FAQ

14. prosinca 2016.

Često postavljena pitanja

 

ŠTO JE TO CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM?

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Direktivama Europske unije, Splitsko-dalmatinska županija priprema projekt uspostave cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom. Kontinuirani nadzor svih faza pripreme projekta provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Europska komisija (JASPERS), kako bi ovaj projekt, koji se planira sufinancirati sredstvima Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, bio u potpunosti usklađen s propisima i politikom gospodarenja otpadom Europske unije.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva primjenu različitih načina postupanja s otpadom koji se međusobno nadopunjuju radi sigurnog i djelotvornog upravljanja komunalnim otpadom, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav se temelji na redu prvenstva gospodarenja otpadom (hijerarhiji otpada): od  sprječavanja nastanka otpada, pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja, drugih postupaka oporabe (npr. energetska oporaba) i zbrinjavanja otpada. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom je cirkularan a temelji se na ideji da ono što je otpad jednom korisniku, postane sirovina drugom.

Krajnji cilj sustava cjelovitog gospodarenja otpadom je smanjiti količinu otpada koji će se trajno odložiti i učiniti ga inertnim kako bi što manje ugrožavao okoliš, klimu i ljudsko zdravlje.

KAKO SPRJEČAVATI NASTANAK OTPADA?

U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom uvijek se polazi od sprječavanja nastanka otpada. Međutim, da bi se taj cilj ostvario, potrebno je da mi – građani, kao oni koji stvaraju komunalni otpad, prilikom svakodnevnog života počnemo razmišljati na ekološki prihvatljiv način te da stvari i resurse kojima se služimo počnemo koristi na način da ih što manje bacamo, a što više ponovno upotrebljavamo. Otpad vrlo često sadržava vrijedne sirovine koje se mogu vratiti u gospodarski sustav.

ŠTO JE PRIMARNA SELEKCIJA OTPADA?

Primarna selekcija otpada je obveza uvedena Zakonom o održivom gospodarenju otpadom a temelji se na odvojenom sakupljanju iskoristivih otpadnih tvari i to na mjestu nastanka otpada omogućujući formiranje različitih tokova otpada što za posljedicu ima dugoročno kvalitetniju reciklažu. Pojednostavljeno rečeno, primarno selektirati otpad znači prilikom njegovog nastanka (tj. u trenutku kada odlučimo nešto „baciti“) u zasebnu kantu odvojiti sve ono što se može ponovno iskoristiti, odnosno reciklirati. Takve korisne komponente stavljaju se jednu, a sve ono što se ne može reciklirati u drugu. Korisne sirovine odvojene na ovakav način ne idu na obradu u centar za gospodarenje otpadom već ostaju jedinici lokalne samouprave. Obveza osiguravanja uvjeta i provedbe propisanih mjera primarne selekcije otpada je na gradovima i općinama.

ŠTO JE TO CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM (CGO)?

Centar za gospodarenje otpadom je skup međusobno povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Otpad koji se ne može izdvojiti za reciklažu vozit će se u CGO gdje će se otpad mehaničko-biološkim postupkom obraditi prije konačnog odlaganja na uređenom odlagalištu neopasnog otpada koji je ujedno i sastavni dio CGO. Obrada otpada znači da će otpad prići kroz jedan tehnološki postupak tijekom kojeg će se ukloniti ili barem smanjiti štetni utjecaj otpada na okoliš. Riječ je, dakle o postupku koji prethodi odlaganju otpada i koji omogućuje da otpad odložimo bez opasnosti za zdravlje ljudi, klimu ili okoliš. U Republici Hrvatskoj izgradit će se 13 CGO, a dok je isti u našoj županiji PP SDŽ-a predviđen u Lećevici.

ŠTO JE MEHANIČKO- BIOLOŠKA OBRADA OTPADA?

Mehaničko-biološka obrada otpada je jedan od nekoliko dostupnih tehničkih postupaka obrade otpada. MBO tehnologija obuhvaća dva ključna procesa: Mehaničku (M) i Biološku (B) obradu otpada koji se međusobno kombiniraju. Cilj MBO otpada je reducirati količinu biorazgradivog otpada te omogućiti povrat korisnih sirovina iz otpada. Po završetku MBO, iz otpada u najvećoj mjeri nastaju korisni produkti kao što je kompost, gorivo iz otpada ili bioplin. Onaj dio otpada kojeg, po završetku MBO procesa, nije moguće iskoristi, odložiti će se na uređenom odlagalištu u sklopu ŽCGO Lećevica pri čemu je važno naglasiti da je taj „ostatak“ biostabiliziran te prikladan za odlaganje, odnosno da neće proizvoditi nepovoljne učinke na okoliš.

AKO ĆE SE OTPAD OBRAĐIVATI U CGO, ZAŠTO MORAMO RECIKLIRATI?

Primarna selekcija otpada, odnosno razdvajanje otpada na korisne ni nekorisne komponente prije odlaganja u prvom redu donosi izravnu financijsku korist gradu odnosno općini u kojoj živimo (recikliramo). Pritom pridonosimo smanjenju količine otpada koji ide na obradu što znači da izravno utječemo na cijenu transporta otpada do CGO. Najjednostavnije rečeno: Razdvajanjem otpada do manjih računa!

KADA ĆE BITI CGO? DO KADA MORA BITI GOTOV CGO?

Republika Hrvatska preuzela je ulaskom u EU obvezu puštanja u rad CGO-a najkasnije do 31.12. 2018. godine.

ŠTO SU PRETOVARNE STANICE? KOLIKO IH IMA?

Pretovarna stanica je građevina (postrojenje) za skladištenje, pripremu i pretovar otpada koji ide do CGO. Naime, sav komunalni otpad iz SDŽ (osim otpada koji se prilikom primarne selekcije odvoji za reciklažu), nakon uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, prevozit će se u na obradu u ŽCGO Lećevica. To, što zbog udaljenosti ŽCGO, a što zbog velikih količina otpada, nije jednostavan zadatak te ga nije moguće izvesti na način da se mali smećarski kamioni svakodnevno šalju u ŽCGO. Zbog toga će se sav otpad iz određenog područja prevoziti do pretovarne stanice gdje će se iskrcavati na pokretnu traku iz koje će se pretovarivati u velike tegljače sa poluprikolicom koji će ga potom prevoziti na obradu u Centar. Moderna pretovarna stanica je ustvari jedno zatvoreno postrojenje koje ni sa čim nije u vezi da današnjim načinom postupanja sa otpadom već izvana izgleda kao jedna malena tvornica zbog čega je smještaj PS u blizini naseljenih područja sasvim prihvatljiv! U SDŽ će biti uspostavljeno 7 PS: Split, Sinj, Zagvozd, Brač, Vis i Hvar, dok će se na otoku Šolti, zbog male količine otpada ovaj pretovar odvijati direktno iz kamiona u kamion.

NIJE LI BOLJE VOZITI OTPAD DIREKTNO U CGO?

Iako se možda na prvi pogled ovakvo postupanje sa otpadom čini prekompliciranim ili nepotrebnim, to zapravo nije tako. Naime, niti jedna komunalna tvrtka na svijetu nema toliki broj kamiona sakupljača otpada koji bi omogućio da se otpad redovito i nesmetano sakuplja na ulici a potom u roku prevozi u CGO. Trošak slanja tolikog broja kamiona u CGO je iznimno visok te ga građani ne bi mogli financirati. Prije otvaranja PS u SDŽ provedena su sveobuhvatna istraživanja i izrađena je Studija izvodljivosti kako bi se PS smjestile u prostoru gdje je to najpotrebnije i kako bi financijski i organizacijski omogućile najkvalitetniji i financijski prihvatljivi prijevoz otpada do ŽCGO Lećevica.

KOJI OTPAD IDE U ŽCGO LEĆEVICA?

Vrlo je važno naglasiti da na obradu u ŽCGO Lećevica po Zakonu o održivom gospodarenju otpadom ide samo miješani komunalni otpad – odnosno otpad proizveden u kućanstvu i proizvodnim i/ili uslužnim djelatnostima ako je sličan po svojstvima.

HOĆE LI SE U ŽCGO LEĆEVICA SPALJIVATI OTPAD?

Proces energetske oporabe otpada ili spaljivanje otpada nije zamišljen u Lećevici te se u tom CGO neće koristiti.