29. ožujka 2021.
Pandemija koronavirusa prijeti da postane i ekološka katastrofa. Iako se na početku činilo da su učinci lockdowna na okoliš, zbog smanjenja emisija CO2 i poboljšanja kvalitete zraka te smanjenja razina buke u velikim gradovima, povoljni, Institut za razvoj i međunarodne odnose ističe da su oni samo privremeni i manjeg značaja od negativnog utjecaja na okoliš te rastuće količine otpada povezanog s pandemijom koji generiraju domaćinstva, kao i medicinske ustanove.
Sama pandemija i lockdown koji je uslijedio prošle godine utjecali su i na modnu industriju te na potrošačke navike, odnosno, točnije, količinu kupljene odjeće. No, usprkos tome, stalna proizvodnja odjevnih predmeta po vrlo niskim cijenama, tzv. brza moda ne jenjava i već godinama doprinosi povećanom onečišćenju voda, emisijama stakleničkih plinova i gomilanju otpada. Niti smanjena potreba za novom odjećom u pandemiji nije uspjela umanjiti trag ove proizvodnje prethodno ostavljen u okolišu.
Ružno zvuči, a još gore izgleda (ili pogled izbliza)
Na primjer, u proizvodnji tekstila i odjeće samo 2015. godine utrošeno je 79 milijardi kubičnih metara vode. Za usporedbu, ukupna potrošnja cjelokupnog gospodarstva EU u 2017. iznosila je 266 milijardi kubičnih metara što znači da tekstilna industrija godišnje potroši vode koliko i 1/3 građana i gospodarstva u EU. Samo za proizvodnju jedne majice kratkih rukava potrebno je 2,7 m3 vode, što je količina vode za piće koju jedna osoba konzumira u periodu od 2,5 godine.
Nadalje, procjenjuje se da su postupak bojanja i završna obrada u proizvodnji tekstila odgovorni za 20 posto globalnog onečišćenja vode, a tome treba dodati i da se pranjem sintetike u ocean otpušta oko 0,5 milijuna tona mikrovlakana godišnje.
Znamo li da svaki Europljanin godišnje kupi u prosjeku 26 kg tekstila (u posljednjih je nekoliko desetljeća taj broj narastao za 40%), da je oko 60% vlakana u tekstilu sintetičkog porijekla, a da je sintetička odjeća koja se pere u perilicama rublja odgovorna za 35% primarne mikroplastike koja završi u okolišu, lako je zaključiti da nepravilno postupanje s otpadnim tekstilom u značajnoj mjeri utječe na okoliš. A svatko od nas godišnje odbaci više od 10 kilograma tekstila.
Može i drugačije
Otpadni je tekstil, naime, biorazgradiv i može postati vrijedna sirovina. Naime, čak 90% tekstila može biti ponovno upotrijebljeno i reciklirano.
Europski parlament je 2018. godine Direktivom o otpadu odredio da države članice EU do 1. siječnja 2025. moraju uspostaviti odvojeno prikupljanje tekstila i opasnog otpada iz kućanstava.
Za sada su rezultati skromni, i ukupno gledajući, manje od polovice kupljene odjeće se prikupi za recikliranje, a samo se 1% u konačnici zaista i reciklira u novu odjeću.
U Hrvatskoj, prema podacima HGK iz 2017. godine, 97% otpadnog tekstila završava na odlagalištima i čini čak 3,7% miješanog komunalnog otpada.
Osim što može postati nova „zelena“ industrijska grana te ponovnim iskorištavanjem i recikliranjem tekstila ostvarivati mnoge ekonomske i ekološke dobrobiti kao i smanjenje utjecaja na prirodu i okoliš, može generirati i nova radna mjesta.
Individualna odgovornost
Kako kao pojedinci možemo doprinijeti očuvanju okoliša ispravnijim ponašanjem prema modi, tekstilu i tekstilnom otpadu? Imajući u vidu prethodno navedeno, kad idući put otvorite svoj ormar, zapitajte se: koliko mi odjeće zaista treba?
Evo nekoliko jednostavnih savjeta:
- Kupujte racionalno i pametno i to samo onoliko koliko vam je potrebno;
- Birajte svevremenske odjevne predmete koji će dugo ostati u trendu;
- Posjetite second-hand dućan i inspirirajte se modom iz ranijih razdoblja;
- Potražite odjeću ekološki osviještenih modnih brendova; njihove je reciklirane i ekološki proizvedene artikle jednostavno naći, a ako su proizvedeni u EU na sebi će imati oznaku EU Ecolabel;
- Tekstilni otpad odlažite pravilno u za to predviđene spremnike ili ih jednostavno odnesite u spremnike dostupne u većim trgovačkim lancima i trgovinama (poneke to nagrađuju dodatnim popustima);
- Iskoristite stari tekstil za izradu novih odjevnih predmeta ili predmeta za kućanstvo;
- Ako je u dobrom stanju, odjeću koju više ne želite poklonite ili donirajte;
- Prodajte staru odjeću na buvljacima ili online i tako upotpunite kućni budžet.
Objavljeno: 29. ožujka 2021.
Fotografija: unsplash.com
