Međunarodni stručni skup o gospodarenju otpadom u medijima

26. travnja 2017.

HINA

SPLIT, 20. travnja 2017. (Hina) – Na međunarodnome stručnom skupu o cjelovitome i održivom sustavu gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Centru za gospodarenje otpadom u Lećevici, koji je u četvrtak održan u Splitu, župan Zlatko Ževrnja upozorio je da je Karepovac gorući problem te županije.

Na splitskom Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije skup je organizirao Regionalni centar čistog okoliša i Splitsko-dalmatinska županija, a o svojim iskustvima i primjerima iz prakse u gospodarenju otpadom govorili su stručnjaci iz Slovenije i Italije.

Splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja rekao je na otvorenju skupa da županija i Regionalni centar čistog okoliša poduzimaju sve da projekt Centra za gospodarenje otpadom zaživi jer bez njega nema zatvaranja sanitarnih deponija. Pritom je podsjetio da je Hrvatska preuzela obvezu da će do 31. prosinca 2018. izgraditi sve centre u zemlji te da će zatvoriti sve deponije.

“Ovdje imamo strašnih problema s Karepovcem na kojem se smeće odlaže posljednjih 60 godina. Čak 65 posto gradova i općina naše županije tu odlaže svoje smeće tako da je brdo od otpada na Karepovcu naraslo više od 65 metara. Ljudi koji žive u njegovoj blizini su u nenormalnim uvjetima, boluju od alergija i to je trenutačno najveći gorući problem naše županije”, rekao je Ževrnja.

Direktor Regionalnog centra čistog okoliša Tomislav Šuta objasnio je da je svrha skupa prikazati cjelovit sustav gospodarenja otpadom u toj županiji i sve što je dosad učinjeno s tim u vezi.

“Do sada smo izradili više od 70 dokumenata i proveli više od 20 upravnih postupaka. Cilj nam je edukacija javnosti, kojoj želimo prikazati sustav koji smo projektirali, a koji je potrebno uspostaviti. Važno je da se uspostavi suradnja s gradovima i općinama koji imaju nadležnost u primarnoj selekciji te edukacija građana, a najbolji primjer u praksi je to što smo ostvarili suradnju s kolegama iz Slovenije i Italije koji imaju najbolje primjere u izdvajanju otpada na području Europske unije”, rekao je Šuta

Dodao je kako tim primjerima žele pokazati da je odvajanje otpada kao cjelovitog sustava otpada moguće, da se otpad ne tretira kao smeće, nego kao korisna sirovina i da se sa uspostavom cjelovitog sustava otvaraju nova radna mjesta i štiti okoliš.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji danas je 15 neusklađenih odlagališta koja izravno utječu na onečišćenje, zbog čega je jedini cilj uspostava sustava u kojem će se zaštititi okoliš, rekao je Šuta i dodao da je Županijski centar za gospodarenjem otpadom “moderna tvornica koja je cijelom svojom površinom vodonepropusna i nema nikakav negativan utjecaj na okoliš”.

Na konferenciji je sudjelovao i pomoćnik direktora u Javnom poduzeću “Snaga” iz Ljubljane Igor Petek, koji je rekao da je projekt Regionalnog centra za gospodarenjem otpadom u tom gradu počeo još 2006. godine, a sam je centar izgrađen krajem 2015. godine. U Sloveniji je velik problem bio s deponijima, a danas je pomoću “javnih financijskih sredstava i novca iz Europske unije izgrađeno šest regionalnih centara pa je taj problem riješen”.

“Zapravo danas imamo više problema s tim gdje pronaći materijal za 11 deponija jer se u regionalnim centrima prerađuje miješani komunalni otpad. U Ljubljani, u kojoj se regionalni centar izgradio pokraj deponija, danas se odloži manje od tri posto cjelokupnoga komunalnog otpada, a 2011. godine tog je materijala na deponijima bilo više od 70 posto. Tako da znamo gdje je srž tog problema. Mi nismo imali problema s javnošću jer su ljudi jedva čekali da se centar izgradi. Na posljednjim Danima otvorenih vrata našeg centra posjetilo nas je više od 400 građana”, rekao je Petek.

Omar Gatto stigao je u Split iz talijanske pokrajine Veneta, gdje radi u tvrtki koja se bavi zbrinjavanjem otpada, a hrvatskim je kolegama preporučio da komuniciraju s građanima.

Odgovarajući na pitanje, rekao je kako ga ne začuđuje što dio javnosti prosvjeduje zbog izgradnje regionalnog centra jer je to uobičajeno, no, dodao je, sve što se napravi bit će bolje od trenutačnog stanja.

Prilog Mreža TV od 0:55 do 3:15