6. studenoga 2014.
‘Europska unija snažno se opredijelila za cirkularnu ekonomiju. Važan segment u cirkularnoj ekonomiji je i gospodarenje otpadom koje ima značajnu ulogu u otvaranju novih radnih mjesta i kreiranju zelenih tehnologija. Pomaci koje smo napravili su veliki. U ove 2,5 godine u projekte koji su izravno u službi razdvajanja otpada investira se 471 milijun kuna. To je dvostruko više nego 8 godina prije, u dva mandata prethodnih vlada. Rokovi su iza ugla, no svim ovim pokazujemo da to nije neutemeljeni optimizam nego realno dosežan cilj.’ – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na XIII. Međunarodnom simpoziju gospodarenje otpadom Zagreb 2014.
Ministar Zmajlović danas je svečano otvorio XIII. Međunarodni simpozij gospodarenje otpadom Zagreb 2014., na kojemu sudjeluje 60-ak stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, te je predstavio je dosadašnje rezultate i aktivnosti na uvođenju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Hrvatska do kraja 2018. godine mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači uvođenje razvrstavanja otpada, sanaciju odlagališta i izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom u RH. Osim smanjenja odlaganja otpada na odlagalištima, krajnji cilj jest osigurati minimalno 50% odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020. godine.
Preduvjet za ostvarenje tog cilja jest omogućiti građanima razdvajanje otpada za što su jedinice lokalne samouprave Zakonom imale rok od 24. srpnja ove godine.
Koliko je učinjeno najbolje pokazuje podatak da se u ove 2,5 godine u projekte u službi razdvajanja otpada investira 471 milijun kuna.
Ulaže se u nabavu spremnika i kontejnera, uređenje zelenih otoka, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavu ostale komunalne opreme i vozila.
Samo u posljednjih godinu dana nabavljeno je 330 tisuća kanti i 21 tisuća kontejnera, postavljeno ili se postavlja preko 18 tisuća zelenih otoka. Uz 101 postojeće reciklažno dvorište, 108 u izgradnji i 481 planirano doći ćemo na 690 u Hrvatskoj što je čak i nešto više od zakonski propisanog broja.
Zahvaljujući svemu tome gotovo 80% građana ima pristup nekom obliku primarne selekcije. To je veliki skok u odnosu na 2012. kada je to imalo samo njih 45%. No, samo to nije dovoljno. Ponovno su se pokrenule aktivnosti na sanacijama odlagališta te se intenzivno radi na realizaciji centara za gospodarenje otpadom.
U Hrvatskoj će biti izgrađeno 13 centara za gospodarenje otpadom. Njihova ukupna vrijednost je 4,8 milijardi kuna i 90% iznosa za sufinanciranje je osigurano. Iz EU fondova osigurano je oko 70% sredstava dok ostatak iznosa do 90% investicije osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Do kraja ove godine za probni rad će biti spremna prva dva centra, Marišćina i Kaštijun. U narednih 6 mjeseci planiramo prijaviti za EU sufinanciranje sljedećih 6 centara, a do konca 2015. godine kreću natječaji i za preostalih 5 centara.
‘Svi ovi pojedinačni ciljevi vode u istom smjeru, a to je smanjiti odlaganje na odlagalištima i tako neracionalno ophođenje s resursima pretvoriti u racionalno gospodarenje otpadom po načelima cirkularne ekonomije. Znači da otpad jedne industrije postane sirovina druge, da se proizvodi ponovno koriste, recikliraju ili na druge načine iskorištavaju. Prema analizama Europske komisije, kada bi se u potpunosti primjenjivali zakoni EU-a vezano uz gospodarenje otpadom u EU bi se do 2020. stvorilo 400.000 novih radnih mjesta. U Hrvatskoj u kratkom roku otvaramo mogućnost za udvostručenje broja radnih mjesta u tom sektoru, sa 6.000 na 12.000.’ – istaknuo je ministar Zmajlović.
