11. listopada 2021.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) usklađen je s nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima te europskim prioritetima usmjerenim na digitalnu i zelenu tranziciju, koji se zasnivaju na modernizaciji gospodarstva i društva na temelju većeg ulaganja u inovacije i nove tehnologije.
Iz tog je razloga u komponentu Gospodarstvo, koja je ocijenjena kao najvažnija, usmjereno čak 54% svih sredstava, odnosno više od 26 milijardi kuna. Jedna od potkomponenti je i 1.3. Vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom, za koje je predviđeno 13,4% sredstava iz komponente Gospodarstvo.
Hrvatska trenutno zaostaje u postizanju ciljeva EU-a koji se odnose na smanjenje otpada te sporo napreduje u prelasku na kružno gospodarstvo. Stopa recikliranja otpada iz kućanstava u Hrvatskoj je 2019. iznosila 30%, što je znatno niže od prosjeka EU-a koji iznosi 46%, dok je više od 59% otpada odloženo na odlagalištima, u usporedbi s prosječnom stopom u EU-u od 25%.
C1.3. Unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom
Programom Vlade jačanje kružnog gospodarstva definirano je kao jedan od ciljeva gospodarenja otpadom te je, u skladu s tim ciljem, određeno kontinuirano sufinanciranje infrastrukture, kako za obradu ostalog dijela otpada, tako i ostalih postrojenja koja će omogućiti postizanje visoko postavljenih ciljeva razvrstavanja, uporabe i ponovnog korištenja otpada.
- 3. R2 Provedba projekata za održivo gospodarenje otpadom
Povećanje učinkovitosti odvojenog skupljanje otpada koji se može reciklirati, uključujući biootpad, uvođenje gospodarskih poticaja za građane i JLS te dodatna ulaganja u projekte koji zauzimaju više mjesto u hijerarhiji gospodarenja otpadom ključne su reforme u uspostavi učinkovitog sustava gospodarenja otpadom i ostvarenja EU ciljeva.
S obzirom na to da su dosadašnja ulaganja, osim na infrastrukturu za odvojeno prikupljanje, bila usmjerena i na obradu preostalog otpada radi ispunjenja obveza i ciljeva iz Ugovora o pristupanju EU vezano uz smanjenje količina biorazgradivog komunalnog otpada koji završi na odlagalištu, financijska sredstva iz OPKK nisu dostatna za provedbu svih mjera planiranih Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022.
Napredak u provedbi projekata izgradnje infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom je ograničen te su potrebna daljnja učinkovita i ciljanja ulaganja u infrastrukturu za sprječavanje nastanka te odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada s ciljem smanjenja odlaganja otpada na odlagališta. Provedbom ove mjere želi se, tako, ostvariti prelazak na kružno gospodarstvo i ostvarenje europskih ciljeva u smanjenju odlaganja, odnosno povećanju recikliranja otpada. Naglasak je na potpunom izbjegavanju otpada i njegovoj preobrazbi u visokokvalitetne sekundarne resurse kojima pogoduje dobro funkcioniranje tržišta sekundarnih sirovina. Provedba uspostave održivog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom temelji se na novom zakonodavnom okviru, odnosno novom Zakonu o gospodarenju otpadom, kojim su definirani ambiciozni ciljevi kojim će se implementirati smjernice i planovi koji doprinose ostvarenju ciljeva Europskog zelenog plana.
Prioritet u sektoru gospodarenja otpadom tako je smanjenje i ponovna uporaba materijala, a naglasak je na osmišljavanju rješenja bez otpada, zadržavanje proizvoda i materijala u upotrebi čime će se omogućiti obnavljanje prirodnih sustava.
Zakonom su predviđene mjere koje će pokrenuti reforme u smjeru kružnog gospodarstva, a prvenstveno su usmjerene na smanjenje količina otpada, ponovnu uporabu i recikliranje otpada. Aktivnosti koje će se poticati su:
- sprečavanje nastanka otpada,
- primjena reda prvenstva gospodarenja otpadom,
- recikliranje, uključujući kompostiranje i anaerobnu digestiju biootpada na način kojim se ostvaruje visoka razina zaštite okoliša te produkt takve obrade udovoljava visokim standardima kvalitete i
- kompostiranje u kućanstvu.
Osim toga, predviđeni su i ekonomski instrumenti, odnosno naknade za različite dionike u sustavu gospodarenja otpadom:
- poticajna naknada je naknada kojom se potiče JLS da provede mjere kojima se smanjuje udio miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave te je ista namijenjena upravo smanjenju komunalnog otpada koji je potrebno obraditi i zbrinuti;
- naknada za odlaganje otpada je naknada kojom se potiče smanjenje količina otpada koja se odlaže na odlagalište, a sve kako bi se do 2035. manje od 10% komunalnog otpada odložilo.
Zakonom se, također, širi i poboljšava sustav proširene odgovornosti proizvođača otpada te se naknadom za gospodarenje otpadom osiguravaju usluge gospodarenja radi dostizanja propisanih ciljeva za posebne kategorije otpada.
- 3. R2-I1 Program smanjenja odlaganja otpada
Cilj EU je do 2025. najmanje 55% mase komunalnog otpada oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te do 2035. smanjiti količinu otpada koji se odlaže na odlagališta na 10%. Stopa odlaganja komunalnog otpada u Hrvatskoj je 2019. iznosila 53% te predstavlja jednu od najviših u EU-u. Stoga je cilj RH učinkovitije odvojeno prikupljati komunalni otpad s ciljem smanjenja nastanka otpada koje je potrebno konačno zbrinuti na odlagalištu.
Program smanjenja odlaganja obuhvaća mjere i infrastrukturu potrebnu za smanjenje odlaganja otpada na odlagališta, što uključuje uspostavu centara za ponovnu uporabu, izgradnju postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, izgradnju postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta i reciklažnih dvorišta za građevinski otpad te nabavu opreme za odvojeno prikupljanje korisnih frakcija komunalnog otpada. Navedeno su nužne pretpostavke za učinkovitije odvojeno prikupljanje komunalnog otpada s ciljem smanjenja nastanka otpada koje je potrebno konačno zbrinuti. Sve ovo su preduvjeti kako bi se Hrvatska mogla ravnopravno uključiti u europske planove uspostave visoko funkcionalnog unutarnjeg tržišta sirovina.
C1.5. Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom
- 5. R4 Unaprjeđenje sustava doniranja hrane
Projekt unaprjeđenja sustava doniranja hrane doprinosi zelenoj tranziciji zbog komponente sprječavanja otpada od hrane, kao i digitalnoj tranziciji zbog digitalizacije sustava doniranja hrane. Projekt predstavlja izravnu provedbu Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019.-2022.
Procjenjuje se, naime, da u Hrvatskoj godišnje nastaje oko 400.000 tona otpada od hrane, a s druge strane oko 23% stanovništva živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Sprječavanje nastajanja otpada od hrane prepoznato je na razini EU kao prioritetno u kontekstu kružnog gospodarstva, čime se ujedno treba doprinijeti ostvarenju Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030.
Planira se unaprijediti sustav doniranja hrane kao važne sastavnice kružnog gospodarstva u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kojom se istovremeno doprinosi smanjenju otpada od hrane s jedne strane te povećanju prehrambene sigurnosti siromašnijih skupina stanovništva s druge strane. Mjera će unaprijediti sustav doniranja hrane u Hrvatskoj kroz osnivanje banke hrane, jačanje infrastrukturnih kapaciteta posrednika u lancu doniranja hrane, pokretanje internet platforme za sprječavanje nastajanja otpada od hrane nadogradnju IT sustava za doniranje hrane, sklapanje dobrovoljnih sporazuma za sprječavanje otpada od hrane te provedbu informativno-edukativne kampanje na temu sprječavanja otpada od hrane i doniranja hrane.
Objavljeno: 11. listopada 2021.
Fotografija: unsplash.com
