi što nije samo neprimjereno, već i protuzakonito.
Racionalni pristup za dugoročno održivo rješenje
Zakon o gospodarenju otpadom predviđa uspostavu jedanaest županijskih centara za gospodarenje otpadom, zbog čega će se u srednjoročnom razdoblju, odnosno po uspostavi pojedinih centara nužno zatvarati odnosna lokalna odlagališta. Kako bi ta tranzicija s dosadašnjeg sustava odlaganja na sustav obrade i recikliranja bila što bezbolnija, jedinice lokalne samouprave morat će osmisliti adekvatan način kako doskočiti upravljanju glomaznim otpadom. Unatoč vidljivom napretku i dalje je potrebno intenzivno ulagati u infrastrukturu za obradu glomaznog otpada kako bi se maksimalno iskoristile reciklabilne frakcije i rasteretilo kapacitete sadašnjih odlagališta i budućih centara, ali i utjecalo na očuvanje ekosustava. Činjenica je da bez proširene odgovornosti i jače participacije svih nas kao građana, ciljevi koji definiraju održivo gospodarenje otpadom bit će teško ostvarivi.
Kako bi ukazao na važnost zaštite prirode i očuvanja okoliša, REGIONALNI CENTAR ČISTOG OKOLIŠA d.o.o. kroz edukativne kampanje, radionice i komunikaciju s lokalnim stanovništvom, kontinuirano nastoji produbiti svijest o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom, neovisno o kojoj vrsti bila riječ.
Izvor naslovne fotografije: Unsplash
Objavljeno: 26. lipnja 2023.
