20. siječnja 2022.
Klimatske promjene, porast razine CO2 u atmosferi, čovjekovo uništenje te zanemarivanje okoliša i prirode utjecali su na stvaranje posebnog strateškog dokumenta na razini Europske unije – europskog Zelenog plana, kojemu je za cilj do 2050. godine potpuno eliminirati stakleničke plinove, a do 2030. smanjiti emisije CO2 za čak 55% u odnosu na razine iz 1990ih, posebno u segmentu prometa i prijevoza putnika.
Europski zeleni plan stvoren je s pretpostavkom da gospodarstvo može biti moderno, resursno učinkovito i konkurentno te energetski neovisno, dok nedavno objavljeni paket „Spremni za 55%“ ima za cilj uskladiti regulatorni okvir EU-a za klimu i energiju s dugoročnim ambicioznim planovima EU.
Zelena transformacija gospodarstva otvorit će prilike za nova ulaganja i stvaranje novih radnih mjesta visoke dodane vrijednosti te suzbijanje energetske ovisnosti i siromaštva, kao i poboljšanja našeg zdravlja i sigurnosti. Zahtjevni planovi EU mnogim će zemljama predstavljati pravi izazov za implementaciju, stoga je kao poseban dio Zelenog plana uveden pojam pravedne tranzicije.
Mehanizam za pravednu tranziciju najvažniji je alat za prelazak prema klimatski neutralnom gospodarstvu, pri čemu nitko neće biti zapostavljen. U okviru mehanizma u razdoblju od 2021. do 2027. mobilizirat će se oko 55 milijardi eura u obliku ciljane potpore za ublažavanje socioekonomskih posljedica tranzicije u najpogođenijim regijama i industrijama.
Europska investicijska banka osigurat će 10 milijardi eura zajmova namijenjenih poticanju javnih ulaganja, dok će za privatni sektor biti osigurana jamstva u okviru programa InvestEU u iznosu većem od 10 milijardi eura. U Hrvatskoj i danas postoji veliki broj poduzeća koja posluju s visokim razinama emitiranja ugljika, stoga će im mehanizam pravedne tranzicije omogućiti transformaciju na zelenu ekonomiji koja će im olakšati pristup izvorima financiranja te omogućiti konkurentnost u odnosu na ostale članice EU koje su tu tranziciju već prošle.
Osim zelene tranzicije koja očekuje gospodarstvo, u okviru Zelenog plana EU se obvezala i na sustavnu revitalizaciju prirode s ciljem pojačanja bioraznolikosti – obnovu šuma, tla, močvarnih zemljišta, voda i drugih prirodnih područja koja kvalitetno apsorbiraju ugljikov dioksid. Građani će također dobiti potporu za energetsku obnovu zgrada i poticaje za zelenu gradnju. Osigurat će se ukupno 72,2 milijarde eura tijekom sedam godina za obnovu zgrada, pristup mobilnosti s nultim i niskim emisijama, pa čak i za potporu dohotku.
Gospodarenje otpadom u sklopu Zelenog plana
Gospodarenje otpadom na održiv način, uz korištenje principa kružne ekonomije u kojoj se upotrebljavaju reciklirani materijali i sekundarne sirovine, u samoj su srži zelenih i okolišnih smjernica EU. Bez promjene u svijesti građana, neće doći do smanjenja potrošnje energije i materijala. Zelene politike podrazumijevaju i zaokret od ideje gospodarstva usmjerenog samo na profit prema kružnoj i održivoj ekonomiji u kojoj se nastoji maksimalno iskoristiti sve postojeće resurse uz minimalnu štetu za okoliš. U revidiranoj Uredbi o pošiljkama otpada Komisija predlaže stroža pravila o izvozu otpada, učinkovitiji sustav prometa otpada kao resursa i odlučne mjere protiv nezakonite trgovine otpadom, čime se ostvaruju ciljevi postizanja kružnog gospodarstva i nulte stope onečišćenja. Izvoz otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a bit će ograničen i dopušten samo ako su treće zemlje spremne primiti određeni otpad i mogu njime upravljati na održiv način.
Pošiljke otpada u zemlje OECD-a pratit će se i mogu se obustaviti ako dovedu do ozbiljnih ekoloških problema u zemlji odredišta. Prema prijedlogu, sve tvrtke iz EU-a koje izvoze otpad izvan EU-a trebale bi osigurati da postrojenja koja primaju njihov otpad podliježu neovisnoj reviziji koja pokazuje da upravljaju tim otpadom na ekološki prihvatljiv način. Nezakonita trgovina otpadom ne predstavlja samo prijetnju okolišu, već i sigurnosti građana, s obzirom da dovodi do povećanja aktivnosti kriminalnih skupina koje djeluju na međunarodnoj razini.
Uredba doprinosi smanjenju nezakonite trgovine otpadom pojačanjem postojećih mjera, a s obzirom na to da nezakonite pošiljke čine i do 30% ukupnih pošiljaka otpada u vrijednosti od oko 9,5 milijardi eura godišnje. U ostvarenju ovih ciljeva pomoći će osnivanje posebne Skupine EU za provedbu Uredbe o pošiljkama otpada, a nezakonitim pošiljkama pozabavit će se i OLAF – Europski ured za borbu protiv prijevara.
Poljoprivredna i prehrambena industrija
EU Zeleni plan usmjeren je i na poljoprivrednu i prehrambenu industriju koja ima velik potencijal za pokretanje gospodarskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta. Ciljevi u poljoprivredi odnose se na osmišljavanje pravednog i zdravog prehrambenog sustava koji je prihvatljiv za okoliš u sklopu inicijative „od polja do stola“ koja pretpostavlja održivu proizvodnju kvalitetne i zdrave hrane.
Izvor naslovne fotografije: Europska komisija
Objavljeno: 20. siječnja 2021.
