22. travnja 2021.
Hrvatska se već desetljećima bori s problemom divljih odlagališta otpada. Njihov je točan broj nemoguće odrediti, a radi se o lokacijama s nekoliko vrećica smeća s jedne strane te o lokacijama velikih divljih odlagališta s druge strane. Povremeno ih nadležne službe ili volonteri u svojim dobrovoljnim akcijama uspiju sanirati odvozom otpada na službena odlagališta, no, zbog neodgovornog ponašanja i nedovoljno izgrađene ekološke svijesti osoba (koje ćemo za potrebe ovog teksta nazvati „Netko“), ona opet nastaju, na istom ili obližnjem mjestu.
Na divljim odlagalištima se godinama, po principu „domino efekta“ („za mnom!“), smeće nekontrolirano dodaje. A sve kreće od naših dvorišta, podruma, tavana, gospodarskih zgrada,…
Glomazni i građevinski otpad najčešći su tip otpada koji nalazimo na divljim odlagalištima. Dobar dio čine i sporo razgradivi predmeti složenog, često i opasnog sastava koji imaju snažan i dugotrajan učinak na okoliš, te biorazgradive tvari koje u procesu razgradnje razvijaju neugodne mirise i otpuštaju tekućine složenog sastava (olupine automobila ili njihovi dijelovi, boje, lakovi, ulja, strvine ili ostaci od klanja…). Pa i minsko-eksplozivna sredstva. Uglavnom bilo što, što nekome postane suvišno. Sve to zato što za njegovo pravilno zbrinjavanje „Netko“ ne želi uložiti niti trud (odlaganjem na legalna mjesta), niti novac (pozivom ovlaštene osobe da to učini umjesto njega).
Izvor fotografije: Hrvatsko biospeleološko društvo HBSD, 2020.
O toleranciji kojoj nije ni mjesto ni vrijeme
Divlja – ilegalna odlagališta otpada su sve površine izvan službenih odlagališta, na koje je „Netko“ odložio otpad bez ikakvog dogovora i bez znanja jedinica lokalne samouprave koja je zadužena za provedbu mjera gospodarenja otpadom i njihove kontrole.
Zanimljivo, s njima živimo čak i kada nam predstavljaju trn u oku, čak i kada sami to ne radimo, ona kao da tu moraju biti, postaju dio vizure, bez obzira na opasnost za okoliš i zdravlje, posebno kroz onečišćenje tla i podzemnih voda s kojima su u izravnom kontaktu, ili širenje neugodnih mirisa, zaraza i bolesti. Neka su nam „na oku“, a neka skrivena u podmorju, jezerima, rijekama, vrtačama… Nastaju i traju, zajedno s nama. Nema tog ekosustava koji je pošteđen nelegalnog odlaganja otpada, čak ni nacionalni parkovi ni parkovi prirode kojima Hrvatska obiluje, krške vrtače, špilje…
Izvor fotografije: Hrvatsko biospeleološko društvo HBSD, 2020.
Divlje, ilegalno, opasno – tko je odgovoran? „Netko“.
A taj „Netko“, uporno i bez posljedica, narušava kvalitetu našeg okoliša i našeg zdravlja. Ali, mi „nismo takvi ljudi“, da prijavljujemo krivce, iako često znamo tko su.
A s druge strane, organiziraju se prosvjedi protiv izgradnje reciklažnih dvorišta, kompostana, centara za gospodarenje otpadom u kojima je predviđeno legalno i kontrolirano gospodarenje otpadom u skladu s vrtom otpada. To su građevine za gospodarenje otpadom koje se grade planski, službeno, na provjerenim mjestima, uz primjenu svih mjera za sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš: izgradnjom nepropusnih podloga, hermetički zatvorenih postrojenja, korištenja zatvorenih posuda itd., zbog čega je utjecaj na okoliš sveden na minimalnu mjeru ili ga uopće nema.
Dok „Netko“ postane ekološki osviješten pojedinac
U Strategiji gospodarenja otpadom (NN 130/05) Republika Hrvatska je odredila ciljeve koji uključuju sanaciju postojećih odlagališta, saniranje „crnih točaka“, zatvaranje neodgovarajućih i ilegalnih odlagališta komunalnog i drugog otpada te uspostavu regionalnih i županijskih centara za pravilno gospodarenje otpadom. Isti su ciljevi navedeni i u programima gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave. Za nesaniranje divljih odlagališta otpada Hrvatskoj prijeti opasnost plaćanja penala koji ovise o procjeni tijela Europske komisije nadležnih za zaštitu okoliša. Ta se cijena određuje s obzirom na ozbiljnost prijestupa, a među ostalim, i po BDP-u pojedine države i broju njenih stanovnika. Na razini RH, Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisane su kazne za nepravilno gospodarenje otpadom i stvaranje ekološki neprihvatljivih, divljih odlagališta ako se, naravno, „Netko“ ulovi u nedjelu.
Županije sustavno rade na bazama podataka o ilegalnim odlagalištima otpada, no nova, nažalost, niču iz dana u dan. Samo na području grada Zagreba u protekloj je godini na divljim odlagalištima sakupljeno preko 5.000 tona otpada. U trenutku donošenja Strategije gospodarenja otpadom podatak o količini odbačenog različitog otpada unatrag tridesetak godina iznosio je oko 100 milijuna tona, a samo za prvu fazu sanacije ilegalnih odlagališta trebalo je odvojiti oko 200 milijuna eura, ovisno o vrsti sanacije. I to u trenutku donošenja Strategije. U svom proračunu za 2019. godinu Splitsko-dalmatinska županija je u planu imala izdatak od ukupno 120.000,00 kn za sanaciju ilegalnih odlagališta otpada.
Djelovanje unatrag (liječenje)
Kada nam već ne uspijeva spriječiti djelovanje osobe „Netko“, važno je nedjelo prepoznati i prijaviti ga nadležnim službama.
Ekološka svijest jača i građani, pojedinci imaju mogućnosti prijaviti ilegalna odlagališta u svojoj okolici. Prema izvještaju udruga Zelenih telefona, najveći broj prijava građana, i to preko 30%, odnosi se na kategoriju Otpad. Naime, još 1992. godine uspostavljen je prvi servis za građanstvo, na kojem su se mogle dobiti informacije i prijaviti problemi vezani za okoliš, prirodu i njihovu zaštitu – Zeleni telefon. Cilj Zelenih telefona je poticanje građana na aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša, a nadležnih institucija na učinkovitije rješavanje problema u okolišu. Aktivisti i volonteri iza Zelenih telefona zajedno s građanima pristupaju rješavanju problema, u suradnji s nadležnim institucijama, te zatim nadziru njihovo rješavanje. Na stranici Mreže Zelenih telefona Hrvatske dostupan je i Adresar nadležnih službi u zaštiti okoliša i prirode po županijama.
Ukratko, ako građani primijete divlje odlagalište otpada u lokalnoj zajednici, trebaju:
1. fotografirati lokaciju ako je moguće
2. napisati kratku izjavu o lokaciji i što preciznije opisati kako se do nje dolazi
3. identificirati točne lokacije i mogućeg počinitelja te fotografirati situaciju
4. ako je počinitelj zatečen na licu mjesta ili je bilo moguće zabilježiti registarske tablice vozila, može se obavijestiti i policija
5. ako se radi o opasnoj vrsti otpada prijavu treba poslati Inspekciji zaštite okoliša pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i/ili na servis Zelenog telefona za određenu županiju (072 123 456).
Za sanaciju divljih odlagališta otpada, neovisno radi li se o privatnoj ili javnoj površini, nadležni su Grad ili Općina i njihove Službe komunalnog redarstva.
Na poveznici Zelenih telefona dostupna je i brošura koja na jednostavan način objašnjava što je sve potrebno napraviti za prijavu ilegalnih odlagališta otpada, a za sve one koji se žele još aktivnije uključiti, moguće je pridružiti se raznim udrugama koje na volonterskoj bazi rade na čišćenju divljih odlagališta.
Osim toga, u Hrvatskoj je dostupan sustav ELOO i pripadajuće aplikacije za mobilne telefone koje je izradilo i vodi nadležno Ministarstvo. Osim za registrirane korisnike, sustav je dostupan i javnosti pa građani mogu prijaviti lokacije na kojima se nalazi odbačeni otpad putem aplikacije https://eloo.haop.hr/public/. Od listopada 2020. godine, sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 81/20), počelo je obvezno korištenje sustava ELOO za komunalna redarstva jedinica lokalne samouprave, a na službenoj stranici dostupan je prvi pregled podataka iz sustava Evidencija lokacija odbačenog otpada.
I tako sve dok „Netko“ ne bude sveden na minimum ili dok se ne iskorijeni djelovanjem raznih sila (jer sam po sebi neće), tako da se prestane tolerirati nasilje nad našim okolišem, našim zdravljem i našim vlastitim, ali i zajedničkim sredstvima.
Gdje sam tu Ja?
Kreni od sebe: SVE VRSTE OTPADA potrebno je zbrinjavati na propisan način (ne biti domino pločica, kao niti u drugim situacijama!). Svojim primjerom i pravilnim gospodarenjem otpadom ekološki osviješten pojedinac može učiniti mnogo. A k tome nastojati, i u tome biti uporan, educirati i inspirirati ostale. I da, snositi svoj dio troška kojim se okoliš oporavlja od njegovog djelovanja.
I, neka ti ne bude neugodno prijaviti nekoga tko čini prekršaj, jer to čini na tvoju štetu. Sanacija divljih odlagališta plaća se iz zajedničkih sredstava.
Napomena: u tekstu su korištene fotografije ilegalno odloženog otpada na području Splitsko-dalmatinske županije.
Objavljeno: 22. travnja 2021.
