18. lipnja 2014.
Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša (HUSZPO) organizirala je 17.06.2014.g. održavanje okruglog stola: Centri za gospodarenje otpadom – Gdje smo? Kamo idemo?
U cijelosti prenosimo priopćenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode:
18.06.2014. – Održan okrugli stol: Centri za gospodarenje otpadom – Gdje smo? Kamo idemo?
U organizaciji Hrvatske udruge stručnjaka zaštite prirode i okoliša (HUSZPO), 17. lipnja održan je okrugli stol na temu Centri za gospodarenje otpadom – Gdje smo? Kako idemo? Na okruglom stolu sudjelovali su: Irena Relić, voditeljica Odjela za pripremu projekata pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK i direktor RCGO Piškornica, Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva i voditelj Grupacije održavanja čistoće pri HGK, Danko Fundurulja, predstavnik Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom, te Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije.
Gospodarenje otpadom jedan je od gorućih problema današnjice te je nužno uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Otpad nastaje kao posljedica svih ljudskih aktivnosti i u svim gospodarskim djelatnostima, a predstavlja materijalni i energetski gubitak te donosi troškove društvu koje treba osigurati njegovo skupljanje, transport i odgovarajuće zbrinjavanje s najmanjim mogućim negativnim utjecajem na okoliš. Gospodarenje otpadom izrazito je bitno u ekološkom i ekonomskom smislu.
Do kraja 2018. godine Hrvatska treba uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Ciljevi koji su zacrtani u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i preuzeti iz pristupnih pregovora s Europskom unijom su smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja, zatim sanacija postojećih odlagališta otpadom i izgradnja centara za gospodarenje otpadom.
Centri za gospodarenje otpadom su suvremena postrojenja u kojima se dodatno obrađuje komunalni otpad čime se njegova količina svodi na minimum. Ovakva postrojenja nisu novost, do sada ih je u Europi izgrađeno više od 300 a svaki centar mora ishoditi okolišnu dozvolu, kojom će biti jasno definirani uvjeti rada i praćenje utjecaja na okoliš. Izgradnjom centara za gospodarenje otpadom ispunit će se jedan od ključnih elemenata za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Ove godine s radom će započeti prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, a 2016. započeti će s radom CGO Bikarac.
U tijeku je priprema 5 velikih projekata centara za gospodarenje otpadom, to su Lučino razdolje – Dubrovačko – neretvanska županija, Lećevica – Splitsko – dalmatinska županija, Biljane Donje – Zadarska županija, Babina gora – Karlovačka županija te Piškornica koja će pokrivati: Krapinsko – zagorsku, Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko – križevačku županiju.
U pripremi je i projekt CGO-a Grada Zagreba, kojim bi se zaokružio sustav do kraja 2018. godine.
Samo vrijednost izgradnje svih centara za gospodarenje otpadom procjenjuje se na oko 4,8 milijarde kuna, a za njihovu realizaciju oko 65% iznosa osigurat će se u EU fondovima.
Početkom gradnje svih navedenih centara uz građevinski sektor, otvaraju se mogućnosti za ostale grane industrije uključene u proizvodnju i ugradnju tehnoloških rješenja kao i transportni sektor, a u svakom centru biti će potrebno zaposliti 40 do 80 osoba.
