5. srpnja 2021.
Prihvatljivost lokacije za izgradnju centra za gospodarenje otpadom (CGO, Centar) s aspekta zaštite okoliša određuje istovremeno, međusobno se nadopunjavajući, više kriterija koji su utvrđeni posebnim propisima. U ovom dijelu će biti prikazano na koji će se način udovoljiti zahtjevima iz točaka 1.- 3. Članka 6. Općih uvjeta gospodarenja otpadom Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 81/20):
|
_____________________________________________________________________________________________ Opći uvjeti gospodarenja otpadom Članak 6. (1) Opći uvjeti kojima mora udovoljiti lokacija gospodarenja otpadom i građevina ili dio građevine u kojoj se obavlja postupak gospodarenja otpadom (u daljnjem tekstu: građevina) su: 1. da je onemogućeno istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom na tlo, u vode, podzemne vode i more 2. da je onemogućeno raznošenje otpada u okoliš, odnosno da je onemogućeno njegovo razlijevanje i ispuštanje u okoliš 3. da građevina ima podnu površinu otpornu na djelovanje otpada 4. da je neovlaštenim osobama onemogućen pristup otpadu 5. da su na vidljivom i pristupačnom mjestu obavljanja tehnološkog procesa postavljene upute za rad 6. da je mjesto obavljanja tehnološkog procesa opremljeno rasvjetom 7. da je lokacija gospodarenja otpadom označena sukladno članku 29. ovoga Pravilnika 8. da je do lokacije gospodarenja otpadom omogućen nesmetan pristup vozilu i 9. da je lokacija gospodarenja otpadom opremljena s opremom i sredstvima za čišćenje rasutog i razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima otpada. (…)“ _____________________________________________________________________________________________ |
Napomena: u građevine ili dijelove građevine u kojoj se obavlja postupak gospodarenja otpadom ubrajaju se: reciklažna dvorišta, sortirnice otpada, kompostane, bioplinska postrojenja, centri za gospodarenje otpadom, reciklažni centri, odnosno sve građevine (ili dio građevine) u kojima se obavlja postupak oporabe, zbrinjavanja ili druge obrade otpada. Dakle, kada se pojedina građevina gradi na zasebnoj lokaciji, ona mora udovoljavati svim navedenim uvjetima. Tekst koji slijedi opisuje primjer centra za gospodarenje otpadom u okviru kojega se nalazi najveći broj spomenutih građevina, a koji se projektira i gradi kao cjelina na način da udovoljava svim navedenim uvjetima.
U Centru za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji planirane su sljedeće građevine u kojima će se obavljati postupak gospodarenja otpadom:
- Reciklažno dvorište za komunalni otpad
- Sortirnica (postrojenje za mehaničku obradu) miješanog komunalnog otpada
- Kompostana (postrojenje za biološku obradu biorazgradivog otpada)
- Odlagalište neopasnog otpada s postrojenjem za obradu odlagališnog plina
- Odlagalište inertnog otpada
- Reciklažno dvorište za građevinski otpad te
- uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (interni UPOV).
U grafičkom prikazu koji slijedi je dan prikaz planiranih zona u Centru prema njihovim funkcijama i s rasporedom objekata unutar zona.
Slika 1. Okviran prikaz zona i objekata u Centru[1]
- Odvojeno sakupljanje i odvodnja svih vrsta otpadnih voda
U Centru će nastajati više vrsta otpadnih voda. Odvojeno sakupljanje i odvodnja svih vrsta otpadnih voda razdjelnim sustavom omogućit će se izgradnjom vodonepropusnih površina u svim građevinama unutar Centra[2],[3] i razdjelnog sustava odvodnje i time kontrolirano postupanje s istima, a u skladu s njihovom čistoćom i to je opisano u nastavku.
U Centru se očekuje nastajanje triju osnovnih vrsta otpadnih voda, koje se i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu međusobno bitno razlikuju, a to su:
- oborinske vode
- tehnološke i procjedne otpadne vode
- sanitarne otpadne vode.
Oborinske vode
Na području Centra očekuje se nastanak sljedećih vrsta oborinskih voda:
- čiste krovne oborinske vode
- čiste oborinske vode iz obodnih kanala odlagališta
- onečišćene oborinske (kolničke) vode s internih prometnica
- onečišćene oborinske vode s radnih površina i voda od pranja vozila.
Čista krovna oborinska voda će se sakupljati u zasebnom spremniku s krovova: postrojenja za biološku obradu Faza I i natkrivenog prostora za dozrijevanje Faza II u Zoni IV; postrojenja za mehaničku obradu i skladišta materijala za reciklažu u Zoni III te upravne i servisne zgrade u Zoni II. Čiste krovne oborinske vode će se dijelom koristiti za potrebe Centra, a dijelom će se direktno ispuštati u tlo putem infiltracijskih jaraka smještenih na lokacijama unutar obuhvata Centra.
Čiste oborinske vode nastajat će na području odlagališta neopasnog i inertnog otpada (Zona VI na Slici 1.). Oborinske vode površinski otječu gornjom plohom zatvorenog tijela odlagališta prekrivenog brtvenim pokrovom prema njegovom obodu i ta se čista voda slijeva u obodne kanale, a njima do ispusta u infiltracijske jarke.
Sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19), površine ispunjenih dijelova tijela odlagališta neopasnog otpada treba prekrivati i osiguravati potrebno brtvljenje s ugrađenim sustavom površinske odvodnje oborinskih voda i sustavom otplinjavanja. Oko tijela odlagališta moraju se osigurati privremeni obodni kanali i trajni obodni kanal, u skladu s fazom izgradnje odlagališta. Trajni obodni kanal će ostati u funkciji i nakon konačnog zatvaranja odlagališta. Kakvoća prikupljene oborinske vode će se redovito kontrolirati u kontrolnom oknu prije ispusta u infiltracijske jarke te, ako će zadovoljavati propisane vrijednosti sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20), ona će se ispuštati u okoliš. U suprotnom, voda će se usmjeriti prema internom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV).
Čiste oborinske vode s tijela odlagališta ne smiju doći u kontakt s otpadom odloženim u tijelu odlagališta, a oborinske vode iz otvorenih dijelova odlagališta koje su bile u kontaktu s otpadom ne smiju se ulijevati u obodni kanal. Oborinske vode koje su bile u kontaktu s otpadom će se tretirati kao procjedne vode (opis dalje u tekstu).
Oborinske (kolničke) vode s površina parkirališta, prometnica i manipulativnih površina (zona za mehaničku obradu, zona za biološku obradu, upravno – servisna zona, ulazno – izlazna zona) koje bi mogle biti onečišćene naftnim derivatima (zauljene) će se sakupljati sustavom oborinske odvodnje i mrežom slivnika te odvoditi u separator ulja i masti. Separator ima funkciju prihvata svih zauljenih voda s pripadajućeg sliva kolnika, pri čemu dolazi do zadržavanja štetnih tekućina te odjeljivanja naftnih derivata i dio čestica težih od vode (funkcija taložnice). Nakon ove obrade, voda će se upuštati infiltracijske jarke gdje će se dodatno pročišćavati te potom ispuštati u tlo. Prije ispusta u infiltracijski jarak, vode će prolazi kroz kontrolno okno u kojem će se vršiti redovita kontrola kakvoće vode. Voda koja će zadovoljavati zahtjeve , Prilog 1. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20) (Prilog 1 i 16),će se ispuštati u okoliš. U suprotnom, voda će se usmjeriti prema internom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV).
Onečišćene oborinske vode s radnih površina na kojima dolazi do kontakta s otpadom u svim zonama (vage, prostor za pranje vozila, radne površine uz postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada, servisnog centra, reciklažnog dvorišta, natkrivenog skladišta proizvoda mehaničke obrade otpada i prihvata odvojeno sakupljenog biootpada, dorade komposta i skladišta gotovog komposta) i voda od pranja vozila usmjerit će se prema internom UPOV-u (Zona V na Slici 1.).
Tehnološke i procjedne vode
Ove vode će nastajati na nekoliko lokacija unutar područja zahvata i to:
- pri postrojenju za mehaničku obradu otpada (sortirnica) (Zona III na Slici 1.),
- u postrojenjima za biološku obradu otpada (Faza I i Faza II, dorada i sazrijevanje komposta) (Zona IV na Slici 1.)
- u biofilterima (Zona III i IV na Slici 1.),
- u uređaju za pranje kotača (Zona II na Slici 1.)
- području odlagališta neopasnog i inertnog otpada (zona VI na Slici 1.)
- u praonici vozila
- na manipulativnim površinama izvan postrojenja i na reciklažnom dvorištu.
Tehnološke vode nastaju tijekom tehnoloških procesa i jedan dio nastalih tehnoloških voda će se recirkulirati na mjestu nastanka nazad u isti proces (npr. u postrojenju za biološku obradu Faza I, u uređaju za pranje podvozja), dok će se s ostatkom postupati kako je navedeno dalje u tekstu. Tehnološke vode s ostalih lokacija će se odvoditi na pročišćavanje u interni UPOV.
Procjedne vode na području odlagališta neopasnog otpada mogu nastajati procjeđivanjem oborinskih voda kroz tijelo odloženog otpada, i to samo na otvorenim dijelovima radnih ploha odlagališta. Naime, tijekom rada će uvijek jedno polje odlagališta neopasnog otpada biti otkriveno, pa procjedne vode mogu nastajati samo na tim površinama. Kako bi se spriječio prodor procjednih voda iz tijela odlagališta u podzemlje, predviđeno je postavljanje temeljnog ili donjeg brtvenog sustava sukladno prethodno spomenutom Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19). U skladu s Pravilnikom, na odlagalištu za neopasni i inertni otpad mora se osigurati odvođenje procjednih voda iz otpada kroz drenažni sloj i njihovo sakupljanje izvan tijela odlagališta. Dio nastalih procjednih voda će se recirkulirati u tijelo odlagališta, dok će se s ostatkom procjednih voda postupati kako je navedeno dalje u tekstu.
Sanitarne otpadne (fekalne) vode
Na lokaciji planiranog zahvata ne postoji priključak na sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Sanitarno-potrošne (fekalne) otpadne vode nastajat će u sanitarnim čvorovima zgrada te će se unutarnjim razvodima kanalizacije (odvodnim cijevima) odvoditi do vanjskog revizijskog okna. Ova okna će biti armiranobetonska s vodonepropusnim premazom (dva sloja) te će služiti za povezivanje unutarnjeg razvoda kanalizacije s vanjskom sanitarnom kanalizacijom. Svi spojevi cijevi i betonskih zidova revizijskih okna bit će izvedeni kao vodonepropusni s montažom dijelova od tvrde plastike (HDPE – skraćeni naziv za polietilen visoke gustoće (High-density polyethylene)). Sanitarne otpadne vode će se gravitacijski odvoditi cjevovodima do spremnika za prihvat sanitarno – otpadnih voda, odnosno do sabirnih jama koje će pravovremeno prazniti ovlaštene pravne osobe.
- Zaštita tla i voda izgradnjom vodonepropusnih podloga
2.1. Temeljni (donji) brtveni sloj odlagališta neopasnog i inertnog otpada
Upravo kako bi se zaštitile podzemne vode od prodora procjednih voda koje nastaju u tijelu odlagališta budućeg Centra potrebno je izgraditi temeljni brtveni sloj na dnu i bočnim stranama odlagališta kako je propisano Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18 i 56/19).
Sukladno zahtjevima prethodno navedenog Pravilnika temeljni brtveni sloj se gradi u slojevima na lokaciji na kojoj prirodne karakteristike, odnosno geološka podloga, ne omogućuju dovoljno dobro prirodno izolacijsko djelovanje kako bi se onemogućio prodor procjednih voda iz odloženog otpada u okolni prostor. Laički rečeno, temeljni brtveni sustav izolira otpad, odnosno procjedne vode nastale u kontaktu s otpadom u tijelu odlagališta onečišćene različitim organskim i anorganskim tvarima od sastavnica okoliša (tlo, podzemne vode).
Postavljanje temeljnog brtvenog sustava na dno i uzduž bočnih strana tijela odlagališta mora se izvesti na način da se osigura stabilnost tijela odlagališta te izvedba drenažnog sloja koji služi za sakupljanje procjednih voda i njihovo odvođenje izvan tijela odlagališta.
Temeljni brtveni sustav odlagališta za neopasni i inertni otpad se gradi u slojevima koji su prikazani na Slici 2., navedeni redoslijedno odozdo prema gore, tj. od temeljne stijene u podlozi odlagališta do donjeg sloja odloženog nekompaktiranog otpada.
Slika 2. Prikaz slojeva temeljnog brtvenog sustava odlagališta CGO-a
2.1.1. Izgradnja temeljnog brtvenog sustava
Uređenje temeljne plohe budućeg odlagališta neopasnog i inertnog otpada izvodi se na način da se u prirodnoj podlozi iskopa minimalno potrebna količina stijenskog materijala, koji se u najvećoj mogućoj mjeri treba ponovno iskoristiti za izgradnju nasipa oko odlagališta ili za uređenje internih prometnica, dok se zemljani materijal iz iskopa može ponovno iskoristiti za izravnavajući sloj. Na dijelu gdje je izvršen iskop, tlo mora biti zbijeno na ≥ 20 MN/m2 i pripremljeno za postavljanje donjeg brtvenog sloja. Osnovno tlo mora biti uređeno i poravnato, a konačna površina mora biti zbijena na najmanje 95 % standardnog Proctor-a pri čemu površine moraju glatke i bez kamenja većeg promjera od 50 mm.
Na ovaj izravnavajući sloj, ugrađuje se glineni brtveni sloj u odgovarajućim smjerovima i nagibima. Glineni brtveni sloj se ugrađuje poglavito zbog svojstvene niske vodopropusnosti kako bi se dobila kontinuirana brtvena barijera zadovoljavajuće čvrstoće (zbijenosti) kontinuirano preko cijele površine te dodatna zaštita od mogućeg procurivanja procjednih tekućina. Kvaliteta glinenoga materijala mora biti provjerena i dokazana sukladno propisanim normama i zadanim uvjetima u projektu.
Kako bi se u potpunosti osigurala zaštita, direktno na glineni sloj će biti ugrađen automatski sustav za dojavu procurenja, koji ima funkciju kontrole mogućeg oštećenja temeljnog brtvenog sustava. Ovaj kontrolni sustav detektira oštećenja geomembrane nastala tijekom ugradnje i kasnije tijekom korištenja odlagališta. Sustav za kontrolu integriteta geomembrane treba omogućavati lociranje oštećenja geomembrane promjera većeg od 1 mm s preciznošću od 0,3 m.
Sljedeći sloj čini geosintetska glinena barijera, bentonitni tepih (GCL – Geosynthetic Clay Liners). Ova tvornički proizvedena hidraulička barijera sastoji se od granulirane prirodne natrijeve bentonitne gline (sastojak jako-bujajuće gline u GCL-u koji prvenstveno sadrži mineral montmorilonit) umetnute između dva geotekstila koja ju podržavaju i okružuju, a koji su spojeni tkanjem ili šivanjem. Osnovna svojstva i funkcije koje mora ispunjavati geosintetska glinena barijera su sprečavanje procjeđivanja oborinske vode koja se procjeđuje kroz otpad, osiguranje unutarnje posmične čvrstoće i kontaktne posmične čvrstoće s prirodnim i umjetnim materijalima. Geosintetska barijera mora karakteristikama zadovoljiti sve propisane zahtjeve sukladno prihvaćenim normama.
Na bentonitni „tepih“ (GCL) se postavja geomembrana (HDPE folija). HDPE membrana je polietilenska folija visoke gustoće koja je izuzetno kemijski otporna na organske i anorganske tvari, otapala itd. Ova folija mora biti minimalno 2,5 mm debljine te obostrano hrapava. Ova folija također mora zadovoljiti propisane zahtjeve (debljina, vlačno naprezanje, izduženje pri kidanju, otpornost na kidanje, otpor na prijeboj, vlačna čvrstoća po šavu, nepropusnost šavova, svojstva trenja, promjene dimenzija tijekom zagrijavanja), a prilikom projektiranja i izvođenja radova potrebno je iste izvoditi s velikom pažnjom (npr. samo u suhim vremenskim uvjetima) te uz redovite kontrole materijala te kontrole podloge folije.
Automatski sustav za dojavu procurenja ugrađen na postavljenu glinu, a ispod bentonitnog tepiha i geomembrane, detektira možebitna oštećenja geomembrane nastala tijekom ugradnje ili tvornički i omogućava njihov popravak tijekom gradnje, a prije puštanja u rad odlagališta.
Drenažni sustav je sustav za sakupljanje i odvodnju (drenažu) procjednih voda iz odlagališta otpada. Drenažni sustav se izvodi mrežom međusobno povezanih cjevovoda položenih na donji brtveni sloj kojega čine (odozdo prema gore) zaštitni sloj geotekstila gustoće najmanje 1.200 g/m2, sloj drenažnog granulata 16/32 mm debljine 50 cm s odvodnim cijevima za procjedne vode i geomreža.
Geotekstil se ugrađuje izravno na geomembranu. U temeljnom brtvenom sustavu, primarna funkcija geotekstila jest zaštita geomembrane od oštećenja koja mogu izazvati krupnije frakcije iz drenažnog sloja. Geotekstil je materijal proizveden od sintetičkih vlakana poput polimernih vlakana (polietilena (PE) ili polipropilen (PP)). Geotekstil treba imati gustoću minimalno 1.200 g/m2 te zadovoljavati propisane zahtjeve za debljinu, masu, vlačnu čvrstoću, izduženje pri kidanju i CBR otpor, a specifikacije geotekstila trebaju biti potvrđene od strane neovisnih laboratorija. Na postavljeni geotekstil direktno se polažu drenažne cijevi za koje se izrađuju od polietilena visoke gustoće (HDPE) i otporne su na statičko, termičko i kemijsko opterećenje, a preko njih se polaže drenažni granulat 16/32 mm u debljini od 50 cm. Preko granulata se postavlja geomreža kao sloj koji odvaja drenažni sustav od otpada.
Sustav za sakupljanje i odvodnju procjedne vode bit će izveden u svakoj kazeti, mrežom međusobno povezanih cjevovoda koji će biti položeni na donji brtveni sustav. Odvodne cijevi se probojem kroz brtvene slojeve i obodni nasip spajaju na odgovarajuća nepropusna HDPE ili armiranobetonska okna za prikupljanje procjednih voda izvan odlagališta na najnižoj točki.
2.1.2. Postupanje sa sakupljenom procjednom vodom iz odlagališta i kondenzatom
Procjedna voda sakupljena drenažnim sustavom odvodi se do ugrađenih armiranobetonskih ili HDPE[4] okna za procjedne vode. Predviđeno je da se procjedne vode električnim crpkama s automatiziranim radom kontinuirano izvlače iz sabirnih okana (zdenaca) te se pomoću crpki dio vode recirkulira u odlagalište, a višak pomoću crpki odvodi ili gravitacijski ispušta u spremnik za prihvat otpadnih voda radi pročišćavanja u internom UPOV-u (zona V na Slici 1.).
Budući da će se na odlagalištu izvesti sustav za otplinjavanje, tijekom eksploatacije odlagališnog plina će dolaziti do nastanka kondezata. Kondenzat koji će se odvajati od odlagališnog plina, odvojeno sakupljati i isto tako odvoditi do spremnika za prihvat otpadnih voda u sustavu UPOV-a.
2.1.3. Izgrađeno odlagalište u radu
Na Slici 3. je prikazano izgrađeno odlagalište u radu u skladu s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18 i 56/19).
Slika 3. Shematski prikaz odlagališta neopasnog otpada u radu
2.2. Ostale građevine
Podne plohe građevina svih postrojenja izvest će se od nezapaljivog građevnog materijala – armiranog betona testiranog na vodonepropusnost (minimalno VDP 2 ili jednakovrijedno) sa zaštitnim kvarcnim posipom. U svim prostorima građevina u kojima će biti moguće nastajanje, zadržavanje ili cijeđenje onečišćenih voda (u postrojenju za mehaničku obradu (sortirnici), u postrojenju za biološku obradu, u svim odvodnim kanalima), na nosivu armirano-betonsku ploču podne građevne konstrukcije te na obloge odvodnih kanala, ugradit će se zaštitna vodonepropusna HDPE folija, na koju će se zatim postaviti zaštitni betonski sloj. Stoga će se podna ploha u svim područjima građevine, u kojima je moguća pojava ili zadržavanje procjedne vode, minimalno sastojati od nekoliko gradivnih slojeva:
- zaštitni betonski sloj
- zaštitna vodonepropusna HDPE folija
- nosiva armirano-betonska ploča
- temeljno nosivo tlo u podlozi građevine.
Podloga u hali treba onemogućiti klizanje, treba biti otporna na udarce i mraz te biti odgovarajuće nosivosti za vozila i strojeve predviđene za rad u građevini.
Kolnička konstrukcija (asfaltirane površine)
Sastav kolničke konstrukcije svih manipulativnih površina (prometnice, prostor benzinske stanice, prostori s uređajima za pranje kotača i vozila, reciklažno dvorište) planiraju se na sljedeći način:
Slika 4. Prikaz presjeka kolnika
3. Pročišćavanje otpadnih voda u internom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda
Višak procjednih voda iz tehnoloških procesa i višak procjednih voda iz odlagališta koji se neće recirkulirati u procese, kao i otpadna voda od pranja vozila, otpadna voda iz sustava za vodeno i biološko pročišćavanje zraka, vode s manipulativnih površina izvan postrojenja i s reciklažnog dvorišta te kondenzat iz sustava otplinjavanja odlagališta zasebnim drenažnim sustavom će se odvoditi do internog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV).
Sustav za pročišćavanje otpadnih voda će se sastojati od spremnika za prihvat otpadnih voda, egalizacijskog bazena, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i spremnika efluenta. U UPOV-u će se ove otpadne vode pročistiti do zahtijevane kvalitete sukladno Tablici 1. Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari, Prilogu 16. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20) (Prilog 1 i 16). Po zadovoljenju propisanih graničnih emisija, pročišćena otpadna voda, tj. efluent i mulj će se ispustiti u vodonepropusne sabirne jame koje će prazniti ovlašteni pravni subjekt i odvoziti na obradu izvan Centra.
Otpadne vode iz uređaja za pranje podvozja će se pročišćavati na separatoru lakih tekućina prije ispuštanja u vodonepropusnu sabirnu jamu, po potrebi recirkulirati za pranje podvozja, a višak će prazniti ovlašteni pravni subjekt.
Zaključno
Otpadne vode će, neminovno, nastajati u Centru, ali sa svim otpadnim vodama i drugim otpadnim tekućinama sakupljenim na vodonepropusnim površinama će se postupati na način propisan zakonom i uz kontrolu nadležnih institucija:
- izvedbom temeljnog brtvenog sustava odlagališta s drenažnim slojem kojim se omogućava sakupljanje procjednih voda i njihovo izvođenje izvan tijela odlagališta, izvedbom vodonepropusnih površina u postrojenjima, na manipulativnim, prometnim i ostalim površinama, osigurat će se zaštita podzemnih voda i tla od negativnih utjecaja proizašlih iz obrade i odlaganja otpada. Iako, količina i sastav procjedne vode nastale u odlagalištu obrađenog neopasnog otpada otpada i neobrađenog otpada koji se danas odlaže na odlagališta se bitno razlikuju;
- ugradnjom kontrolnih i sustava dojave izvanrednih situacija u postrojenjima također će se spriječiti mogućnost nekontroliranog curenja otpadnih voda u tlo i podzemne vode[5];
- postavljanjem automatskog sustava za dojavu procurenja koji se ugrađuje direktno na glinu i koji detektira oštećenja geomembrane, koja mogu potencijalno nastati tijekom ugradnje i kasnije tijekom korištenja odlagališta, dodatno omogućava aktualnu kontrolu mogućeg oštećenja temeljnog brtvenog sustava i intervenciju radi otklanjanja oštećenja, kako bi se u potpunosti osiguralo pravovremena zaštita tla i voda;
- u sklopu projekta će se također izraditi Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja kako bi se moglo što prije pristupiti sanaciji potencijalnih onečišćenja čime će se svi potencijalni negativni utjecaji pravovremeno umanjiti.
Nepostojanje spoja na kanalizaciju i nepostojanje mogućnosti ispuštanja otpadnih voda u podzemlje nalažu odvojeno sakupljanje i odvodnju svih otpadnih voda s vodonepropusnih površina te pročišćavanje sakupljene otpadne vode u internom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda i uklanjanje produkata pročišćavanja predajom ovlaštenim osobama na zbrinjavanje izvan Centra.
Jednako tako obvezna je i predaja ovlaštenim osobama otpadnih voda iz uređaja za pranje kotača i sanitarnih otpadnih (fekalnih) voda. Dakle, postupanje u skladu s propisima omogućava kontinuirano uklanjanje iz Centra svih nastalih otpadnih voda, muljeva, ulja i masti koji nastaju tijekom njegovog rada. Postupanjem u skladu zakonskim propisima, onemogućuje se ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda tako da niti nema mogućnosti stvaranja kontakta nepročišćenih voda s podzemnom vodom te samim time niti nema mogućnosti pronosa onečišćujućih tvari do izvorišta pitke vode.
Iz svih navedenih razloga, mogućnost nekontroliranog curenja odnosno akcidentnih situacija, tj. pojave rizika od onečišćenja vodonosnika je smanjena na minimum te Centar, neće ugrožavati podzemne vode, a time i zdravlje ljudi u Dalmaciji, više nego što ih ugrožava svakodnevni život na kršu, koji se i danas odvija u uvjetima bez sustava javne odvodnje i organiziranog sustava gospodarenja otpadom i stvaranje divljih odlagališta otpada na površini ili u špiljama.
###
[1] Idejni projekt Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji – Revizija kolovoz 2017. (Geoprojekt d.d.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2020/07/CGO%20SDZ%20FINALNO%20Idejni-Revizija%20kolovoz%202017.rar
[2] Idejni projekt Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji – Revizija kolovoz 2017. (Geoprojekt d.d.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/2020/07/CGO%20SDZ%20FINALNO%20Idejni-Revizija%20kolovoz%202017.rar
[3] Elaborat zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja izmjene zahvata Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji na okoliš (EZO) (Hudec plan d.o.o., 2017.) https://rcco.hr/wp-content/uploads/dokumenti/elaborat-zastite-okolisa-za-postupak-ocjene-o-potrebi-procjene-utjecaja-izmjene-zahtvata-centra-za-gospodarenje-otpadom-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji-na-okolis-2017.pdf
[5] Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike o provedenom postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja izmjene izgradnje Centra za gospodarenje otpadom na lokaciji u Kladnjicama u Općini Lećevica na okoliš (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2017.)
Objavljeno: 5. srpnja 2021.
