26. siječnja 2017.
Odlagalište neopasnog i inertnog otpada izgradit će se u zapadnom dijelu obuhvata predmetnog zahvata, ukupne površine od oko 10,3 ha (103.000 m2), na neravnom terenu nadmorske visine 459-525 m. Primjenom varijantnog rješenja iskopa i uređenja temeljne plohe odlagališta neopasnog otpada trebat će iskopati minimalno potrebnu količinu stijenskog materijala u kojemu se izvodi iskop i postojeći oblik dovesti u prihvatljivo stanje do postizanja površine od 10,3 ha (tj. 103.000 m2), odnosno ukupne zapremine od oko 2.130.000 m. Izgradnja planiranog odlagališta neopasnog otpada provest će se kroz šest vremenskih faza, pa bi se u konačnici, na kraju projektiranog razdoblja korištenja, odlagalište neopasnog otpada, čija je površina oko 10 ha, sastojalo od pet kazetnih prostora za odlaganje te prostorom za odlaganje inertnog otpada (kazeta 6, podjeljena na dva jednaka djela), međusobno odvojena razdjelnim nasipima. U početnoj fazi odlaganja otpada u svaku kazetu odlagališta neopasnog i inertnog otpada posebno će trebati voditi računa o zaštiti integriteta prethodno postavljenih sustava ekološke zaštite i kontrole (temeljnog brtvenog sloja, drenažnog sustava, cijevi za sakupljanje procjednih voda). Otpad će se nanositi priguravanjem preko radne plohe uz postupno širenje odloženog otpada preko dna odlagališta. Kada jednom odloženi otpad, raširen preko dna cijelog odlagališta, dosegne visinu od 1,5 m, daljnje odlaganje otpada može se nastaviti u horizontalnim nizovima od po 0,5 m.
Potrebno je naglasiti da se u slučaju predmetnog odlagališta neopasnog otpada ne radi o „klasičnom“ odlagalištu otpada, budući da se u njemu ne odlaže neobrađeni komunalni i neopasni proizvodni otpad, nego najvećim dijelom obrađena inertizirana i biostabilizirana izlazna frakcija („biostabilat“, kompostu sličan proizvod) iz procesa mehaničko-biološke obrade miješanog komunalnog otpada, nastala kontroliranim procesom biorazgradnje u aerobnim uvjetima. Zbog svojih fizikalno-kemijskih svojstava, „biostabilat“ u predviđenim uvjetima odlaganja, obilježenih odsustvom procjednih voda u tijelu odlagališta, ima karakteristike inertnog materijala u kojemu neće postojati uvjeti za razvoj značajnijih količina odlagališnog plina, a prvenstveno metana (CH4).
Temeljni brtveni sustav
Glavna uloga temeljnog ili donjeg brtvenog sustava na odlagalištu otpada je onemogućenje prodora procjedne vode iz tijela odlagališta u podzemlje. Funkcija ovog sustava je, suglasno navedenome, da zamijeni ili dopuni nepovoljne ili nedovoljne mogućnosti izolacije otpada od okoliša u slučajevima kada se s obzirom na karakteristike postojećeg geološkog ambijenta na području lokacije ne može očekivati dovoljno dobro prirodno izolacijsko djelovanje kojim će se onemogućiti prodor procjednih voda iz odloženog otpada u okolni prostor. Temeljni (donji) brtveni sustav odlagališta neopasnog i inertnog otpada izgradit će se tako da se zadovolji zahtjev iz „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ (NN br. 114/15) koji se odnosi na zaštitu podzemne vode, a kojim je definirano da „dno odlagališta otpada mora biti najmanje 1 m iznad najviše razine podzemne vode“ te da za odlagalište neopasnog otpada „prosječna vodonepropusnost tla na području temeljnog tla i bočnih strana tijela odlagališta mora biti manja od k = 1 x 10-9 m/s u debljini tla od najmanje jednog metra“. Pored toga, uloga temeljnog brtvenog sustava, koji se postavlja ne samo na dno, već i duž bočnih strana tijela odlagališta, je osigurati stabilnost tijela odlagališta te izvedbu brtvenih i drenažnih slojeva. Kroz drenažni sloj osigurat će se „odvođenje procjednih voda“ i „njihovo skupljanje izvan tijela odlagališta“. Prije ispuštanja u prijemnik te preocjedne vode obavezno treba adekvatno obraditi. Izgradnja temeljnog brtvenog sustava uvjetovana je potrebom da se kompenziraju postojeće litološke i tektonske nehomegenosti temeljne stijenske podloge, a s ciljem da bi se osigurala homogena svojstva podloge odlagališta.
U odlagalište neopasnog otpada predviđa se ugraditi temeljni brtveni sustav, koji će se sastojati od sljedećih slojeva (slojevi su navedeni redoslijedno odozdo prema gore, tj. od temeljne stijene u podlozi odlagališta do donjeg sloja odloženog otpada):
– prirodna podloga (temeljna stijena)
– izravnavajući sloj debljine 50 cm
– glineni materijal koeficijenta propusnosti (filtracije) k= 1 x10-9 m/s, debljine 50 cm
– bentonitni „tepih“ (GCL) koeficijenta propusnosti (filtracije) k=1 x 10-9 m/s
– geomembrana (HDPE folija) debljine 2,5 mm
– zaštitni sloj geotekstila gustoće 2000 g/m2
– drenažni sloj granulata 16/32 mm debeo 50 cm s odvodnim cijevima za procjedne vode
– zaštitni sloj geotekstila gustoće 200g/m2
– sloj nekompaktiranog otpada debljine 150 cm.
Zatvaranje odlagališta i izgradnja pokrovnog brtvenog sustava
Završni (površinski) brtveni sustav, koji služi za minimiziranje infiltracije površinskih voda, mora se ugraditi na svim zapunjenim površinama odlagališta neopasnog i inertnog otpada, čim to bude praktično moguće. Takvo će postupanje kroz minimizaciju površinske infiltracije i osiguranje kvalitetnog površinskog otjecanja oborinskih voda po zatvorenoj površini odlagališta, pomoći u nastojanju onemogućenja nastanka ili barem minimiziranja nastanka procjednih voda. Oborinske vode ne smiju doći u dodir sa zatvorenim tijelom odlagališta te se moraju skupljati odvojeno od procjednih voda. Pri postavljanju površinskog brtvenog sustava u obzir treba uzeti plan konačne odvodnje odlagališta, kao i sve specifičnosti primjenjenog brtvenog sustava. Primjenom planiranog završnog brtvenog sustava odlagališta neopasnog otpada, a suglasno zahtjevima iz točaka 3.1-3.3. Dodatka I. “Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada” (NN br. 114/15), prekrit će se dijelovi odlagališta ispunjeni otpadom te osigurati adekvatno površinsko brtvljenje s ugrađenim sustavom površinske odvodnje oborinske vode i sustavom otplinjavanja. U svrhu zadovoljenja spomenutih zahtjeva, potrebno je da se: (a) završni brtveni sustav odlagališta otpada neopasnog otpada izgradi od mineralnog materijala, čiji koeficijent propusnosti ne smije biti veći od 1 x 10-9 m/s i (b) unutar završnog pokrovnog sustava mora se nalaziti
drenažni sloj debljine od najmanje 0,5 m te rekultivacijski sloj debljine od najmanje 1 m. Prije zatvaranja odlagališta neopasnog otpada izravnat će se gornja ploha tijela odlagališta, na koju će se postaviti završni brtveni sustav, koji se površinski rekulitivira. U rekultivirajući sloj, kao dio završnog brtvenog sustava, može se ugraditi tlo, građevni otpad od uređenja gradilišta na području CGO ili miješani materijali, čime bi se smanjili troškovi izgradnje sustava.
U odlagalište neopasnog otpada predviđa se ugraditi završni brtveni sustav, koji će se sastojati od sljedećih slojeva (slojevi su navedeni redoslijedno odozdo prema gore):
– odloženi otpad u tijelu odlagališta
– plinodrenažni sloj od batude i šljunka 16/64 cm debljine 30 m ili umjetni materijal
– zaštitni sloj geotekstila (200 g)
– bentonitni “tepih” adekvatan sloju gline, koeficijenta propusnosti k = 1 x 10-9 m/s, minimalne debljine 80 cm
– drenažni sloj za oborinske vode, granulat 16/32 mm, debljine 50 cm ili umjetni materijal
– zaštitni sloj geotekstila (200 g)
– rekultivirajući završni pokrovni sloj (crvenica 0,85 m i humus 0,15 m) debljine 100 cm
– ozelenjavanje (trave, nisko raslinje, drveće)
Planirani završni pokrovni sustav u skladu je s odredbama “Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada” (“NN”, br. 114/15). Pri odabiru debljina pojedinih slojeva u brtvenom sustavu vodilo se računa o mogućnosti njihovog otklizavanja, količini vlažnosti koja se može zadržati zbog potrebe ozelenjavanja površinskog rekultivacijskog sloja i sprječavanja nastajanja pukotina je bi se mogle pojaviti zbog isušivanja. Dovoljna vlažnost, hranjivost i debljina površinskog, rekultivacijskog sloja omogućit će pravilan rast vegetacije, čime će i eventualni učinci procjeđivanja i erozije biti manji, uz istovremeno onemogućavanje prodiranja životinja i korijenja biljaka kroz pokrovni sloj. Pri izgradnji završnog pokrovnog sustava vodit će se računa o postavljanju u njegovu podlogu izravnavajućeg sloja od homogenog materijala, koji se uz izravnavanje i nabija (kompaktira). Plinodrenažni sloj izgradit će se od batude i šljunka, čime će se onemogućiti prodor glodavcima u pokrovni sustav. Na plinodrenažni sloj sa zaštitnim slojem geotekstila u krovini, postavit će se bentonitni “tepih” koeficijenta propusnosti k = 1 x 10-9 m/s. U svrhu odvodnje infiltriranih pripovršinskih voda postavit će se drenažni sloj za oborinske vode, koeficijenta propusnosti k = 10-3 m/s, čija će debljina iznositi 50 cm. Ovaj će se sloj prekriti zaštitnim slojem geotekstila i rekultivirajućim slojem tla u koji se dodaje gnojivo. Važan aspekt izvedbe završnog pokrovnog brtvenog sustava bit će i omogućenje provedbe stalnog praćenja stanja (monitoringa) okoliša te održavanje zatvorenog odlagališta. Stalni pregledi pokrovnog brtvenog sustava poduzimat će se kao dio programa ekološkog monitoringa. Svi utvrđeni nedostaci, neželjene pojave ili oštećeno područje, moraju se odmah popraviti. Čiste oborinske vode odvodit će se s površine tijela odlagališta, odnosno po površini završnog brtvenog sustava u trapezni obodni kanal širine dna oko 50 cm, širine vršnog otvora oko 2,5 m i nagiba pokosa 1V:2H, a njime do ispusta u upojni bunar. Prije ispusta vršit će se povremena kontrola čistoće u kontrolnom oknu. Obodni kanal treba ostati u funkciji i nakon konačnog zatvaranja odlagališta, pa ga je i u tom razdoblju potrebno čistiti i održavati.
Skupljanje procjednih voda
Zbog karakteristika otpadnog materijala koji se odlaže (kompostu sličan proizvod) i predviđenog tehničko-tehnološkog rješenja izoliranja odloženog materijala od okolnog prirodnog ambijenta (temeljni i završni brtveni sustav), na predmetnom odlagalištu neopasnog i inertnog otpada ne očekuje se nastanak procjednih voda. No, u slučaju eventualne pojave procjednih voda predviđeno je da se te vode gravitacijski odvode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda “in situ”. Odvodni kontrolni sustav izvest će se postavljanjem odvodnih cjevovoda od HDPE cijevi na podučjima najvećeg očekivanog skupljanja procjednih voda te HDPE odvodnih cjevovoda, postavljenih okomito na glavne cjevovode na način da se formira cjelovita odvodna mreža. Cjevovodi će se postaviti na pripremljenu podlogu te će se prekriti zbog zaštite od sitnog šljunka. Cjevovodi će biti usmjereni prema HDPE montažnim oknima, smještenim na najnižim položajima. Odatle će se procjedna voda gravitacijski odvoditi u sabirnik otpadnih voda tj. prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda “in situ”. Postavljanje sustava za skupljanje procjednih voda završava ugradnjom HDPE cijevi u svaki sektor odlagališta. Glavni smjer prikupljanja procjednih voda odvijat će se kroz HDPE cijevi, utaknute okomito na glavne kolektore. Na taj će se način formirati cjelovita odvodna mreža, postavljena u sloju inertnog materijala, prekrivenog sitnim šljunkom. Odlagalište će nakon postavljanja donjeg brtvenog sustava na dnu ekskavacijske jame biti opremeljeno za odvodnju i skupljanje procjedne vode u svakom sektoru, u kojemu će se nalaziti mreža međusobno povezanih cjevovoda položenih na donji brtveni sloj. Procjedne vode će se odvoditi u spremnik za prihvat otpadnih voda i odatle će se odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda “in situ”.
