20. listopada 2014.
Autor: Eko Mreža
U početku su izgledale kao odlična ideja, lagane, praktične, a uz to i ekonomična ambalaža u koju možemo potrpati proizvode koje kupimo, jednom je iskoristimo i potom odbacimo, a da se i ne upitamo kakvu napast donose okolišu. Međutim, zbog svih tih blagodati koje nam “olakšavaju” život, zatrpali smo nepotrebnim smećem za čiju dezintegraciju je potrebno čak 1000 godina, a možda i više.
Naravno, svi su čuli da dezintegracija vrećica traje 1000 godina kao što smo već napomenuli, i ponovno ponavljamo istu dobro poznatu činjenicu po tko zna koji put kao papagaji, a sve u nadi da ćemo doprijeti do pojedinaca koji će se možda malo zamisliti nad svojim ponašanjem spram okoliša, te se napokon ekološki osvijesti te izbaci plastičnu vrećicu iz svakodnevne upotrebe. Procjene govore da se širom svijeta upotrijebi desetak milijardi komada takve ambalaže.
Gotovo ih je nemoguće izbjeći u svakodnevnoj upotrebi jer ih dobivate u prodavaonicama prehrambene robe, pekarnicama, slastičarnama, ljekarnama, trgovinama odjeće i obu i u borbi za svakog kupca one su sve ljepše, veće i sve bolje dizajnirane. Prilikom dolaska na kasu prodavači već drže pripremljene vrećice i velikodušno ih nude koliko god da vam treba, a često i ne treba.
Problem plastičnih vrećica može se riješiti samo pri kupnji, odnosno građani bi trebali birati proizvode zapakirane u materijale koji se mogu reciklirati, a samim time ponovno upotrijebiti.
Prodavači se pak žale da kupci ne donose sobom svoje vrećice nego, naprotiv uzimaju i više vrećica nego im je potrebno. Potrošači naravno nisu svjesni činjenice da uzimanjem svih tih vrećica zapravo štete okolini, ali ako im se naplati vrećica sa logotipom tada su svjesni da su prekršena njihova prava.
Proizvođači često tvrde da je udio plastičnih vrećica u ukupnoj količini otpada zanemariv, no zbog svoje dugovječnosti, nekontroliranog bacanja, nepostojanja reciklaže, postao je prevelika opasnost za okoliš, te smrtna opasnost za životinjski svijet. Gomilanje otpada usko je povezano s problemom iscrpljivanja izvora sirovina i energije.
Plastifikacija okoliša
Prema nekim podacima preko 95% vrećica završi na odlagalištima otpada, ili, nošene vjetrom – negdje u zraku, ili pak uslijed kiša i oluja, završe u moru, potocima i rijekama. Ribama i pticama taj otpad izgleda kao meduze, odnosno hrana.
Njihova mala težina podrazumijeva da ih vjetar vrlo lako raznosi po našem okolišu i stvara velike probleme za njegovo kvalitetno uklanjanje. Tako svakodnevno možemo vidjeti prizore plastičnih vrećica koje vise po drveću te korita rijeka prekrivenih plastikom.
Iako plastika nije biorazgradiva, odbačeni plastični predmeti s vremenom se raspadaju sve do vrlo finih polimernih struktura u obliku vlakana i granula promjera od oko 20 mikrona. Taj mehanički raspad potpomaže abrazivno djelovanje soli, valova i sunčeva svjetlost. Konačni je rezultat: plaže i voda “natopljene” nevidljivom plastikom. Količina plastike u morskoj vodi se povećala u proteklom stoljeću tri puta poprimajući oblik koji se više ne može odstraniti, a što mijenja eko sustave.
Znanstvenici su dokazali da vidljivi dijelovi plastike završe i u želudcima morskih organizama tako da su na jednom eksperimentalnom uzorku od 144 ptice u želucima 82 pronađeni komadići plastike. Brojne svete krave u Indiji uginule su nakon što su progutale vrećice s ostacima hrane, ista sudbina svake godine pogađa i tisuće kornjača. Tu pojavu znanstvenici su nazvali plastifikacija okoliša.
Kako obuzdati potrošnju?
Bez obzira na osnovni nivo ekološke svijesti, svi se slažu oko toga da plastične vrećice predstavljaju problem. Inicijativa da se zabrane plastične vrećice u trgovinama proširila se do te mjere da su neke zemlje poput Irske, Finske, Francuske, Velike Britanije, Tajvana i Kine uvele strogu kontrolu i poseban porez na plastične vrećice kako bi smanjili njihovu upotrebu.
Ministarstvo za zaštitu okoliša Velike Britanije aktualiziralo je pitanje uporabe plastičnih vrećica te je potpisalo sporazum kojim se trgovački lanci poput Tesco-a, Mark&Spencer-a, Sainsburys-a i WalMart-ove, ASDA-e obvezuju da će poticati potrošače na smanjenje potrošnje vrećica. Tako su odlučili da neće više nuditi nove vrećice, preorijentirati će se na upotrebu vrećica koje se mogu reciklirati, te će pozivati da se iste vrećice koriste više puta kako bi se smanjila potrošnja vrećica.
Napravili su proračune da ako se 13 milijuna plastičnih vrećica smanji za 25%, osim što će se smanjiti količina otpada, smanjila bi se i godišnja emisija ugljičnog dioksida za gotovo 60.000 tona, a što bi imalo učinak kao da je iz prometa isključeno 18.000 automobila.
Gradska uprava u San Franciscu naložila je velikim robnim lancima da prestanu pakirati kupljenu robu u čvrste i prozirne plastične vrećice.
Kreator donjeg rublja linije “Triumph” u Tokiju je predstavio novu liniju grudnjaka koji se mogu pretvoriti u platnene vrećice, u sklopu promotivne kampanje čiji je cilj borba protiv pretjeranog korištenja plastičnih vrećica diljem Japana, što predstavlja veliki problem za okoliš. Grudnjaci koji nose ime “Rangers” prema crtanim tv-junacima sa super moćima, čija se pokrivala za glavu po potrebi mogu pretvoriti u platnene vrećice.
Londonska galerija Photographer`s Gallery odlučila se boriti protiv poplave neekološke plastične ambalaže na sofisticiran način postavljanjem izložbe The Plastic bag koja se sastoji od fotografija plastičnih vrećica širom svijeta uz komentar ljudske navike upotrebljavanja i odbacivanja vrećica.
Japanci su izračunali da se godišnje u svijetu iskoristi između 500 milijardi i čak trilijun komada najobičnijih plastičnih vrećica u kojima se iznosi roba iz samoposluga. Samo na Japan otpada gotovo 30 milijardi komada ili čak 300 vrećica po odrasloj osobi.
Treba izračunati – po vlastitom primjeru – kolika je godišnja potrošnja vrećica u Hrvatskoj, pa bi se moglo doći do računice da – po glavi odrasle osobe – i ne zaostajemo previše za Japanom.
Japanci su odlučili drastično smanjiti broj plastičnih vrećica, i to zakonskim odredbama koje bi trebale stupiti na snagu 2007. godine. Prošle godine su u 8400 marketa racionalnim
Korištenjem plastičnih vrećica uštedjeli čak 900 milijuna eura. Akcija ne teče baš uvijek glatko jer se mnogi Japanci, iako poslovično disciplinirani, ne žele odreći vrećica čak i kad se radi o kupnji jedne boce pića ili paketića guma za žvakanje.
Ni upozorenja da su plastične vrećice golema opasnost za život u moru ne daju željene rezultate. Stoga su Japanci odlučili udariti tamo gdje su svi najosjetljiviji – uvode dodatni porez na prodaju vrećica, nastojeći na taj način prisiliti prodavače da vrećice u potpunosti odbace. Tamošnje ministarstvo zaštite okoliša podsjeća kako se, primjerice, u Njemačkoj od 2002. godine, nakon što je uveden porez na plastične vrećice, njihova uporaba smanjila 30 posto.
Slične mjere koriste se i u Irskoj, Južnoj Africi, Bangladešu, Australiji, Tajlandu i Tajvanu.
Što možemo sami učiniti?
MOŽEMO prestati uzimati plastične vrećice iz trgovine.
Pogotovo ako kupujete piće ili nešto sitno što ćete odmah iskoristiti te ako kupujete nešto što možete nositi u ruci ili u torbici – uvijek odbijte uzeti vrećicu. Nemojte zaboraviti reći “ne trebam vrećicu”, a ako vas ne poslušaju ostavite vrećicu na pultu. Prvi put će se možda čuditi, ali nakon i drugih takvih primjedbi možda će trgovci uvesti trajne platnene vrećice i trajnu ambalažu.
MOŽEMO također imati vrećice uz sebe kad idemo u kupovinu. Mnogo kućanstava sakuplja plastične vrećice, iako to ne namjeravaju. Nosite neke od njih sa sobom i koristi ih ponovno umjesto da uzimate nove.
Uvijek ponesite par vrećica sa sobom u torbi, ruksaku ili u autu, jer ukoliko u zadnji tren odlučite nešto kupiti nećete imati potrebe za novim vrećicama.
MOŽEMO koristiti torbe ili košare. Sve do nedavno naše mame ili bake imale su po neku lijepu košaru u ostavi. Dobro su služile a bilo je i romantike u takvoj kupovini!
MOŽEMO koristiti platnene vrećice. Najbolji izbor!
Ekološki ali i financijski najbolji izbor za kupovinu. Najčešće se izrađuju od čvrstog pamučnog platna, a ako inzistiramo na ekološkoj osviještenosti do kraja, platno može biti nebijeljeno, što u konačnici znači nekorištenje vrlo opasnih kemikalija na bazi klora. Osim što su višekratno upotrebljive; osim što su čvrste i nepoderive; osim što ne zauzimaju puno mjesta pa ih uvijek možemo imati uz sebe; osim… ove vrećice zaista mogu dobro izgledati. Nakon uporabe lako ih je oprati i ponovno s njima u kupovinu…
Izvor: Korisni savjeti i mali vodič za smanjivanje i odvajanje otpada, Ekološka udruga Žir, otok Žirje
http://www.ekomreza.org/clanak/zasto-smo-ovisni-o-plasticnim-vrecicama/3744
