O sustavu

O cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom

Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. određeno je da se u Republici Hrvatskoj mora uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom i to u skladu s redom prvenstva gospodarenja otpadom (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_120.html).

„Ekološkog gospodarenja otpadom“ nema bez infrastrukture za gospodarenje otpadom, počevši od reciklažnih dvorišta i centara preko kompostana i bioplinskih postrojenja do sortirnica otpada. Za odvojeno odlaganje otpada potrebne su i posude na kućnom pragu ili na zelenim otocima, a za izgradnju svega nabrojanoga i opremanje isključivo su nadležni gradovi i općine.

Odvojenim odlaganjem otpada pogodnog za reciklažu na mjestu nastanka osigurava se čistoća toga materijala koji postaje prihvatljiva sirovina za reciklažu pa su, uz kakvoću, količina i kontinuitet  preduvjeti za osnivanje postrojenja za reciklažu. Što se manje u gradovima i općinama  odvojeno sakuplja otpada za reciklažu, to više nastaje tzv. miješanog komunalnog otpada.

Centar za gospodarenje otpadom je, također, infrastruktura za gospodarenje otpadom, ali kao dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji mora postojati da bi se otpad koji se ne odvoji na mjestu nastanka – dakle, u jedinicama lokalne samouprave – mogao obraditi u skladu s propisima, jer se, jasno je, mora ukloniti s mjesta nastanka, a ne smije se odložiti na odlagalište bez obrade. I zato Centar za gospodarenje otpadom nije jednostavno zamjena za današnja odlagališta, već mjesto u kojemu će se iz miješanog komunalnog otpada izdvojiti preostali materijali za reciklažu i energetsku oporabu, a ostatak biološki stabilizirati kako bi mogao biti odložen na odlagalište. Tržišna vrijednost naknadno izdvojenog materijala pogodnog za reciklažu iz miješanog komunalnog otpada je niža zbog niže čistoće. Izgradnja i upravljanje Centrom za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji je u nadležnosti Županije, odnosno tvrtke REGIONALNI CENTAR ČISTOG OKOLIŠA d.o.o.

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji se sastoji od mnogobrojnih dijelova, u nadležnosti je različitih dionika, od lokalnih preko regionalnih do onih na nacionalnoj razini, koji imaju nadležnosti nad uspostavom određenih segmenata ovog sustava.  

Cijena gospodarenja otpadom u cjelovitom
sustavu gospodarenja otpadom

Želimo li „ekološko gospodarenje otpadom“ u cjelini, ono ima svoju cijenu. Lokalne komunalne tvrtke danas obračunavaju cijenu koja obuhvaća sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada. Današnju cijenu odlaganja otpada zamijenit će cijena usluge obrade ostatka otpada u Centru za gospodarenje otpadom. Dakle, cijenu gospodarenja otpadom formirat će troškovi na lokalnoj i županijskoj razini, a u oba slučaja ona će biti izravna posljedica količine predanog otpada svakog proizvođača otpada. Zbog toga je važno da komunalne tvrtke u potpunosti uspostave sustav naplate gospodarenja otpadom prema količini preuzetog otpada, odnosno po principu „onečišćivač plaća“.

U Centru za gospodarenje otpadom otpad će se vagati, što će biti i nedvojben pokazatelj koliki je standard gospodarenja otpadom svaka pojedina jedinica lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji osigurala svojim stanovnicima. Što u gradovima i općinama bude manje odvojeno sakupljenog otpada, ostat će, naime, više tzv. miješanog komunalnog otpada, a njegova količina će utjecati na visinu cijene usluge Centra za gospodarenje otpadom. U svrhu pravedne raspodjele troška usluge Centra za gospodarenje otpadom proizvođačima otpada, lokalne komunalne tvrtke moraju uspostaviti sustav obračuna prema količini predanog otpada

 

Gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji u
posljednjih 15 godina

U posljednjih 15 godina 55 gradova i općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji  uspjelo je izgraditi ukupno  svega 5 reciklažnih dvorišta. Nažalost nije izgrađena niti jedna kompostana, sortirnica ili bioplinsko postrojenje,  a broj posuda za odvojeno odlaganje otpada u funkciji je zanemariv u odnosu na potrebe. Zbog toga je i uspješnost u odvajanju otpada iz domaćinstava za ponovnu uporabu i reciklažu u Splitsko-dalmatinskoj županiji na razini od 2,4 % u 2019. godini, a nacionalni plan je bio da se s početkom  2020. godine odvojeno odlaže minimalno 50%. Posljedično, količina izdvojenog otpada za reciklažu ne predstavlja isplativu osnovu za izgradnju postrojenja za reciklažu u Splitsko-dalmatinskoj županiji i otvaranje novih radnih mjesta, niti je smanjena količina otpada koja se odlaže na odlagališta.

 

Financiranje izgradnje infrastrukture za gospodarenje otpadom

Priprema svakog infrastrukturnog projekta, a pogotovo onih koji se sufinanciraju sredstvima EU, je dugotrajna zbog nužnosti ostvarenja svih traženih preduvjeta. Izgradnju projekta Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda u iznosu od 71% ukupno prihvatljivih troškova, a u sufinanciranju sudjeluju i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  s 19% te Splitsko-dalmatinska županija s 10%. U sklopu pripreme projekta izrađen je cijeli niz dokumenata, ishođena su brojna rješenja i dozvole te su provedeni postupci javne nabave. U najvažnijem od njih, onom za projektiranje i građenje samog Centra za gospodarenje otpadom, početkom prosinca ove godine otvorene su ponude, što je značajan korak u realizaciji cjelokupnog projekta, koji uključuje i izgradnju 6 pretovarnih stanica – Split, Sinj, Zagvozd, Hvar, Brač i Vis.

Sredstva za izgradnju cjelokupne infrastrukture za gospodarenje otpadom, dakle i Centara za gospodarenje otpadom, ali i reciklažnih dvorišta, kompostana i sortirnica, osigurana su u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Međutim, kako bi se sredstva i dodijelila, važno je da su projekti pripremljeni te u cijelosti usklađeni s praksom EU i odobreni za financiranje.

Sredstva za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom i 6 pretovarnih stanica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja su osigurana Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava još u siječnju 2019., samo su dio ukupno osiguranog iznosa u Operativnom programu, što znači da realizacija ovog projekta ni na kakav način ne utječe na realizaciju ostalih projekata koji su pripremljeni i spremni za sufinanciranje, a u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave.