Uvod stari

• “Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske” (“NN”, br. 130/05)  i “Planom  gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine” (“NN” br. 85/07, 126/10 i 31/11)  kao krovnim strateško-planskim dokumentima na području gospodarenja otpadom, predviđena je izgradnja županijskih/regionalnih centara za gospodarenje otpadom, koji će predstavljati najvažnije i najzahtjevnije infrastrukturne objekte u okviru uspostave predviđenog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH, kao i sanacija te zatvaranje postojećih djelatnih neusklađenih odlagališta otpada.
• Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini uspostavlja se u svrhu postizanja ciljeva postavljenih u gore spomenutoj nacionalnoj Strategiji te u kontekstu ispunjenja obveza koje proizlaze iz usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije (EU), a naročito s “Direktivom o odlagalištima otpada” (1999/31/EC) i “Okvirnom direktivom o otpadu” (2008/98/EC).
• Sva postojeća odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj moraju ispuniti zahtjevi “Direktive 1999/31/EZ o odlaganju otpada” najkasnije do 31. prosinca 2018. g. To podrazumijeva i obvezu provedbe sanacije i zatvaranja svih djelatnih neusklađenih odlagališta otpada, kao i uspostavu županijskih (regionalnih) centara za gospodarenje otpadom najkasnije do kraja 2018. g.

Prema definiciji iz “Zakona o održivom gospodarenju otpadom” (“NNr br. 94/13), čl. 4., gospodarenje otpadom obuhvaća “djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik”.

• Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva i pretpostavlja racionalan odnos adekvatno informiranog, odnosno educiranog stanovništva i svih društvenih subjekata/dionika  prema otpadu, i to prije svega u smislu spremnosti za djelovanje u cilju stvaranja što manjih količina otpada već na samom mjestu nastanka, a isto tako i maksimalnog iskorištavanja otpada kao sekundarne sirovine te odlaganja što manjih količina otpada. Otpad koji se namjerava odložiti prethodno mora biti obrađen, a tek zatim pohranjen u namjenske građevine prikladnih tehničko-tehnoloških svojstava. Centri za gospodarenje otpadom u županijama ili regijama u kontekstu uvođenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom postaju svojevrsna industrijska postrojenja namijenjena sigurnom čuvanju (skladištenju) i/ili obradi otpada u svrhu njegove ponovne upotrebe te odlaganju ostatnih, neiskoristivih količina otpada, na siguran način za okoliš i zdravlje ljudi.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u razmatranom je smislu višerazinski, hijerarhijski organiziran sustav, u kojemu županijski (ili regionalni) centar za gospodarenje otpadom predstavlja samo vrh planirane hijerarhijsko-organizacijske strukture. U takav će se centar otpad redovito i organizirano dovoziti bilo izravno iz većih ili bližih populacijsko-gospodarskih središta, bilo posredno, preko pretovarnih  stanica za prikupljanje i sortiranje otpada.

• Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji definirano je da sva postojeća odlagališta komunalnog otpada u Hrvatskoj moraju ispuniti (uz određena odstupanja) zahtjeve Direktive 1999/31/EZ o odlaganju otpada, odnosno Republika Hrvatska je preuzela obvezu sve CGO-e sagraditi i sva odlagališta sanirati do 31. prosinca2018.godine.
• Uspostava cjelovitog, ekonomski održivog optimalnog sustava gospodarenja otpadom u SDŽ u skladu je sa Strategijom gospodarenja otpadom, nacionalnim i županijskim Planom gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. – 2015. te nacrtom nacionalnog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2015. -2021.g., a uvažava zahtjeve Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13.), čl. 35, a koji se odnose na odvajanje otpada na mjestu nastanka, a koje za posljedicu imaju smanjenje količine otpada koja preostaje za otpremu u CGO na obradu i odlaganje.
• preduvjet je za ispunjenje ciljeva u gospodarenju otpadom postavljenih Strategijom i preuzetim obvezama Republike Hrvatske u ispunjenju standarda Europske unije (Direktiva o odlagalištima otpada 1999/13 EC,Okvirna Direktiva o otpadu 2008/98/EC) u području gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. Rok za njihovo ispunjenje istječe krajem 2018. godine.

Izgradnja infrastrukture radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom tj. centra za gospodarenje otpadom s pretovarnim stanicama uvrštena je na indikativnu listu projekata koji se predviđaju sufinancirati sredstvima Europske unije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Konkurentnost i kohezija, 2014.- 2020.). Pristup navedenim sredstvima ostvaruje se ispunjavanjem uvjeta pripreme projektne dokumentacije sukladno pravilima Europske unije.

Unutar novog programskog razdoblja 2014.-2020. uspostavljeni su novi nacionalni strateški dokumenti kojima se opisuje način na koji će Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020 uz pomoć sredstava iz proračuna EU te način na koji će osigurati kvalitetno upravljanje i kontrolu korištenja strukturnih EU instrumenata. Krovni plansko-programski  dokument  Sporazum o partnerstvu kojim Republika Hrvatska, prvi put kao ravnopravna država članica Europske unije, planira ulaganja iz europskih fondova za razdoblje 2014.-2020. te utvrđuje mehanizme kojima se osigurava usklađenost sa strategijom Unije za pametan, održiv i uključivi rast.

Europska komisija (EK) odobrila je 12. prosinca 2014.  Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” Kroz taj program Hrvatskoj je na raspolaganju:

Razmatranje različitih varijanti projektnih rješenja baziranih na prikupljenim ulaznim podacima o količini, tokovima i sastavu otpada, uočenim trendovima te izrađenim projekcijama za pretpostavljeno razdoblje rada CGO od 2020-2044 godine, pokazalo je opravdanost i ekonomsku održivost cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na temelju definiranih optimalnih rješenja CGO i PS izrađena su Idejna rješenja i Idejni projekti.

Optimalan sustav predviđa odvojeno sakupljanje tri toka otpada nastalog u domaćinstvima:

papira, stakla, plastike i metala na mjestu nastanka (zeleni otoci, reciklažna dvorišta) biorazgradivog otpada iz kuhinje, vrtova, parkova, s tržnica miješanog komunalnog otpada, uz izdvajanje posebnog otpada, tekstila, izdvajanje i obradu glomaznog otpada, građevnog otpada, biootpada. Uz navedene organizirane aktivnosti provodit će se i gospodarenje posebnim kategorijama otpada sukladno posebnim propisima. Odvajanjem navedenih vrsta otpada na mjestu nastanka stvorit će se značajne količine otpada pogodne za oporabu i razvoj “kružne ekonomije”, dok će se smanjiti količina otpada uz promjenu početnog sastava koja preostaje za otpremu na obradu u CGO i to za najmanje 50% u odnosu na proizvedenu količinu.

Hijerarhija gospodarenja otpadom

 

Sustav gospodarenja otpadom u SDŽ