22. studenoga 2021.
Višegodišnji financijski okvir (VFO) dugoročni je proračun Europske unije koji se u obliku Uredbe utvrđuje za razdoblje od najmanje pet godina. S ciljem smanjenja razornih efekata pandemijske COVID-19 krize, Europska Komisija je 27. svibnja 2020. uz VFO predstavila i Plan oporavka (instrument Next Generation EU) koji obuhvaća revidirane prijedloge za VFO i vlastita sredstva te uspostavu instrumenta oporavka u vrijednosti od 750 milijardi EUR, o kojem smo pisali u našem prethodnom blogu. Cjelokupni paket donesen je 16. prosinca 2020.
Kroz novi Višegodišnji financijski okvir Hrvatskoj je na raspolaganju nešto više od 14 milijardi eura. Dodijeljena sredstva raspodijeljena su na:
- Kohezijsku politiku (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond+ i Kohezijski fond),
- Fond za pravednu tranziciju (FPT),
- Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA),
- Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI),
- Fond za unutarnju sigurnost (FUS),
- Instrument za financijsku potporu u području upravljanje granicama i vizne politike (BMVI),
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP).
Novi VFO 2021. – 2027. sastoji se od 7 proračunskih naslova koji obuhvaćaju ukupno 17 političkih područja i sadrži u sebi pet novih strateških ciljeva politike koji pokrivaju glavne prioritete EU, a gospodarenje otpadom pokriveno je unutar Kohezijske politike u cilju 2. – Zelenija i otpornija Europa kojem će pripasti minimalno 30% sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Kohezijska politika usmjerena je razvoju slabije razvijenih krajeva zemlje kako bi se potaknula dugoročna kohezija na socijalnoj, gospodarskoj i teritorijalnoj razini svih članica EU.
Operativni program konkurentnost i kohezija, jedan od tri operativna programa novog VFO-a, u sebi sadrži šest prioriteta:
- Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
- Jačanje digitalne povezivosti
- Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
- Razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo
- Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti
- Jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja
U prioritetu 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa ukupno je alocirano 12 milijardi kuna pri čemu je jedna od komponenti i Izgradnja i opremanje postrojenja za obradu recikliranog otpada.
Prema Izvješću o komunalnom otpadu za 2020. godinu u Republici Hrvatskoj je 2020. ukupno nastalo 1.692.966 tona komunalnog otpada, što predstavlja smanjenje od 6,5% u odnosu na ukupnu količinu iz 2019. Do smanjenja proizvodnje otpada došlo je radi više čimbenika – u pandemijskoj krizi, uslužni sektor poslovao je sa smanjenim obujmom, a također su se paralelno s time pojačale obrazovno-informativne aktivnosti usmjerene na širenje svijesti među građanima po pitanju stvaranja količine otpada. U izvješću je naveden i porast odvojenog sakupljanja komunalnog otpada za 4% u odnosu na prethodnu godinu tj. on sada iznosi 41%.
Usprkos ovim smanjenjima, za potpuni i održiv prelazak na kružno gospodarstvo, bit će potrebna značajnija proračunska izdvajanja, a očekuje se da će dio tih sredstava biti pokriveno Višegodišnjim financijskim okvirom.
Iz prethodnog proračunskog razdoblja bilo je planirano izgraditi devet centara za gospodarenje otpadom, a sredstva se mogu utrošiti do kraja 2023. godine. S obzirom da je Hrvatska u prethodnom proračunskom razdoblju iskoristila tek 54% ugovorenih sredstava, za očekivati je da ćemo u ovom programskom ciklusu u značajnijoj mjeri realizirati prilike koje nam pružaju fondovi EU.
Objavljeno: 22. studenog 2021.
Fotografija: Unsplash
