31. ožujka 2021.
Strategija gospodarenja otpadom (Strategija) usvojena je 2005. godine, a temelji se na Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš iz 2002., kojima je utvrđeno kako je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Strategijom su definirani ciljevi za uspostavu primjerenog sustava gospodarenja otpadom te predložene mjere za njihovo postupno ostvarivanje do 2025. godine.
Nakon same Strategije usvojena su i dva Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koji su ujedno i provedbeni dokumenti same Strategije – prvi za razdoblje od 2007. – 2015. te drugi za razdoblje od 2017. – 2022.
Jedan od najvažnijih elemenata gospodarenja komunalnim otpadom je uspostava financijski održive djelatnosti gospodarenja otpadom utemeljene na načelu „onečišćivač plaća“ po principu da se individualni trošak zbrinjavanja otpada plaća razmjerno uzrokovanom onečišćenju. Već 2005. utvrđeno je kako naknade za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj ne pokrivaju troškove sustava gospodarenja otpadom i njegov razvoj te kako je njihovu razinu potrebno povećati da se uskladi s načelom pune nadoknade za uzrokovano onečišćenje („onečišćivač plaća“).
Struktura cijene usluga gospodarenja otpadom
Cijenu odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada donose jedinice lokalne samouprave (JLS) jer je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19) nadležnost za donošenje Odluke o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada dodijeljena predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave. JLS prije donošenja Odluke može ishoditi stručna i druga mišljenja te prihvatiti sugestije stručnjaka.
Naknada za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada propisana je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom u svrhu pokrivanja troškova sustava prikupljanja i obrade komunalnog otpada. Davatelj usluge je dužan korisniku usluge obračunavati cijenu javne usluge razmjerno količini predanog otpada, pri čemu je kriterij količine masa stvarno predanog otpada ili volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika. Osim navedenog, davatelj usluge je dužan u cijenu uključiti i troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada te prijevoza i obrade otpada, a prema Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, i troškove nastale radom reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta, prijevoza i obrade glomaznog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge te vođenja propisanih evidencija i izvješćivanja u vezi s javnom uslugom. Sastavni dio cijene, dakle, čine i troškovi odlaganja otpada.
Cijena javne usluge, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, plaća se radi pokrića troškova gospodarenja otpadom, a njenu strukturu čine fiksni dio – cijena obvezne minimalne javne usluge i varijabilni dio – cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada te cijena ugovorne kazne u slučaju kada se postupa protivno ugovoru o korištenju javne usluge. Princip obračuna cijene usluge prema količini predanog otpada je važan jer izravno utječe na ponašanje pojedinog korisnika, kao što je to i u slučaju potrošnje električne energije, vode, telefona…
Fiksni dio obračunatih naknada koristi se za nabavu i održavanje opreme, vozila i objekata za obradu, sortiranje, recikliranje i sl., a varijabilni dio za gospodarenje miješanim komunalnim otpadom koji korisnik usluge nije selektirao, odnosno koji odlaže u spremnik za MKO.
Način obračuna i visina cijene javnih usluga
Ako je kao kriterij određen volumen spremnika i broj pražnjenja, cijena (C) javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada određuje se na temelju umnoška jedinične cijene za pražnjenje volumena spremnika MKO (JCV), broja pražnjenja (BP) te udjela korisnika u korištenju spremnika (U) (zajedničko stanovanje), odnosno putem formule: C = JCV × BP × U.
Ako se, pak, kao kriterij koristi masa predanog otpada, cijena (C) se dobije kao umnožak jedinične cijene za masu preuzetog MKO (JCM), zbroja masa MKO preuzetih u obračunskom razdoblju (ZM) te udjela korisnika usluge (U) (zajedničko stanovanje), odnosno putem formule: C = JCM x ZM x U.
Prema Cjeniku javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, fiksni dio cijene obvezne minimalne javne usluge mjesečno na području Grada Splita za tročlano domaćinstvo iznosi 26,00 kuna. Ta se cijena u Splitu primjenjuje od 1. studenog 2018. godine, dakle nije se mijenjala više od dvije godine. Varijabilni se dio, pak, izračunava po kriteriju volumena spremnika, koji prema cjeniku Čistoće Split iznosi svega 0,022 kune po litri te broja pražnjenja (12 puta mjesečno, neovisno o tome koristi li korisnik stvarno uslugu u tom broju ili je privremeno odsutan). Za tročlano domaćinstvo, primjerice, udio u korištenju spremnika iznosi 20,20 litara, odnosno, 5,33 HRK mjesečno. Sveukupno to čini 31,33 HRK bez PDV-a. Udio cijene odlaganja otpada u ovoj naknadi iznosi oko 14%, odnosno 4,39 HRK mjesečno.
Iz navedenog je vidljivo kako se način izračuna cijene komunalne usluge odvoza otpadom, ni 15 godina nakon donošenja Strategije, još uvijek nije promijenio na način da uzima u obzir stvarno predanu količinu, kao i da njena visina nije s vremenom adekvatno povišena (2005.-danas), odnosno, da visinom nije dosegnula ekonomsku razinu. Naime, da bi se omogućio pravilan rad i odgovarajući razvoj sustava gospodarenja otpadom iz naknade po principu „onečišćivač plaća“, naknada se ne može zasnivati na socijalnim kriterijima. Sustav, koji stoji iza toga da se razne vrste otpada mogu redovito, dakle dnevno odvojeno sakupljati i odvoziti te s njima gospodariti u duhu propisa (papir, plastika, staklo, metali, glomazni otpad, biootpad, miješani komunalni otpad,… reciklažna dvorišta, kompostane, sortirnice…), kao i da se isti može razvijati u skladu s aktualnim potrebama, mora koštati čak i višestruko više nego danas. Pokušajte zamisliti kakva vojska ljudi i logistike stoji iza tog gotovo svakodnevnog pražnjenja spremnika prepunih otpada kojeg proizvede npr. 200.000 stanovnika. Međutim, mjesečni iznos koji danas izdvaja za uslugu gospodarenja otpadom tročlana obitelj, 31,33 HRK, često nije viši od cijene dviju kava na rivi ili jedne kutije cigareta. I tu bi trebalo prestati čuđenje oko stanja sustava gospodarenja otpadom.
Hoće li uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom usluge gospodarenja otpadom poskupjeti?
Cijena usluga gospodarenja otpadom u cjelini mora poskupjeti, zbog same potrebe razvoja sustava na lokalnoj razini koja mora omogućiti odvojeno sakupljanje otpada, obradu biootpada, sortiranje itd. i prestanka odlaganja neobrađenog miješanog komunalnog otpada na (većinom) neusklađena odlagališta te njihovo saniranje i zatvaranje. Današnje odlaganje neobrađenog miješanog komunalnog otpada na odlagališta (lokalna razina) zamijenit će obrada i odlaganje obrađenog otpada u Centru za gospodarenje otpadom (županijska razina) (Centar), kojom će se iz otpada izdvojiti sve ono što se može materijalno i energetski oporabiti, a ostatak će se biološki inertizirati kako bi se uklonio ili smanjio na najmanju moguću mjeru utjecaj odloženog otpada na okoliš. To su novi standardi kojima se teži, odnosno dijelovi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Na visinu ukupne naknade za gospodarenje otpadom utjecat će više čimbenika, od toga koliko se otpada uopće proizvodi (a njegov nastanak bi mogao biti spriječen), koliko se otpada izdvoji u primarnoj selekciji i obradi na lokalnoj razini (malo ili puno, nije svejedno) do toga koliko se otpada odlaže u spremnik za miješani komunalni otpad (umjesto da se najvećim dijelom odvoji po vrstama i odloži u pripadajuće spremnike ili prije svega spriječi njegov nastanak).
Ako se nastanak otpada ne sprječava u dovoljnoj mjeri i ako je učinkovitost odvajanja otpada (papir, plastika, staklo….) na lokalnoj razini niska, više se otpada odlaže u spremnik za miješani komunalni otpad te se više miješanog otpada doprema na obradu u Centar za gospodarenje otpadom.
Dakle, današnje odlaganje otpada bez obrade će biti zamijenjeno obradom otpada u Centru pa će tako cijena usluga obrade otpada u Centru zamijeniti cijenu odlaganja otpada. S obzirom na to da će masa zaprimljenog otpada biti svaki put izvagana (bilo na pretovarnoj stanici, bilo u Centru), sakupljačima otpada će biti obračunata naknada za obradu zaprimljene količine otpada, koju će oni morati rasporediti na krajnje korisnike. Prema tome, visina usluga Centra bit će proporcionalna količini zaprimljenog otpada, odnosno, izravno će odražavati učinkovitost provedbe svih mjera na lokanoj razini kojima se postiže smanjenje nastanka miješanog komunalnog otpada te će tada, ako ne prije, ukazati na potrebu ubrzanog razvoja sustava na lokalnoj razini.
Cijena javnih usluga i odgovornosti
I da, naravno, cijena usluga Centra će nužno biti stvarna, ekonomska cijena i stoga viša od današnje, socijalne, cijene odlaganja otpada, a koja najvećim dijelom utječe na to da nema financijske stimulacije smanjenja nastanka miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. Ukupno 31,33 HRK mjesečno za 12 odvoza otpada, od toga 4,39 HRK mjesečno za odlaganje otpada, govori tome u prilog. Da je cijena usluga gospodarenja otpadom ekonomska, dakle, višestruka od današnje, itekako bi korisnici bili zainteresirani, uz pružene mogućnosti, odvajati otpad i „proizvesti“ minimalnu količinu miješanog komunalnog otpada.
Za ilustraciju: ako jedan stanovnik u Splitsko-dalmatinskoj županiji proizvodi godišnje prosječno 414 kg miješanog komunalnog otpada (Izvješće o komunalnom otpadu za 2019.), to znači da tročlano domaćinstvo godišnje proizvodi 1.242 kg, ili 1,242 t miješanog komunalnog otpada. Kada bi se naknada za odlaganje domaćinstvu obračunavala po cijeni od 450 HRK/t* i ako bi domaćinstvo predavalo na zbrinjavanje sav otpad kao miješani komunalni otpad, tada bi godišnja naknada za to domaćinstvo, samo za odlaganje, iznosila 558,69 HRK. Tome bi trebalo dodati i sve ostale stvarne troškove sustava koji sudjeluju u strukturi troškova usluge (kao gore) pa, primjera radi, uzmimo da ukupna naknada iznosi i 1.000 HRK po tročlanom domaćinstvu godišnje, odnosno 83,33 HRK mjesečno (80 HRK mjesečno je cijena pretplate na HRT). Ili, 2,66 puta više nego danas.
Terećenje proizvođača otpada stvarnim troškovima gospodarenja otpadom zasigurno bi potaknulo maksimalno korištenje mogućnosti odvojenog odlaganja otpada i smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koju će predavati na zbrinjavanje/odlaganje.
Dakle, cijena gospodarenja otpadom najprije mora porasti, da bi pokrila troškove razvoja i rada sustava na lokalnoj razini, a od te točke, i uz primjenu obračuna prema stvarno predanoj količini otpada, počinje vrlo interesno obojen individualni angažman na smanjenu vlastite naknade za gospodarenje otpadom.
U drugim područjima nema dileme – koliko struje potrošiš, toliko platiš; koliko vode potrošiš, toliko platiš, itd. Dakle, „onečišćivač plaća“ mora, konačno, početi vrijediti i za gospodarenje otpadom: u odnosu na okoliš i u odnosu na individualni financijski interes.
*450 HRK/t iznosi cijena zbrinjavanja komunalnog otpada na odlagalištu Karepovac za potrebe svih jedinica lokalne samouprave i ostalih korisnika (Odluka Uprave društva ČISTOĆA d.o.o SPLIT od 03.12.2019.)
Objavljeno: 31. ožujka 2021.
