14. veljače 2018.
Danijel Dujmović, glavni projektant projekta CGO Splitsko dalmatinske županije tzv.CGO Lećevice odgovara na najčeća pitanja oko projekta, što uopće rade centri za gospodarenje otpadom te kako je projektirao CGO u Lećevici po uzoru na ljubljanski RCERO. Uzor je dobro odabrao, jer je upravo Ljubljana proglašena ZERO WASTE prijestolnicom Europe.
Kako bi ukratko opisali CGO Lećevica kojeg ste projektirali, od čega se sastoji i što on znači za SDŽ u smislu zbrinjavanja otpada?
CGO Lećevicu bi najjednostavnije opisao kao jedan industrijski pogon u kojemu se uz pomoć raznih uređaja koji su poredani u određenom nizu iz miješanog komunalnog otpada izdvajaju materijali pogodni za reciklažu (papir, staklo, razne vrste plastike) ili za energetsku oporabu. Osim mehaničke obrade otpada, u CGO je predviđena i biološka obrada otpada odnosno kompostana u kojoj će se iz čistog biootpada sakupljenog na mjestu nastanka proizvoditi kompost za stvarnu upotrebu u hortikulturi, za pošumljavanje itd.
Izgradnja ovakvog pogona je nužna jer će i nakon primarne selekcije kao i nakon dodatnog sortiranja otpada u sortirnicama, uvijek biti onaj ostatak koji se ne smije odlagati neobrađen. Uz pomoć CGO korisni materijali se vraćaju u upotrebu pa se zato ovakvo postrojenje naziva i “postrojenje za povrat materijala”, na engleskom “Material Recovery Facility”. S druge strane, biorazgradiva komponenta, ona koja je zaslužna za razvoj neugodnih mirisa, biološki se obrađuje do stupnja kada prestaje biološka aktivnost, razvoj neugodnih mirisa i utjecaj na okoliš te tek tada može biti odložena na uređeno odlagalište. Taj materijal u potpunosti izgleda kao kompost, kao “zemlja koju kupite u vreći za sadnju biljaka”, a ne ono što se danas odlaže na odlagalište, ili ”smeće”. Utjecaj ovako obrađenog, biološki stabiliziranog otpada na okoliš je, uz primijenjene mjere zaštite okoliša, minimalan ili ga uopće nema. Stoga se gospodarenje otpadom u CGO, kao skup pogona za obradu miješanog komunalnog otpada i odlaganje obrađenog otpada na uređeno odlagalište u svakom pogledu i to neizmjerno razlikuje od današnjeg gospodarenja otpadom u SDŽ .
Radi se i o objektu koji koristi sunčevu energiju, ali i prerađuje otpadne vode. Možete li objasniti na koji način?
S obzirom na velike natkrivene prostore koji će biti izgrađeni u Centru, na njima se planira postaviti relativno velika solarna elektrana koja će zadovoljiti dio potreba samog centra.
Također će u sklopu centra biti izgrađen UPOV (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) koji će pročišćavati sve sakupljene otpadne vode na razinu tehnoloških voda, a ta će se pročišćena voda koristiti u procesu biološke obrade i druge tehnološke potrebe CGO. Niti nepročišćena otpada voda, niti ova pročišćena neće se ispuštati u okoliš, kako to neupućeni prikazuju.
Spominje se i da pri projektiranju nije planirana mogućnost potresa, iako je to trusno područje. Što vi kao projektant odgovarate na te optužbe?
Prvi put čujem za takvu izjavu. Mi kao projektanti, dužni smo projektrati prema Zakonu i struci, jer smo kao stručne osobe za to moralno, kazneno i materijalno osobno odgovorni, a to znači da prilikom projektiranja moramo predviđati pojave kao što su potresi. Za konkretan projekt Lećevice, provedena su istraživanja koja su javno dostupna i objavljena na web stranici RČCO pod nazivom “Seizmičko mikrozoniranje: seizmološka i seizmotektonska studija šire okolice lokacije Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Općini Lećevica”. Stoga mislim da je pitanje bespredmetno, naravno da će svi objekti biti izvedeni sukladno struci i zakonskim propisima.
Dio CGO Lećevica bi se trebao napraviti vodonepropusno. Molim Vas da to objasnite, koji dijelovi, kojim materijalima i zašto?
Kako bi se spriječila mogućnost da procjedne i ostale otpadne vode završe u podzemlju, tijelo odlagališta i podovi svih objekata (mehanička obrada, biološka obrada, servisne zone) koji mogu biti potencijalni zagađivači, bit će izvedeni kao vodonepropusni. U tom se smislu u podloge ograđuje najmanje vodonepropusna membrana od sintetičkog materijala (“HDPE” membrana), koriste nepropusni betoni, dok će tijelo odlagališta biti izvedeno na sljedećim slojevima:
- prirodna podloga (temeljna stijena)
- izravnavajući sloj debljine 50 cm
- glineni materijal koeficijenta propusnosti (filtracije) k= 1 x10-9 m/s, debljine 50 cm ili bentonitni “tepih” (GCL) koeficijenta propusnosti (filtracije) k=1 x 10-9 m/s
- geomembrana (HDPE folija) debljine 2,5 mm
- zaštitni sloj geotekstila gustoće 2000 g/m2
- drenažni sloj granulata 16/32 mm debeo 50 cm s odvodnim cijevima za procjedne vode
- zaštitni sloj geotekstila gustoće 200g/m2
Ponovo napominjem da se na odlagalištu ne odlaže otpad nego u stvari biološki stabiliziran i po okoliš neopasan proizvod, materijal sličan kompostu. Proteklih godina neodgovorni pojedinci stvaraju dojam u javnosti da se Karepovac premješta u Lećevicu tj. Kladnjice što je potpuna neistina. Dakle, CGO Lećevica najjednostavnije rečeno je moderna tvornica za preradu otpada, a ne odlagalište nad kojim lete galebovi.
Postoji li ikakva opasnost po zdravlje ljudi i u kojem slučaju?
Ne. Jednostavno ne vidim scenarij po kojem bi se mogle zagaditi podzemne vode ili zrak. Glede zraka tj. mirisa projektirani su razni filteri sukladno suvremenoj praksi u projektiranju građevina koje se bave preradom otpada.
Zašto je između 8 lokacija, izabrana baš Lećevica za gradnju CGO u SDŽ?
U tom dijelu projekta nisam sudjelovao pa ne bih puno komentirao. Da li je lokacija idealna s obzirom na udaljenost? Vjerovatno nije. Navodno je jedna od boljih alternativa bila napuštena kava u Kaštelima. Ali kakve bi tek onda bile reakcije kaštelanskih udruga?!
Sadašnjih 15 odlagališta otpada u SDŽ, uključujući i Karepovac, su neuređena, bez dakle vodonepropusne podloge, i njihove procjedne vode idu direktno u tlo. Mislite li da postoji i opasnost da se na tim područjima zagade podzemne vode i da to utječe na zdravlje ljudi koji tu žive?
Apsolutno. Trenutno glede zaštite voda i odlaganja otpada, da budem slikovit, imamo požar koji bukti i treba ga konačno početi gasiti. Dobro je da je počela sanacija Karepovca. Pozitivna stvar kritiziranja CGO Lećevice je upravo osvještavanje tog problema.
Na slivu na kojem se planira Lećevica (Jadro i Žrnovnica) trenutno postoji niz odlagališta otpada, industrijskih pogona, kamenoloma, infrastrukturnih objekata (trafo stanice, benzinske postaje…), crnih jama itd. koji ili već sada zagađuju podzemne vode, ili su im potencijalna prijetnja.Zbog propisanih tehničkih mjera zaštite okoliša kao uvjeta za izdavanje dozvola za gradnju, CGO Lećevica kao opasnost po podzemne vode, u tom kontekstu, apsolutno ne postoji.
Koji je objekt u našoj okolini najsličniji CGO Lećevica i kako on radi?
CGO u Ljubljani. Tehnologije obrade u tom i našem CGO su slične. Taj CGO konstantno dobiva pohvale najvišeg ranga za svoj rad i doprinos uspostavi “Zero waste” te zaštitu okoliša.
Danijel Dujmović:
Po struci sam dipl. ing. građ., smjer hidrotehnika, zaposlen sam u tvrtki Geoprojekt d.d. gdje međuostalim radim na projektiranju infrastrukturnih građevina i onim vezanim za otpad.
