RECIKLIRANJE PAPIRA

DEFINICIJA

Papir se izrađuje od mreže vrlo tankih vlakana koja se nalaze u biljkama, ponajprije u drveću ali koje možemo dobiti i iz slame, bambusa i šećerne trske. Neki od papirnatih proizvoda jesu: uredski papir, maramice, novine, časopisi, knjige, telefonski imenici, proizvodi za pakiranje i kartonske kutije. U prošlosti, papir se proizvodio od starih tkanina, dok se danas proizvodi od drveta. Osnovna sirovina za proizvodnju papira jest drvanjača (za lošije vrste papira) i drvena celuloza (za finije papire). Usitnjena masa se kuha u hermetički zatvorenim posudama uz dodatak raznih kemijskih spojeva i pretvara se u celuloznu kašu te se ispire u prilog odstranjivanja nečistoća. Nakon što se celuloznoj kaši oduzmue višak vode, dobivenoj smjesi se pridodaju važna punila(ljepilo, gips, boje,…), a onda se dobiveni papir pušta u stroj odakle izlazi namotan u bale. Papir predstavlja osnovnu sirovinu u grafičkoj industriji.

Celuloza jest glavni sastojak biljnih vlakana i ćelija te je jako rasprostranjena u prirodi. Pamuk, juta, lan, konoplja, su skoro čista celuloza, a u listopadnim i zimzelenom drveću postotak sadržaja celuloze iznosi do 50%. Celuloza se najčešće koristi u papirnoj i tekstilnoj industriji.

OZNAČAVANJE PAPIRA I OSTALIH PAPIRNATIH PROIZVODA

Više informacija o označavanju papira i ostalog ambalažnog materijala pročitajte na: SIMBOLI I OZNAKE NA AMBALAŽI.

POVIJEST PAPIRA

Vjeruje se da je prvi papir izumio Tai Lum u Kini 105 godina prije nove ere. Tajna izrade papira je stoljećima bila strogo čuvana, a kad je otkrivena, znanje o izradi papira počelo se polako širiti svijetom: preko čitave Azije, sjeverne Afrike, pa preko Arapa u Španjolsku, Italiju, Njemačku…Papir se u početku proizvodio od starih tkanina i krpa strogo propisanim procesom. Postupak je bio dugotrajan i zahtjevan, čak 4-5 tjedana trebalo je krpi da postane papirom. 1719. godine Ferchault de Reaumur predlaže proizvodnju papira od drveta da bi polovicom stoljeća Friedrich Keller tehnički usavršio tu zamisao. 1893. godine amerikanac Tilghmen patentirao je postupak te je s tim činom započela planska proizvodnja papira od drveta kao sirovine. Najznačajniji doprinos ubrzanju postupka izrade papira dao je 1798. godine Nicholas Louis Robert izumom prvog stroja za izradu papira čime je započelo razdoblje izrade papira u traci.

Industrijska proizvodnja papira u Hrvatskoj započela je u Rijeci 1827. godine, kada je mala radionica papira promjenom vlasnika izrasla u tvornicu papira pod nazivom “Cesarsko kraljevska manufaktura papira Smith&Maynier. U tvornici se izrađivao visokolvalitetan papir koji se izvozio u zemlje južne i srednje Europe, Daleki Istok i u Južnu Ameriku.

SKUPLJANJE I RECIKLIRANJE PAPIRA

Recikliranje papira je najstraiji oblik recikliranja, a upoređujući ga s sotalim postupcima recikliranja u Hrvatskoj , sustav odvojenog sakupljanja papira jest najrazvijeniji i najorganiziraniji.

Zašto recikiklirati papir?

• Odvojenim sakupljanjem papira i recikliranjem istog:
• Čuvamo šume
• Ne zagađujemo vodu
• Štedimo energiju i prirodne resurse
• Smanjujemo količinu otpada na odlagalištima i deponijama

USPOREDI I RAZMISLI

Za proizvodnju jedne tone papira potrebno je:

• četri stabla
• 200 000 litara vode
• 4600 kWh energije

Za proizvodnju jedne tone recikliranog papira:

• nije potrebno niti jedno stablo
• 160 litara vode
• 2400 kWH energije

Agencija za zaštitu okoliša (EPA) dokazala je da recikliranje papira dovodi do 35%-postotnog smanjenja zagađenja vode i 74% manjeg zagađenja zraka u odnosu na primarnu proizvodnju papira. Reciklirani papir upotrebljava se u proizvodnji knjiga, uđbenika, časopisa, novina i drugih proizvoda. Otpadni papir se ne može reciklirati beskonačno puta jer vlakna unutar njega pucaju i nije moguće više održavati stabilnu mrežu koja povezuje ta ista vlakna.

“Prije nego li se raspadne, jedan list papira moguće je reciklirati od 4 do 6 puta.”

Papir čini oko 30% otpada u kućanstvima, a najveći dio papira rabi se jednokratno te zatim najčešće završava u smeću. Prvi korak u korištenju starog papira za ponovnu upotrebu jest njegovo prikupljanje, a zatim sortiranje. Veoma je važno da se papir za recikliranje skuplja odvojeno, pošto je za sam postupak recikliranja teško dobiti kvalitetnu sirovinu ako papir nije odvojen od ostalog otpada.

Papir se prikuplja tako da se odlaže u za to predviđene spremnike – kontejnere i/ili kartonske kutije. Pri odlaganju starog papira i kartona u za to predviđene spremnike jako je bitno da se u iste spremnike za papir ne ubacuju druge neodgovarajuće vrste otpada. U plave spremnike za papir odložite novinski i uredski papir, časopise, kataloge, prospekte, bilježnice te papirnatu i kartonsku ambalažu. Tetrapak ambalažu, metalizirani i zauljeni papir nemojte ostavljati u plavim spremnicima jer se ne mogu reciklirati. Sav prikuljeni papir se otprema na prerađivanje i izradu novih proizvoda koji su nam svakodnevno potrebni. Tako reciklirani papir se pretvara u nove proizvode poput novina, knjiga, uredskog papira, toaletnog papira i drugo.

Recikliranje papira

U eurposkim zemljama postoje različiti sustavi prikupljanja starog papira, a kod svih se nastoji da se, ako je to moguće, već prilikom prikupljanja izvši sortiranje. Tako sortirani i izdvojeni papir se balira i šalje na daljnju preradu. Glavni izvori starog papira namjenjenog za preradu jesu veliki dobavljači poput trgovačkih centara kod kojih prednjače kartonski proizvodi, hotelski kompleksi, bolnice, tvornice papira i tiskare unutar kojih se papirnati otpad odmah razvrstava. Kao što je napomenuto, glavna sirovina za reciklirani pair dolazi iz velikih industrijskih postrojenja, ali zbog sve veće potrebe i isvješćivanjem stanivništva, raste i udio papira iz kućanstava koji se prema podacima iz zemalja EU, popeo na 40% u odnosu na industriju (50%).

Porebno je spomenuti i naglasiti da postoje pairi koji se ni u kojem slučaju nesmiju korisiti prilikom recikliranja zbog prevelikog ili preopasnog zagađenja čiji su isti nositelji.

Papiri koji se nesmiju reciklirati jesu: kontaminirani papiri iz ambulanti, domova zdravlja i bolnica, higijenski papiri, papiri koji su bili u neposrednom kontaktu s kemikalijama ili hranom, neke vrste starog papira. Takvi papiri i materijali se ne koriste kao sekundarne sirovine za proizvodnju paira već se smatraju otpadom i zbrinjavaju se najčešće spaljivanjem.

FAZE RECIKLIRANJA PAPIRA

1. Skupljanje otpadnog i starog papira (specijalizirani spremnici i/ili kutije)
2. Ukoliko papir nije moguće izdvojiti u tijeku sakupljanja otpad u kontejnere, onda se on odvaja od ostalog otpada u centrima za sortiranje otpada. Papir se sortira prema kvaliteti i preša u bale.
3. Bale sortiranog papira se odvoze u centar za recikliranje papira.
4. U centru za recikliranje papira najprije se ocjenjuje kvalitet otpadnog papira, radi utvrđivanja cijene istog.
5. Od papira se odvajaju zaostali, krupni komadi otpada poput žice, plastike, metala, tekstila ili drva.
6. Papir se usitnjava (u valjkastoj drobilici), nakon čega se dodaje voda i stvara se pulpa.
7. Čišćenjem i prosijavanjem nastavlja se odvajanje zaostalih sitnih ćestica otpadaod vlakana celuloze, kao što su plastika, gumene trake, ljepilo, lateks i druge nečistoće.
8. Flotacija. Najveći izazov u recikliranju papira predstavlja uklanjanje štetnih primjesa istog, poput polimernih mastila i prevlaka iz razloga jer su npr. toneri koji se koriste u laserskim i ksneografskim kopirnim uređajima toplinski spojeni sa površinom tiskane starne papira. To su najčešće polimeri na bazi najlona koje je teško odvojiti od papirnatih vlakana što je nepovoljno iz razlogašto je uredski papir proizveden od prethodno jako izbjeljene pulpe. U flotaciji se kao kolektori koriste masne kiseline, a uklanjanjem boja sa vlakana papira, sirovina je praktički spremna za daljnji tretman u tvornici papira.
9. Ovisno o potrebi, ponekad je potrebno naknadno pranje vlakana papira kako bi se odstranila punila i prevlake.
10. Pulpa ide na izbjeljivanje i ostale operacije izrade papira koje slijede u tvornici.

RECIKLIRANJE PAPIRA KOD KUĆE

Da li znate da i Vi od starog papira, novina, salveta ili iskorištenog uredskog papira možete napraviti “novi” papir.

Dakako, imajte na umu da taj “novi” papir neće biti ni bijel ni tanak kao kupljeni papir, ali izradit čete jedistveni, poseban i originalan proizvod.

Što je potrebno:

• Stari papir, novine, slavete i sl.
• dva drvena okvira (što su okviri veći to će izrađeni papir biti veći)
• plastična posuda pravokutnog oblika (kadica)
• misker (blender)
• tekući škrob
• filc

Postupak:

Papir je potrebno istrgati na male komadiće i staviti ih u mikser (blender). Blender mora biti do pola napunjen komadićima papira, pola ga napunite toplom vodom i miksajte dok ne dobite gustu masu. Potrebno je napraviti 3 puna miksera takve kaše, a kada ste sve izmiskali, možete u smjesu ubaciti i biljni materijal poput: natrganog lišća, latica cvijeća ili malo boje za hranu.

Plastičnu kadicu napounite do pola vodom, u nju dolijte kašu od papira, lagano sve to pomješate i dodajte još dvije čajne šalice tekućeg škroba u masu kao bi se stvrdnula. Morate izraditi kalup na način da uzmete dva drvena okvira za slike i između njih pričvrstite mrežicu. Vodoravno položite kalup u vodu i pomičite ga lijevo -desno da se ravnomjerno napuni smjesom. Kada ste napunili kalup, vodoravno ga izvadite van i ostavite da se ocjedi. Kada se voda ocjedila, na stol položite ručnik i preko njega stavite komad filca. Papir (smjesu) iz kalupa prevrnite na filc i preko njega stavite još jedan sloj filca te valjkom prelazite preko svega kako biste istisnuli vodu. Odvojite papir od filca i objesite štipaljkama na štrik par sati kako bi se papir osušio. Papir koji dobijete možete upotrijebiti za pisanje, izradu čestitki i koverti, za omotavanje poklona.

RECIKLIRANJE VIŠEKOMPONENTNOG PAPIRA I KARTONA (TETRAPAK)

Tetrapak predstavlja ime za pakiranje za tekućine, odnosno kartonska ambalaža za napitke. Tetrapak se satoji od 75% papira, 20% plastike (polietilen) i 5% aluminija. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje plasira oko 11000 tona višeslojne kartonske ambalaže za napitke.

POVIJEST TETARAPAKA

Dr. Ruben Rausing iz grada Lunda u Švedskoj, želeći stvoriti praktičnu, isplativu ambalažu za mlijeko i vrhnje, prije više od 50 godina izumio je tetrapak – prvo aspetičko kartonsko pakiranje u svijetu. Točnije, prvi tetrapakov stroj isporečen je 1952. godine, a 1961. godine lansiran je Tetrapak.

U državama EU se od ukupne plasirane ambalaže na tržište, reciklira ukupno 30%. Prvo mjesto u recikliranju višeslojne kartonske ambalaže za napitke drži Njemačka sa postotkom recikliranja od 68%.

RECIKLIRANJE VIŠESLOJNE KARTONSKE AMBALAŽE (TETRAPAK)

Proces recikliranja višeslojnog papira ili kartona ne razlikuje se previše od postupka recikliranja papira iz razloga što jednom kada se izdvoje celulozna vlakna, postupak recikliranja je isti kao i koad papira. Prethodno prikupljena amabalaža (tetrapak i slična amabalaža) ubacuje se u pulper (velika mješalica) gdje se dodaje voda.

Uslijed vrtnja kartonska komponenta ambalaže se razdvaja, dok se slojevi polietilena i aluminija odlažu. Tako odvojeni sloj aluminija se koristi kao sirovina u recikliranju aluminija (više na Recikliranje metala), a polietilen-plastični ostaci se uglavnom korite kao energetska sirovina.

ODVOJENO SKUPLJANJE VIŠESLOJNE KARTONSKE AMBALAŽE (TETRAPAK)

Višeslojnu kartonsku ambalažu (tetrapak) smije se odlagati u kontejnere (sprenike) označene plavom bojom, samo ako je na istim posebno naglašeno i označeno da prihvaćaju i višestruku kartonsku ambalažu. Moramo znati da nisu svi plavi kontejneri (spremnici) osposobljeni za prihvat višestruke kartonske ambalaže (tetrapak), već to, na njima mora na biti posebno označeno i naglašeno.

“Višeslojnu kartonsku ambalažu za napitke prije odlaganja treba isprazniti i izravnati kako bi se rješili nepoželjnih mirisa i smanjili volumen odložene kartonske ambalaže.”

ZAKLJUČAK

Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje reciklira oko 200 000 tona papira. Svaki kilogram recikliranog papira znači 4 kg manje stakleničkih plinova u atmosferi, a znana jest činjenica da jedna tona prikupljenog papira spašava 20 stabala. Ono što i ti možeš učiniti jest da započmeš prikupljati stari papir u vlastitom kućanstvu te odložiti ga u za to predviđeni kontejner (plava boja kontejnera).

ZAKONSKA REGULATIVA

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)
Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07)
Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09,156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11).

Za više informacija o zakonskoj regulativi posjetite: ZAKONI I PRAVILNICI.

preuzeto: recikliraj.hr