17. veljače 2016.
Izjava ministra zaštite okoliša i prirode Slavena Dobrovića o ekonomski lošem i štetnom konceptu gospodarenja otpadom koji se provodi izgradnjom skupih i nepotrebnih županijskih ili regionalnih centara, u javnosti je odmah protumačena kao stavljanje znaka zabrane na planirane centre, među kojima je i onaj u Lećevici. Zabrane, međutim, neće biti, iščitava se iz odgovora dobivenog iz Ministarstva (u potpisu Samostalna služba za odnose s javnošću) na naš konkretni upit o sudbini Lećevice. Najavljuje se njihovo redefiniranje odnosno prilagodba.
U odgovoru iz Ministarstva podsjećaju na novi prijedlog “Paketa o otpadu”, kao dijela paketa o kružnom gospodarstvu, kojim su postavljeni novi ciljevi u pogledu odvojenog prikupljanja otpada. Naglasci su na sprječavanju nastanka otpada, odvojenom prikupljanju te recikliranju kao postupcima koji imaju bitne ekološke i ekonomske prednosti.
“Postupcima mehaničko-biološke (MBO) i energetske obrade otpada ciljevi kružnoga gospodarstva se ne mogu ostvariti. Naime, u centrima za gospodarenje otpadom (CGO) izvlači se do pet posto materijala za recikliranje, a oko 35 posto završi kao gorivo iz otpada. S obzirom na to da takav koncept nije u skladu sa zahtjevima kružnoga gospodarstva bit će ga potrebno redefinirati. To znači da će se analizirati svi projekti CGO-a koji se trenutačno pripremaju te će se prilagoditi sukladno smjernicama Europske komisije o kružnom gospodarstvu.”
Iz Ministarstva pojašnjavaju kako “to znači da će se kapaciteti obrade miješanog komunalnog otpada za pojedine centre smanjiti s ciljem povećanja stupnja reciklaže kako bi se ostvarili zadani ciljevi. Konkretnije brojke i dodatni sadržaji znat će se po rezultatima analize projekata koji su u pripremi”.
Analiza, a onda i redefiniranje, traže naravno određeno vrijeme pa je teško povjerovati da se ono neće odraziti na zadani rok izgradnje centara. Centri bi, i Lećevica dakako, trebali biti u funkciji do kraja 2018. godine. Taj rok je Hrvatska uspjela dobiti prilikom pregovora o pridruživanju Europskoj uniji jasno dajući do znanja da ne može ispoštovati onaj do 2013. godine. Ovoga trenutka samo su dva od 13 planiranih centara završena, ostali su u različitim pripremnim fazama. U slučaju da centri, uključujući Lećevicu, ne budu otvoreni u roku, slijede nam penali od EU-a.
– Lećevica će u ovoj godini imati svu potrebnu dokumentaciju za ugovaranje radova za Centar i šest pretovarnih stanica (Split, Zagvozd, Sinj, Hvar, Brač, Vis) – kazao nam je Tomislav Šuta, čelnik tvrtke Regionalni centar čistog okoliša, osnovane upravo za realizaciju projekta Lećevica.
“Ne bojimo se rokova koje je ispred Hrvatske postavila Europska unija. Krenut ćemo s provedbom akcijskih planova u kojima će fokus biti na povećanju stupnja recikliranja, što se trebalo početi provoditi još prije dvadesetak godina” poručuju iz Ministarstva.
Za jasniju sliku o kružnom gospodarstvu (i povećanju stupnja recikliranosti) treba podsjetiti na činjenicu da ga Europa planira ravnajući se po zemljama, poput Njemačke, u kojima je sustav gospodarenja otpadom (s centrima s mehaničko-biološkom obradom i spalionicama) uspostavljen i funkcionira već dvadesetak godina. Hrvatska, međutim, još uvijek radi na tom uspostavljanju, izgradnjom centara, među ostalim.
Primijeniti kružno gospodarstvo u našim uvjetima bit će teško. Evo i zašto, u Splitsko-dalmatinskoj županiji primjerice, prema službenim podacima, u kućanstvima se primarno selektira samo 1,1 posto otpada, u trgovinama (ambalaža) oko 22 posto. Na ovom polju zakazali su gradovi i općine jer je to u njihovoj nadležnosti. Sve dok odvajanje otpada na lokalnoj razini bude nedovoljno za postizanje ciljeva određenih važećim zakonom, bit će potrebe za obradom otpada u centru radi nadopune rezultata gospodarenja otpadom.
U Ministarstvu nisu zaboravili na lokalnu upravu i samoupravu s kojom moraju surađivati kako bi ispunili zacrtani plan, još i naglašavaju da “jedino kroz partnerski odnos možemo uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će biti u skladu sa zahtjevima kružnog gospodarstva”.
Taj partnerski odnos valjda će tek uslijediti jer je Ministarstvo novi pristup centrima najavilo, a da svoje “partnere” na terenu o tome uopće nije obavijestilo. Među ostalima ni Tomislava Šutu, ni čelnike Splitsko-dalmatinske županije u čijoj je nadležnosti izgradnja centra u Lećevici.
Stav županije iznio je dožupan Ante Šošić: “Nastavljamo s projektom sukladno dinamici i preuzetim planovima. Nismo dobili službene akte iz Ministarstva o mogućim promjenama, a rok izgradnje je 2018., iza kojeg slijedi preuzimanje odgovornosti ako se ne realizira”, kaže Šošić, naglašavajući da je primarna selekcija već obuhvaćena u projektu Lećevica.
Bruxelles će pokriti 70 posto investicije
Procijenjena ukupna vrijednost projekta, u sklopu kojega će se zbrinjavati otpad s područja Splitsko-dalmatinske županije, u kojoj živi 454.798 stanovnika, iznosi 50 milijuna eura (380 milijuna kuna), s tim da je planirano sufinanciranje iz EU fondova u visini 60-70 posto ukupne vrijednosti projekta. Otvaranje je planirano za kraj 2018. godine.
Centar će zaprimati samo onu količinu otpada koju proizvođač otpada nastanjen u općini ili gradu, ne razvrsta na kućnom pragu – u svome stanu, kući, općini ili gradu. U predviđenom sustavu kapacitet Centra projektiran je za obradu samo 50 posto količine otpada u odnosu na onu koja se danas proizvodi i neobrađena odlaže na odlagalištima, a cijenom je dostupan korisnicima.
Strategija se stvara pet godina
Svoj “opstanak” centri za gospodarenje otpadom mogu zahvaliti i zakonskoj regulativi. Izbaciti ih iz sustava podrazumijeva, naime, donositi novu strategiju gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini, isto tako novi plan gospodarenja otpadom i u konačnici novi zakon. Procedura je to koja traje nekoliko godina, duže od jednoga punog ministarskog mandata.
Zadar: I Centar u Biljanima nije upitan
Ako je suditi prema onome što je na sastanku u Ministarstvu zaštite okoliša ministar Slaven Dobrović odgovorio Dinu Peroviću, direktoru tvrke EKO d.o.o., koja je nositelj gradnje županijskog Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, ni lokacija ni izgradnja centra u Zadarskoj županiji nisu upitni. No, tehničke preinake u projektu bit će potrebne, a kakve točno i kojom dinamikom će se provoditi ostaje stvar dogovora između Ministarstva i tvrtke EKO d.o.o.
– Pri tome će se morati voditi računa o natječajima koji su u tijeku. Mi smo već došli do toga da je prva faza projektiranja i izgradnje završena, otvoren je niz natječaja, a treba imati na umu da interveniranje unutar projekta znači i promjene u raznim studijama pa i u lokacijskoj dozvoli. A to nije posao od par mjeseci. Ali, najvažnije je da je sam pogon fleksibilan i prilagodljiv kružnoj ekonomiji te da su lokacija u Biljanima Donjim i sam Centar za ministra Dobrovića neupitni – kazao nam je Perović.
Ocjena iz Ministarstva čekala se s velikim nestrpljenjem i to nakon alarma iz Europske komisije kako će se novim paketom kružne ekonomije poticati isključivo model odvojenog prikupljanje otpada dok će postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada, kakav je onaj planiran u Biljanima Donjim koji se treba financirati iz EU fondova, 2020. otići u povijest.
A. Vučetić Škrbić
preuzeto: SLOBODNA DALMACIJA, 16.02.2016, PIŠE: Jadranka Matić
