26. siječnja 2017.
Opis pogona za obradu građevnog otpada
Ukupna površina plohe za reciklažno dvorište građevnog otpada iznosi oko 4.890 m2. Obrađeni građevni materijal sakladištit će se na makadamskoj podlozi. Efektivni kapacitet planiranog mobilnog postrojenja za obradu građevnog otpada iznosit će 20 t/h.
Postupanje s građevnim otpadom
Građevni otpad nastaje gradnjom građevina, kao i rekonstrukcijom, uklanjanjem i održavanjem postojećih građevina. U ovu kategoriju otpada uključen je i otpad nastao od iskopanog materijala koji se bez prethodne oporabe ne može koristiti za građenje građevina zbog čijeg je građenja nastao. Taj otpad nastaje u većim količinama posebno u područjima intenzivne izgradnje, rekonstrukcije ili uklanjanja odnosno rušenja objekata u gusto naseljenim područjima. Građevni otpad u načelu je financijski daleko racionalnije pripremiti za ponovnu uporabu nego odlagati (uključujući čak i transportne troškove), i to posebno stoga što se izuzetno velik količinski udio tog otpada može kvalitetno reciklirati.
U sastavu građevnog otpada na području Splitsko – dalmatinske županije uglavnom sudjeluju sljedeće komponente s navedenim prosječnim udjelima: (a) drvo i slični gorivi materijali (< 1 %); (b) metali (do oko 0,1 %); (c) mješavina betona, opeke i keramike (oko 13 %); (d) iskopi zemlje i kamena (87 %) i (e) ostale porijeklom slične otpadne tvari.
S aspekta mogućnosti ponovnog iskorištenja, odnosno recikliranja pojedinih komponenti, građevni otpad dijeli se na sljedeće vrste:
(a) željezni metalni materijali, uključujući čelik;
(b) neželjezni metalni materijali (žice, vodiči, cijevi, armature i dr.);
(c) crijep;
(d) gipsane zidne pregrade;
(e) ostaci čišćenja zemljišta (iskop tla)
(f) asfalt;
(g) agregati (beton sa i bez armaturnog željeza, cigla, betonski blokovi),
Ponovno korištenje obrađenog građevnog otpada moguće je na različite načine, poput oblikovanja i izravnavanja terena, uređenja cestovnih prometnica i odlagališta otpada (posebno za uređenje odlagališnih jama, formiranje slojeva unutar brtvenih sustava, kao i za dnevne prekrivke odloženog otpada), izgradnje nasipa i bukobrana, sanacije šljunčara i slično. Stoga je u cilju uspješnog gospodarenja ovom vrstom otpada važno sagledati količine i dinamiku nastajanja, vrste, trendove, izvore i potencijalne korisnike recikliranog otpadnog građevnog materijala, kao i troškove obrade, zakonske propise (posebno s aspekta utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi) te zahtijevanu kvalitetu prerađevine i njeno uklapanje u prostornoplanske dokumente. Na temelju vrednovanja spomenutih sadržaja odabire se odgovarajuća tehnologija, stupanj i organizacija obrade građevnog otpada. sličnim postupcima provodi daljnje usitnjavanje, razdvajanje i odlaganje predrobljenog otpada.
Reciklažom, odnosno oporabom građevnog otpada, nastat će niz „novih“ materijala. To su sortirani materijali (drvo, plastika, karton, metali i dr.), granulirani materijali, asfalt, sitni mineralni otpad i drugo. Granulirani materijali široko su primjenjivi u građevinarstvu. Koriste se npr. za gradnju zaštitnih nasipa protiv buke uz autoceste (tzv. bukobrani), za izradu kineta, izgradnju donjeg postroja cesta, pobljšanje karakteristika podloga, učvršćenje tla u slojevima bez veziva, učvršćenje poljskih putova, uređenje parkirališta i sportskih terena, zimsko posipanje cesta, pobljšanje tla, u proizvodnji betona i sl. Izdvojeni materijali zadovoljavajuće razine kvalitete dalje će se zbrinjavati zajedno s ostalim frakcijama mehaničke obrade (plastika, metali, karton), dok će se granulirani materijali, asfalt i sl. koristiti za interne potree – dnevno prekrivanje otpada, izradu internih prometnica i sl.
